Poslovni broj: P-930/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d, Krk

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Katji Bajčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČIO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Kseniji Grba, odvjetnici u Rijeci, protiv tužene ŠIO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Vuksanoviću, odvjetniku u Rijeci, radi činidbe, nakon glavne rasprave zaključene 10. lipnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zamjenice punomoćnika tužene, 20. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Dužna je tuženica izvršiti povrat u ranije stanje objekta, kuće u [adresa], izgrađene na k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Dubašnica, u naravi kuća i dvor površine 439 m2, i to u stanje prije nego li je počela sa radovima, na način da izvede slijedeće radove: zatvori vrata na sobi u prizemlju i na tome mjestu ugradi prozor prethodnih dimenzija, otvori vrata istih dimenzija na mjestu gdje su ranije postojala, sruši u cijelosti natkriveni prolaz do podruma, postavi dvostruka vrata za ulaz u podrum, u kupaonici vrati prozor ranijih, većih dimenzija, ukloni vanjski tuš i betonirani podest te stazu i snizi potporni zid na raniju dimenziju, staviti u funkciju postojeću septičku jamu te izvršiti čišćenje i osposobiti šternu za njezinu osnovnu funkciju primanja kišnice i na taj način usmjeriti odvode sa krova kuće, u roku 15 dana, jer se u protivnom ovlašćuje tužiteljica da o trošku tuženice izvede te radove po ovlaštenim osobama.

II. Dužna je tuženica platiti tužiteljici parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodilo tekućem polugodištu za pet % poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužiteljici FIO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tuženoj ŠIO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 3.375,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 19. svibnja 2010. godine podnijela tužbu u kojoj navodi da je tužena supruga njezina oca ČI s kojim ima zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju, a s koje osnove da tužena koristi dio kuće na adresi [adresa]. Iako je kuća u pretežitom vlasništvu tužiteljice, tužena je neosnovano izvršila građevinske radove i time izmijenila ranije stanje nekretnine. Tužena je tako u kupaonici u prizemlju kuće zatvorila veliki prozor i postavila mali, zatvorila je vrata u jednoj sobi, a na mjestu prozora otvorila vrata i sobu spojila s podrumom. U dvorištu je povisila jedan potporni zid te je djelomično betonirala dvorište, postavila tuš i promijenila tok oborinske vode. Kako nije postojao opravdani razlog za promjenu postojećeg stanja objekta, a svi su radovi izvršeni bez suglasnosti tužiteljice i dozvole nadležnih tijela, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženoj uspostavu ranijeg stanja na način kako je to precizirano u tužbenom zahtjevu, uz naknadu parničnog troška.

1.1. Tužiteljica je podneskom od 16. prosinca 2013. godine (list 80-81 spisa), predanom na ročištu održanom 17. prosinca 2013. godine, preinačila tužbeni zahtjev na način kako je navedeno u toč. I. izreke rješenja, a koja preinaka je dopuštena toč. I. rješenja od 18. prosinca 2015. godine (list 120 spisa).

2. Tužena je u odgovoru na tužbu navela da su svi radovi izvršeni na zahtjev i po uputi ČI, oca tužiteljice i supruga tužene, koji je u međuvremenu preminuo. Radovi su bili nužni da bi se spriječilo propadanje kuće i da bi se omogućilo stanovanje ČI koji je bio star i bolestan. Radovi su izvedeni bez građevinske dozvole jer je riječ o radovima za koje takva dozvola nije ni potrebna. Tužiteljica je svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine stekla darovanjem od ČI, koji je tim ugovorom zadržao pravo doživotnog plodouživanja pa mu nije bila potrebna suglasnost tužiteljice za izvođenje bilo kakvih radova. Tužena nadalje pojašnjava koji su točno radovi izvedeni i zašto su bili potrebni te da vraćanje u prijašnje stanje nije ni moguće ni ekonomično. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužiteljici da naknadi tuženoj prouzročeni trošak postupka.

