Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice DO, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i članka 193. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenice DO, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Carinskog ureda Šibenik, Službe za nadzor od 17. listopada 2025., broj: 90/2025, Klasa: 471-01/25-04/1328, Ur. broj: 513-02-8023/4-25-3 na sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se prigovor okrivljenice DO te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način, da se okrivljenici

- za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisan točkom 1) izreke pobijanog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura,

- za prekršaj iz članka 193. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisan točkom 2) izreke tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjestošezdeset) eura,

- te se temeljem odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),

izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.580,00 (tisućupetstoosamdeset) eura koju kaznu je temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica dužna platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica DO dužna je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica DO proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i članka 193. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanih izrekom tog prekršajnog naloga te joj je temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 5.180,00 (pettisućastoosamdeset) eura.

1.1. Za pojedine prekršaje utvrđene su novčane kazne u iznosu od 3.980,00 (tritisućedevetstoosamdeset) eura i 1.200,00 (tisućudvjesto) eura.

2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenica je obvezana na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenica je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru, okrivljenica navodi kako je do počinjenih prekršaja došlo zbog obima posla te se radi o izoliranim propustima sezonskog radnika, bez ikakve namjere, izražavajući pri tom žaljenje zbog istog. Ističe kako njezin obrt podmiruje sve obveze, smatrajući da je odmjerena novčana kazna nerazmjerna težini propusta i ekonomskoj snazi obrta, predlažući slijedom navedenog, da se ista smanji na zakonski minimum.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nisu počinjene povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je da izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog djela i njegove posljedice, olakotno cijeneći na strani okrivljenice njezinu prethodnu nekažnjavanost te primjereno ponašanje i suradnju zaposlenika tijekom provedbe postupka nadzora, dok je otegotno cijenjeno da se radi o počinjenju djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti kojim se podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava, usmjerenom na poreznu evaziju širih razmjera koja potkopava pravni poredak Republike Hrvatske i porezni sustav u cjelini, a koje obrazloženje iako opširno, ukazuje da je zapravo otegotno cijenjena sama težina počinjenih prekršaja.

8.1. Ovdje valja napomenuti da izdavatelj prekršajnog naloga na strani okrivljenice nije cijenio njezinu raniju pravomoćnu kažnjavanost, iako je u izreci pobijane odluke u činjeničnom opisu svakog od prekršaja stavljenih joj na teret, naveo datum stjecanja pravomoćnosti pojedinih odluka u odnosu na koje u vrijeme odlučivanja kako izdavatelja prekršajnog naloga, tako i ovog drugostupanjskog suda nije nastupila rehabilitacija u smislu odredbe članka 77. stavka 2. i 3. Prekršajnog zakona. Stoga, kako prilikom odlučivanja o kazni, ova okolnost nije cijenjena otegotno na strani okrivljenice u prvom stupnju, niti ovaj drugostupanjski sud nije u mogućnosti imajući u vidu načelo zabrane reformatio in peius (članak 202. stavak 4. Prekršajnog zakona), okolnost ranije pravomoćne prekršajne kažnjavanosti okrivljenice cijeniti na njezinu štetu u postupku prigovora koji je podnesen isključivo u njezinu korist, jednako kao što nije u mogućnosti inkriminirana djela preinačiti na njihov kvalificirani oblik sukladno članku 192. stavak 5. i 193. stavka 5. Općeg poreznog zakona, za koji su propisane strože novčane kazne od onih propisanih zakonskim odredbama sukladno kojima su prekršaji okrivljenice pravno označeni.

9. Prilikom odlučivanja o kazni, ovaj Sud je vodio računa o tome da okrivljenica navodima prigovora ne osporava počinjenje prekršaja koji su joj stavljeni na teret, izražavajući pri tom žaljenje zbog istih, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, kao i o činjenici da inkriminirane zgode nije izdala račun za dva proizvoda (u iznosu od 2,00 i 3,00 eura), te da je istom prilikom za iskazane isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine također u iznosu od 25,03 eura. Za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za prekršaj činjenično i pravno opisan točkom 1) izreke pobijanog prekršajnog naloga propisana je novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, dok je za prekršaj činjenično i pravno opisan točkom 2) izreke pobijanog prekršajnog naloga novčana kazna propisana u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura. Stoga je ovaj Sud, uvažavajući sve navedene okolnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, utvrđujući kaznu za svaki prekršaj u posebnom minimumu novčane kazne koja je zakonom propisana za iste i kako to predlaže okrivljenicima navodima prigovora, vodeći računa o načelu kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjena djela.

10. U tako ukupno odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne, kao i otegotna okolnost na strani okrivljenice, pa ista po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

11. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenih prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenicu, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

12. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenica plati dvije trećine ukupno izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini ukupno izrečene novčane kazne .

13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona od 100,00 do 5.000,00 kuna koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 20. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, Carinskom uredu Šibenik, Službi za nadzor u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i ovlaštenog tužitelja.