3. U ovoj je pravnoj stvari izveden dokaz uviđajem lica mjesta 4. svibnja 2011., na ročištu 8. srpnja 2013. godine saslušane su parnične stranke, a na ročištu 10. rujna 2013. godine saslušani su svjedoci ŠI, FI, JI i VI. Ponovi uviđaj lica mjesta s vještakom građevinske struke KI proveden je 17. prosinca 2013. godine kada je tužiteljica preinačila tužbeni zahtjev na način kako je to pojašnjeno u toč. 1.1. obrazloženja. Budući je tužiteljica imala primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, vještak je na ročištu održanom 8. ožujka 2016. godine zatražio rok za izradu dopune nalaza i mišljenja. Kako vještak nije postupio po nalogu suda, a nije se odazvao ni na ročišta zakazana radi njegova saslušanja, raspravnim rješenjem od 9. srpnja 2020. godine prihvaćen je prijedlog tužiteljice da se u daljnjem tijeku postupka radi izrade dopune nalaza i mišljenja angažira novi sudski vještak, o čemu da će biti doneseno posebno pisano rješenje. Međutim, uslijed nepristupanja tužiteljice i njezina punomoćnika na ročište 4. lipnja 2024. godine, rješenjem od 4. lipnja 2024. godine utvrđeno je da je tužba u ovoj pravnoj stvari povučena. Tužiteljica je protiv rješenja o povlačenju podnijela žalbu te je rješenjem Županijskog suda u Karlovcu posl. br. Gž-809/2024 od 8. listopada 2024. godine pobijano rješenje ukinuto i predmet je vraćen na ponovni postupak.

4. Na ročištu održanom 10. lipnja 2026. godine tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u pogledu katastarske oznake nekretnine koja je predmetom postupka s obzirom na provedeni postupak obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Dubašnica (grč. 447 k. o. [katastarska općina] je prešla u novoformiranu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Dubašnica) te je odustala od prijedloga da se angažira novi sudski vještak radi izrade dopune nalaza i mišljenja. Predložila je zaključenje glavne rasprave i donošenje odluke temeljem stanja u spisu. Na istom je ročištu tužena istaknula da su u međuvremenu obje parnične stranke – i tužiteljica i tužena, otuđile svoje suvlasničke udjele te da kao vlasnici nekretnine koja je predmetom postupka sada dolaze upisane treće osobe. S obzirom na navode tužene o otuđenju predmetne nekretnine, koje navode tužiteljica nije osporila i koji nedvojbeno proizlaze iz javno dostupnih zemljišnih knjiga, odlučeno je da se neće provoditi daljnji dokazi te je zaključena glavna rasprava.

5. U smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 119/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 55/09, i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je uslijed nespornog otuđenja predmetne nekretnine od strane tužiteljice, utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.

6. Predmet tužbenog zahtjeva je povrat nekretnine u stanje kakvo je bilo prije radova koji su prema navodima tužiteljice izvršeni od strane tužene. Kako se tužbom ne traži predaja u posjed, već isključivo činidba – povrat u prijašnje stanje, riječ je o tužbi iz čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/14, 152/15 i 94/17, dalje: ZV). Prema odredbi čl. 167. ZV-a, da bi tužitelj u postupku pred sudom ostvario negatorijsku zaštitu od uznemiravanja, isti mora dokazati da je vlasnik nekretnine ili pravni temelj i istinit način svojega stjecanja posjeda nekretnine (predmnijevani vlasnik) te da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede tih stvari. U ovom smislu vlasnik je ovlašten zahtijevati tuženikovo negativno ili pozitivno činjenje kojim će prestati bespravno uznemiravanje vlasništva na način da tužitelj može svoj zahtjev usmjeriti na tuženikovu činidbu kojom uspostavlja ono stanje kakvo je prije uznemiravanja, kao što je to slučaj u ovom postupku, ili na propuštanje daljnjeg uznemiravanja. Međutim, prva pretpostavka osnovanosti tužbenog zahtjeva radi prestanka uznemiravanja jest da je tužitelj vlasnik ili predmnijevani vlasnik nekretnine koja je predmetom postupka.

7. Prema stajalištu ovoga suda, otuđenjem nekretnine glede koje se vodi postupak tužiteljica je izgubila dotadašnju aktivnu legitimaciju za vođenje ovog postupka, što potvrđuje i pravno shvaćanje s III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 14. rujna 2020.:

„Otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, s obzirom da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tužitelj gubi dotadašnju aktivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojeg je došlo do otuđenja (prijenos prava vlasništva ili prava) osim ako iz pravnog posla između tužitelja i druge osobe ne proizlazi što drugo."

8. Iako odredba čl. 195. ZPP-a propisuje da otuđenje stvari ili prava o kojemu teče parnica ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši, ista ima samo procesnopravni učinak tako da tužitelj koji je otuđio stvar ili pravo koje je predmet spora nije izgubio položaj parnične stranke pa može dovršiti započetu parnicu, ali sud treba voditi računa o procesnopravnim i materijalnopravnim posljedicama otuđenja. Stoga otuđenje stvari o kojoj teče parnica u procesnopravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, ali je isto od utjecaja na donošenje meritorne odluke o tužbenom zahtjevu u smislu ocjene aktivne legitimacije za vođenje postupka. Tužiteljica je tako otuđenjem nekretnine koja je predmetom spora izgubila aktivnu legitimaciju za vođenje postupka radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva jer odredba o pravu na nastavak i dovršenje parnice ne dira u materijalnopravne učinke građanskog pravnog posla na temelju kojega je došlo do otuđenja predmeta spora (tako i Županijski sud u Splitu Gž-1312/2015 i Gž-228/2020, Županijski sud u Puli Gž- 784/2025).

9. Budući da je tužiteljica nesporno otuđila svoje suvlasničke udjele na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Dubašnica, ista nije aktivno legitimirana zahtijevati uspostavu ranijeg stanja nekretnine kakvo je bilo prije radova preciziranih u tužbenom zahtjevu. Pritom se ističe da tužiteljica nije dokazala, niti je predložila ikakve dokaze na okolnost da bi iz pravnog posla kojim je otuđila nekretninu proizlazio drugačiji zaključak, odnosno da bi ista unatoč otuđenju i dalje bila ovlaštena zahtijevati uspostavu ranijeg stanja. Naime, prema ranije citiranom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. rujna 2020. godine tužitelj otuđenjem nekretnine za vrijeme trajanja postupka gubi dotadašnju aktivnu legitimaciju, osim ako „iz pravnog posla između tužitelja i druge osobe ne proizlazi što drugo“. Međutim, tužiteljica nije dostavila ugovor niti je iznijela činjenice i predložila dokaze iz kojih bi proizlazilo da bi ista i dalje bila aktivno legitimirana za vođenje predmetnog postupka u smislu citiranog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda.

10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u toč. I. izreci presude te je tužbeni zahtjev uslijed gubitka aktivne legitimacije tužiteljice odbijen kao neosnovan, bez ocjene ranije izvedenih dokaza budući su isti uslijed raspolaganja tužiteljice postali irelevantni za odluku u ovoj pravnoj stvari.

11. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj strani naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Sukladno čl. 155. ZPP-a, sud je prilikom odlučivanja o troškovima postupka odredio naknadu onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice.

12. Tuženoj je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku prema Tbr. 8. i 9. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23, dalje: Tarifa), koji s obzirom na postavljenu vrijednost predmeta spora iznosi 100 bodova za sastav odgovora na tužbu te podnesaka od 10. prosinca 2013., 27. prosinca 2013. i 7. prosinca 2022. godine.

12.1. Tuženoj je priznat i trošak pristupa na ročišta kako slijedi: 9. ožujka 2011., 23. travnja 2012., 8. ožujka 2016., 23. siječnja 2017., 9. srpnja 2020., 28. travnja 2022., 29. ožujka 2023. i 10. lipnja 2026., za svako u visini 100 bodova. Za pristup ročištima 20. lipnja 2013. i 11. srpnja 2016. godine tuženoj je priznata nagrada u visini 50 bodova (Tbr. 9.4. Tarife), a za ročišta 20. veljače 2024. i 4. lipnja 2024. godine u visini 25 bodova (Tbr. 9.5. Tarife).

12.2 Dakle, tuženoj je priznata nagrada u visini 1.350 bodova, što prema vrijednosti boda iz Tbr. 54. Tarife iznosi 2.700,00 EUR. Tuženoj je sukladno Tbr. 46. Tarife na nagradu obračunat PDV u visini 25%, te ukupni priznati trošak iznosi 3.375,00 EUR.

13. Tuženoj nije priznat trošak sastava podneska od 13. listopada 2014. godine jer prema ocjeni suda nije bio nužan za vođenje postupka budući je istim samo predložen prekid postupka, a što je bilo predloženo i u ranijim podnescima.

U Krku, 20. srpnja 2026.

Sutkinja:

Katja Bajčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri (3) istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke.