Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Pagu
Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor 23250 Pag
Poslovni broj P-2392/2023-86
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sucu Ivi Peričić Pejar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tomislavu Bujasu, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika VLJ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku iz Ogulina, radi utvrđenja vlasništva i predaje u posjed, nakon održane glavne rasprave dana 2. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, te objave presude dana 20. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„ 1. Nalaže se tuženom GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u posjed slobodan od stvari i osoba i iseli iz dijela nekretnine koji se nalazi na suvlasničkom dijelu tužitelja na z. k. č. br. [katastarska čestica], Kuća "Vodice", površine 259 m2 i dvorište "Vodice", površine 554 m2, ukupne površine 813 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pri Općinskom sudu u Zadru, zemljišnoknjižni odjel Pag (a koja zemljišnoknjižna čestica u naravi odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koji je u nalazu vještaka mjernika ŠL s očevida od dana 24. srpnja 2010. godine, na skici od dana 09. kolovoza 2011. godine, označen slovima: E-1, E-2, B-1, C-2, B-3, E-1, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
2. Nalaže se tuženiku da sruši ogradni kameni zid sagrađen na čestici u suvlasništvu tužitelja, koji se nalazi na suvlasničkom dijelu tužitelja na z. k. č. br. [katastarska čestica], Kuća "Vodice", površine 259 m2 i dvorište "Vodice", površine 554 m2, ukupne površine 813 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pri Općinskom sudu u Zadru, zemljišnoknjižni odjel Pag (a koja zemljišnoknjižna čestica u naravi odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u dužini od 25,22 m, širine 0,30 m i visine 1,00 m, koji je u nalazu i mišljenju vještaka mjernika ŠL s očevida od dana 24. srpnja 2010. godine, na skici od dana 09. kolovoza 2011. godine, označen slovima: E-1, B-3, C-2, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
3. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.
2. Odbija se alternativni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„1. Nalaže se tuženom GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u posjed slobodan od stvari i osoba i iseli iz dijela nekretnine koji se nalazi na suvlasničkom dijelu tužitelja na z. k. č. br. [katastarska čestica], Kuća "Vodice", površine 259 m2 i dvorište "Vodice", površine 554 m2, ukupne površine 813 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pri Općinskom sudu u Pagu (a koja zemljišnoknjižna čestica u naravi odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u površini od 8 m2, a koji se dio sastoji od dijela zida i dijela posjeda tuženika te je u Dopuni 2 nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Nine Barića od siječnja 2025. godine, na Geodetskom situacijskom nacrtu – skici 2, označen slovima AA-D-E-BB-AA i obojan zelenom bojom, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
2. Nalaže se tuženiku o svom trošku srušiti ogradni kameni zid sagrađen na nekretnini u suvlasništvu tužitelja, koji se nalazi na suvlasničkom dijelu tužitelja na z. k. č. br. [katastarska čestica], Kuća "Vodice", površine 259 m2 i dvorište "Vodice", površine 554 m2, ukupne površine 813 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pri Općinskom sudu u Zadru, zemljišnoknjižni odjel Pag (a koja zemljišnoknjižna čestica u naravi odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u dijelu u kojem je isti izgrađen unutar površine od 8 m2 koja je u Dopuni 2 nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Nine Barića od siječnja 2025. godine, na Geodetskom situacijskom nacrtu – skici 2, označena slovima AA-D-E-BB-AA i obojana zelenom bojom, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
3. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.“
III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 3.500,00 Eura, u roku od 15 dana, dok se trošak zatražen preko dosuđenog odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka radi utvrđenja vlasništva i predaje u posjed ,navodi kako je suvlasnik u 1/2 dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište ukupne površine 813 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja zemljišnoknjižna čestica odgovara u katastarskom operatu nekretnini oznake 10637/1 k. o. [katastarska općina], nove izmjere, dok je tuženik vlasnik susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište ukupne površine 596 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja odgovara oznaci nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu, te je tuženik sagradio ogradni zid između njihovih nekretnina u dužini od 25,22 m, širine 0,30 m i visine 1,00 m, na jugozapadnom dijelu tužiteljeve čestice kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je na taj način ušao u posjed tužiteljeve čestice i neosnovano i nezakonito prisvojio 21 m2 vlasništva tužiteljeve čestice, te traži predaju u posjed predmetnog dijela njegove nekretnine, da poruši predmetni zid i traži troškove postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu i dalje tijekom postupka navodi kako se zid u cijelosti nalazi na nekretnini tuženika. Isti je prilikom izrade zida se čak i pomaknu 20tak centimetra do pola metra u svoje kako bi se zid mogao održavati sa obje strane. Tuženik je predmetnu nekretninu stekao na temelju Kupoprodajnog ugovora zaključenim sa prodavateljicom OL, a koji ugovor je potpisan 28. svibnja 1996. godine. Odmah nakon toga na lice mjesta su izašli geometri koji su dana 29. svibnja 1996.g., sačinili skicu lica mjesta te su na terenu nekretninu obilježili. Skica premjeravanja ponovno je izvršena 01. rujna 2001. godine gdje su jasno omeđene linije parcele tuženika kada je i zid izgrađen. Sam zid radio je za tuženika ĐL iz [adresa]. Tada su međe bile okolčane sa stupićima crvene boje, dakle nije bilo govora da bi se zid radio unutar nekretnine tužitelja. Stoga je sporna aktivna legitimacija, koji prigovor se ovdje ističe.Za vrijeme gradnje zida tužitelj je već bio vlasnik svoje nekretnine koju je kupio 1996.g. Te je istome itekako bila poznata gradnja spornog zida te isti nije imao nikakve primjedbe u svezi toga. Stoga se ukazuje da je tuženik gradio zid smatrajući da ga gradi na svome, a tužitelj se nikada takvoj gradnji nije protivio. Dakle, gledajući na ovaj postupak predmetni zid postoji preko 16 godina, odnosno sada preko 23 godine .Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
3. Rješenjem Naslovnog suda poslovni broj P-1200/16-9 od 6. lipnja 2018. odbačena je tužba, te je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 21656/2017-2 od 9. listopada 2018. prvostupanjska odluka potvrđena.
4. Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju iz odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08. i 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.
– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZPP) podnio je tužitelj s prijedlogom da se preinače ili ukinu nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno odlučivanje, koja revizija je rješenjem VSRH poslovni broj Rev-676/2019-2 od 9. svibnja 2023. prihvaćena, te je ukinuto rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-2166/2017-2 od 9. listopada 2018. i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-1200/16-9 od 6. lipnja 2018. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
5. Tužitelj je podneskom od 25. lipnja 2026. uredio tužbeni zahtjev.
6. U ovoj pravnoj stvari sud je izveo sljedeće dokaze, izvršio uvid u zemljišnoknjižni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] (l.s. 6), posjedovni list broj 3404 k. o. [katastarska općina] (l.s.7), preslik katastarskog plana od 17.3.2006. (l.s.8), situacija od 12.1.22006. (l.s. 9), zk. izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] (l.s.10), skica lica mjesta od 29.5.1996. (l.s.84-85), kupoprodajni ugovor (l.s.86-88), dopis DGU od 23.2.2011. (l..s. 91-92), kupoprodajni ugovor od 1.9.1997. (l.s.96-99), kupoprodajni ugovor od 4.7.1997. (l.s.100-103), kupoprodajni ugovor od 4.7.1997. /l.s.104-107), povijest promjena od 30.8.2016. (l.s.108-109), skicu izmjere od 28.9.1997. (l.s.110), zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s.111-112), i zk ul. 6281k.o. [adresa] (l.d.113-114, zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s.115-116), rješenje Općinskog suda u Pagu poslovni broj Z-163/07 od 11.10.2007. (l.s.117), skicu premjeravanja od 18.9.1989. (l.s.122), skicu izmjere od 29.8.1997. (l.s.123), skicu izmjere od 10.11.2005., 12.12.2006., (l.s.124-125), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nine Barića od srpnja 2024. (l.s.158-161), dopuna nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nine Barića od listopada 2024. (l.s.177-180), rješenje DGU od 16.2.2011 (l.s.187-189), rješenjem SGU od 29.3.2012. (l.s.190-192), rješenje DGU od 4.7.2012. (l.s.193-194), dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nine Barića od siječnja 2025. (l.s.203-206), proveo dokaz saslušanjem svjedoka ČL, BL, PL, HL, ĆL , te vještaka Nine Barića te izvršio uvid u ovosudni predmet pod br. P-119/08.
7.Tužbeni zahtjev i alternativni tužbeni zahtjev tužitelja nisu osnovani.
8. U ovom postupku je utvrđeno :
- da su u zemljišnim knjigama kao suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani VL i CL, svaki za ½
- da su iste osobe upisani i kao suposjednici predmetne nekretnine,
[katastarska općina]
- da je predmet spora identificiran očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim traži od tuženika da tužitelju preda u suposjed slobodan od stvari i osoba i iseli iz dijela nekretnine koji se nalazi na suvlasničkom dijelu tužitelja na z. k. č. br. [katastarska čestica], Kuća "Vodice", površine 259 m2 i dvorište "Vodice", površine 554 m2, ukupne površine 813 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pri Općinskom sudu u Zadru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] (a koja zemljišnoknjižna čestica u naravi odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koji je u nalazu vještaka mjernika ŠL s očevida od dana 24. srpnja 2010. godine, na skici od dana 09. kolovoza 2011. godine, označen slovima: E-1, E-2, B-1, C-2, B-3, E-1, odnosno alternativno u Dopuni 2 nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Nine Barića od siječnja 2025. godine, na Geodetskom situacijskom nacrtu – skici 2, označen slovima AA-D-E-BB-AA i obojan zelenom bojom, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
10. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivne strane, a kako to i propisuje odredba čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP). Nadalje je odredbom čl. 221.a ZPPP – a propisano da ako se na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
11. Iz dopisa DGU od 23. veljače 2011. proizlazi kako je rješenjem DGU Klasa:
UP/I-933-01/89-01/635, UR. br. 2161-36/89-01-2 od 14. 01. 1989. izvršena parcelacija na temelju Uvjerenja o uvjetima uređenja prostora za k. č. [katastarska čestica] koja se cijepala na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U okviru parcelacijskog elaborata sastavljen je prijavni list Klasa: 930-01/89-01/224 te skica izmjere 1088 k. o. [katastarska općina]. OD matične čestice 10637 čija je površina iznosila 675 m2 cijepanjem su nastale kat. čest. [katastarska čestica] površine 245 m2 te 10637/2 površine 430 m2. Dakle, novo nastale čestice oblikom i površinom razlikuje se od današnjih čestica iste oznake. Izmjera nije provedena koordinatno već odmjeravanjem, cijepanje je na plan ucrtano grafički. Sljedeća izmjera bila je 1997. godine tj. Rješenjem DGU Klasa: UP/I-932-07/97-01/613 , Ur. br. 2125- 05-3-97-02 od 22. 09. 1997. (skica izmjere 1439) cijepanjem od kat. čest. [katastarska čestica] nastala je kat. čest. [katastarska čestica]. Granice između kat. čest. [katastarska čestica] (koja će kasnijim elaboratom biti poništena i spojena sa kat. čest. [katastarska čestica] ) snimljene su i određene koordinatno, na način kako je to pokazala i svojim potpisom potvrdila posjednica na kat. čest. [katastarska čestica]. Skicom izmjere 2087 k. o. [katastarska općina] prikazuje evidentiranje građevine tj. Rješenjem Klasa: UP/I-932-07/07-02/22, Ur. br. 541-19-3-05/7-07-7 od 12. 02. 2007. pokrenutim na zahtjev stranke Jelančić Petra iz Zagreba izvršeno je evidentiranje građevina na temelju građevinske dozvole. Promjena nastala u kat. operatu imala je svrhu evidentiranja podataka o zgradama i drugim građevinama. Iz skice izmjere br 1439 iz 1997. kada je formirana kat. čest. [katastarska čestica] te skice izmjere br. 2023 iz 20063. kada su kat. čest. [katastarska čestica] poništene i spojene u jedinstvenu kat. česticu oznake 10637/1 , te skice izmjere br. 2087 kada je izvršeno evidentiranje građevine na kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], vidljivo je da je koordinata na skicama br. 1439 i 2023 te koordinata na skici br. 2087 predstavljaju istu točku tj. zid koji se odnosi na granicu između kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
12. Iz nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nine Barića od srpnja 2024. proizlazi da su sve predmetne čestice, a time i predmetna granica nastale su skicom izmjere broj 1088 iz 1989. godine. Kako je skica samo grafička, tj. nema iskazanih koordinatnih mjerenja i kako je stanje na terenu u odnosu na stanje na skici u potpunosti izmijenjeno, skica se ne može smatrati relevantnom za utvrđenje predmetne granice. Skicom broj 1439 iz 1997. godine izrađenom od „GEO-PRIZMA“ nastaju č. zem. [katastarska čestica] (koja je predmetna jer će se kasnije spojiti u č. zem. [katastarska čestica]) i č. zem. [katastarska čestica] te su ovom skicom i definirane granice tadašnje č. zem. [katastarska čestica]. Ovaj skici prilože koordinatni zapisi granice koja je predmet ovog postupka i smatra se skicom kojom je ista utvrđena. Nadalje se napominje kako na skici nema naznaka da je u vremenu izrade skice na terenu bilo međa (zidova, žice i sl.). Skicom broj 2023 iz 2005. godine spojene su č. zem. [katastarska čestica] u č. zem. [katastarska čestica] bez promjena vanjskih granica i bez mjerenja kako je navedeno u tehničkom izvješću u elaboratu čime je ova skica nebitna za ovaj postupak. Napominje kako izrada skice mjerenja bez mjerenja nije u skladu s pravilima struke. Skicom broj 2087 iz 2006. godine vrši se evidentiranje zgrade na č. zem. [katastarska čestica] i ne utvrđuju ni mijenjaju ranije evidentiranje granice čime je ova skica nebitna za ovaj postupak. Napominje da se u „izvješću o utvrđenju postojećih međa i drugih granica“ navodi kako postoji spor „prema k. č. [katastarska čestica]“ i kako isti nije bio prisutan prilikom izmjere. Također kolege navode da je GL „napravio betonski zid koji se nalazi unutar k. č. [katastarska čestica] po katastarskom planu“ što je formulacija koja ne odgovara pravilima geodetske struke. Slijedom gore navedenog izrađuje se geodetski situacijski nalaz – skica koja prilozi ovom nalazu i mišljenju na kojoj je iskazana granica utvrđena skicom izmjere broj 1439. Napominje se da jedino granica iz gore navedene skice predmetna, a sve ostale granice na skici nisu analizirane.
13. Iz dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nine Barića od listopada 2024. proizlazi kako granica između č. zem. [katastarska čestica] (kojoj odgovara ZK oznaka čestice 7664/2) s jedne strane te č. zem. [katastarska čestica] (kojoj odgovara ZK oznaka čestice 7663/8) s druge strane sve k. o. [katastarska općina] –ispravljena je greška identifikacije.
Prethodni nalaz nadopunjen je sa:
- Površinom zida i površinom između zida i linije pokazane od strane tužitelja na terenu
- Dodatnom skicom na kojoj je prikazana visina zida kako se na terenu može utvrditi te duljina i debljina zida.
Navodi iz podneska tužitelja do 27.08.2024. o relevantnosti skica iz katastarskog operata koje su navedene u mom prijašnjem nalazu odbacujem. Razlog usvajanja odnosno odbacivanja određenih skica je jasno i sažeto obrazložen pri čemu čvrsto ostajem. Kolega ŠL u svom nalazu i skici iz 09.08.2011. navodi da je „prikazana međa prema katastarskom planu“ te „trebalo bi utvrditi među“ između predmetnih čestica čime sam kolega govori da je skica bespredmetna. Katastarski plan se ne može uzeti kao stvarno stanje granice između predmetnih čestica što sam kolega potvrđuje na kraju nalaza gdje konstatira „trebalo bi utvrditi među“ pa stoga smatra nepotrebnim i zbunjujućim raditi komparaciju s navedenom skicom. Naime, sastavni dijelovi katastarskog operata su među ostalim skice izmjere i katastarski plan (digitalni katastarski plan- u ovom slučaju vektorizirani analogni planovi). Prema pravilima geodetske struke, skice izmjere potvrđene od nadležnog katastarskog ureda su jedine relevantne u postupku utvrđenja granica katastarskih čestica. Tek u slučaju da one ne postoje, katastarski plan se uzima kao relavantan (kao jedina informacija o granici osim eventualnog stanja na terenu ili kazivanja posjednika) što ovdje nije slučaj.
14. Iz druge dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nine Barića od siječnja 2025. proizlazi kako je Prethodni nalaz nadopunjen je sa:
- Skicom 1 na kojoj je ispravljena boja označenog područja
- Skicom 2 na kojoj je iskazana površina dijela zida i dijela posjeda tuženika koji se nalaze unutar k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Sporna granica na skici 1 označena slovima C-D-E ne odgovara grafički digitalnom katastarskom planu već odgovara granici utvrđenoj skicom izmjere 1439. Digitalni katastarski plan nije točan prikaz granica katastarskih čestica. Tužitelj navodi da je izmjena katastarskog plana sukladno skici izmjere 1439 poništena na drugom stupnju upravnog postupka Državne geodetske uprave čime osporava navedenu skicu izmjere ali ne navodi razloge poništenja takve odluke. Drugi stupanj ne dovodi u pitanje skicu izmjere 1439 već činjenicu da je prvi stupanj naveo da je zid na terenu utvrđena granica (međa) koji odgovara skici izmjere 1439 što nije točno. Osim toga DGU u rješenju drugog stupnja navodi da je razlog poništenja odluke prvog stupnja i parnica koje je tada bila u tijeku. Tužitelj navodi kako „nije jasno temeljem kojih parametara bi se mijenjala međa između čestica 10637/1 i 10637/2 k. o. [katastarska općina]“ što je vještaku potpuno nejasna formulacija. Naime pojam „međa“ označava utvrđenu granicu na terenu, a ovaj spor se vodi oko granice između predmetnih čestica. Nadalje, u ovom postupku je bitno utvrditi granicu između čestica 10637/1 i 10637/2 k. o. [katastarska općina] temeljem raspoloživih podataka u katastarskom operatu, a u istima se nigdje ne navodi da je došlo do promjene granice.
15. Svjedokinja ČL i svom iskazu iskazala je da su oni teren kupili 1996. od tri vlasnika OL, Sirane i AL. Geodet je izmjerio parcelu i zabio drvene kolčiće kojima je ograđena parcela. Susjedi V su bili započeli sa izgradnjom svoje kuće koju su izgradili do prve deke i oni smo takvo stanje zatekli kada su kupili parceli. Oni nisu imali novaca za započeti gradnju pa je takvo stanje trajalo više od 10 godina i oni su tu slabo dolazili. Tada se pojavio susjed BL koji je njen školski kolega iz Bosiljeva i kojem su prodali pola gradilišta kako bi mogli započeti gradnju svoje kuće i digli su kredit. Kako oni nisu dolazili, oni su nakon nekog vremena i to prije nego su prodali dio gradilišta BL, vidjeli da je sagrađen zid. Pokušavali su razgovarati sa tuženikom i rekli mu da je sa zidom ušao u njihov teren. Izbacio je kolce koje je geodet zabio prilikom mjerenja. Sin od tuženika je rekao da će oni kupiti njihovo gradilište i da će tu biti bazen, na što su oni rekli da su zakasnili jer je to njihovo. Tuženik i njegova obitelj su bahati, naročito gospođa koja vrijeđa članove njene obitelji, iako oni nesmetano prolaze do mora kroz našu parcelu, što im mi nikada nismo branili. Kupili su 813 m2. BL da su prodali i da su se nagodili pola- pola terena. Tuženi da ih nikada nisu pozvali da utvrde gdje bi trebao biti zid. Oni da su pokušavali s njima razgovarati, ali da su oni to uvijek odbijali. Zid kad je izgrađen, nije bio u skladu sa kolcima koji su bili zabijeni, nego su se oni pomakli i ušli u njihov teren. Geodeta im je rekao da su oni ušli u njihov teren. Bilo je više geodeta, jedan je rekao da su ušli 21 m2.Na poseban upit pun. tuženika da li postoji neka visinska razlika između njihovih terena svjedokinja odgovara kako ne razumije pitanje i da ne može odgovoriti na isto. Ne zna da li su bile označene točke od strane geometra koji je angažirao tuženik prilikom izgradnje zida. Na pitanje da li su zvali tuženika prilikom iskolčenja svoje parcele od strane geometra, svjedokinja odgovara da tada nije bila tu, da je ona radila, ali da je tuženik bio upoznat s tim. Navodi kako su se sa tuženicima našli na međi i utvrđivali istu. Tada su utvrđivali među i rekli su im da su ušli u njihovu parcelu, što su oni negirali i vrijeđali ih te su se morali povući.
16. Svjedok BL u svom iskazu iskazao je kako je na toj lokaciji bila predviđena dvojna građevina. G su bili vlasnici te čestice i oni kako su se poznavali 2006. otišli pogledati parcelu i odlučili od njih kupiti pola i to 406,5 m2. Ta kvadratura je bila po službenim evidencijama. Oni su sa Jelančićima zaključili ugovor i već te 2006. ishodili građevinsku dozvolu i počeli sa gradnjom. U početku nije bilo problema sa susjedima Š jer su od njih koristili struju i vodu prilikom gradnje koju su i platili. V su svoju građevinu napravili na međi te su se zbog toga povukli u njihovo cca 1,80 m, na 25 m dužine. To su shvatili 2008. kada je podnesena prva tužba koji postupak je trajao do 2012.g. Oni su bahati i bezobrazni te imaju s njima problema, bacali su ostatke od ručka na njegovu terasu. Kad su oni kupili dio čestice tužitelja zid je već bio izgrađen, ali tada nisu shvatili da je zid na njihovoj parceli jer nije bila izgrađena njihova kuća. Na poseban upit pun. tužitelja svjedok navodi kako su prilikom prvog sudskog postupka po stalnom sudskom vještaku geometru utvrdili kako tuženici imaju 45 m2 više, da to drže u posjedu, nego to bi trebali imati po službenim evidencijama. Njihov vještak je utvrdio da od toga na njihovu parcelu otpada 21 m2. Navodi kako postoje odstupanja od službenih evidencija i to je taj trokut koji ide od 0 na 1,80 m u tužiteljevu i njegovu parcelu. Navodi kako je pokrenuo postupak utvrđivanja građevinske čestice, te da je geometar utvrdio kako nedostaje 21m2 u zajedničkoj parceli, odnosno njegovoj i tužiteljevoj. Jedan dio bi trebao otići na javno dobro, ali se taj dio ne odnosi na među između njega i tuženika jer je između parcela AL, na kojem dijelu su tuženici napisali "privatno vlasništvo" na kamenu, iako to nije njihovo vlasništvo nego vlasništvo AL. Na poseban upit pun. tuženika svjedok navodi kako je na tu parcelu došao u proljeće 2006. Navodi kako je njegova kolegica FL radila dokumentaciju za građevinsku dozvolu, on još tada nije imao licencu u Hrvatskoj, inače je ovlašteni arhitekt u R. Sloveniji i R. Hrvatskoj. Navodi kako je iskolčenje radio Geo-prizma iz [adresa]. Navodi kako je te 2006. već zid bio izgrađen. Navodi kako tada nisu primijetili da ima odstupanja u m2. Ustanovili su to kada se radilo vanjsko uređenje i kada su utvrdili da nedostaje jedno parkirno mjesto, trebalo je biti 4, a bilo je mjesta za 3. Do tada su odnosi bili u redu. 2007. kada su počeli vanjsko uređenje, tada su se odnosi pogoršali. Ne zna kada je zid izgrađen.
17. Svjedok stalni sudski vještak Nino Barić saslušan na ročištu od 17. lipnja 2026., na upit punom. tužitelja navodi kako je izvršio uvid u ovosudni spis P-119/08 i to nalaz i mišljenje vještaka ŠL te da je utvrdio kako u tom nalazu i mišljenju je vještak u tom postupku naveo da bi trebalo utvrditi među između predmetnih čestica i to u točki V. vještačenja. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka ŠL odnosno odstupanja od njegova nalaza te nalaza vještaka Nine Barića isti navodi kako je kolega preuzeo kat. granicu iz kat. plana što nije ispravan način utvrđenja granice kat. čestica. Pravilan način utvrđivanja granica je da se izvrši uvid u kat. operat odnosno u skice izmjere koje su sastavni dio operata, što sam u nalazu naveo i obrazložio. Na poseban upit punom. tužitelja u odnosu na dopunu skice od siječanj 2025. da li je barem površina od 8 m2 pripada čestici tužitelja vještak navodi: kako je to razvidno iz navedene skice. U odnosu na površinu od 17 m2 označenu narančastom bojom i slovima Z-B-X-Z vještak navodi kako se ta površina, a kako je na skici prikazan nalazi između zida i linije pokazane prilikom očevida od strane tužitelja. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka ŠL vještak navodi: da je vještak ŠL u svom nalazu i mišljenju koristio kat. granicu preuzetu iz kat. plana. Navodi kako liniju iz kat. plana on uopće nije koristio u svom nalazu jer nije relevantna, iz razloga kojih je već ranije naveo kao i u svom nalazu i mišljenju. Navodi kako nije komparirao međe kat. plana koje je u svom nalazu koristio vještak ŠL u svom nalazu i mišljenju. Navodi kako je debljina zida uzeta u obzir te u skici označena ljubičastom bojom. Navodi kako je taj dio djelomično odnosno velikom većinom ušao u ovu površinu od 8 m koja se temeljem nalaza nalazi u k. č. [katastarska čestica]. Na upit suda vještak navodi da prema Pravilniku odustajanje za planove izrađene u mjerilu 1:2904 dozvoljeno površinsko odstupanje od 20 % smatra se dozvoljenim.
18. Iz iskaza svjedoka PL proizlazi kako on zna da su tužitelj i tuženik u prijeporu i da je njegova firma GEO PRIZMA radila elaborate i za jednoga i za drugoga a vezano za utvrđivanje građ. parcele zbog prijepora oko pristupa puta te kvadrature parcele. Nije siguran da li je on osobno bio na terenu. Ne može reći što je točno utvrđeno navedenim elaboratom budući da ih nije osobno radio nego njegovi inženjeri. Na poseban upit punom. tužitelja navodi kako su prilikom utvrđivanja međe kao kriterij uzima dogovor stranaka. Navodi kako ne zna koji se kriterij uzima u obzir ukoliko nema dogovora stranaka jer on nije vještak. Kada oni rade geodetski elaborat njima je podloga kat. plan i skica izmjere ako je bila rađena prije. Ranije se kat. plan radio grafički, a danas se radi sa koordinatama pa tvrdi da je raniji kat. plan imao više odstupanja nego današnji. U predmetnom postupku postoje kat. brojevi i sudski brojevi parcela koji se razlikuju. S obzirom da je među strankama postojao prijepor elaborat koji su oni za njih sačinili ne bi se smio provesti u katastru niti u sudu. Ranije se takav elaborat mogao predati u katastru, ali ga katastar ne bi smio ovjeriti ako postoji zabilježba o sudskom sporu. Na poseban upit punom. tužitelja da li se davalo susjedima koji graniče s tom česticom nakon izrade elaborata da potpišu suglasnost na elaborat svjedok odgovara: u principu ne. Ako se kat. međa ne bi vidljivo mijenjala na način npr. da se uđe u tuđu parcelu cca 5 m ili više katastar je smatrao da nema promjene. Na poseban upit punom. tužitelja ukoliko bi došlo do značajnijeg smanjena ili povećanja čestice svjedok navodi da katastar kao i sud ukoliko se radi o smanjenu provodi, a povećanje ne provodi bez suglasnost susjeda. Na poseban upit punom .tuženika svjedok navodi kako je uobičajeno odstupanje od 5 % za mjerilo 1 : 1000 a 20 % za mjerilo 1: 2904 te pojašnjava kako je ovo drugo mjerilo sudsko mjerilo i primjenjuje se za k. o. [katastarska općina]. Na poseban upit punom. tužitelja navodi da se mjerilo 1:2904 primjenjuje unazad 5-6 godina, možda 10, ali ne zna točno. Na poseban upit punom. tužitelja svjedok navodi kako se kod mjerila 1:1000 primjenjuje pravilo tisućinke i tu se tolerira 5 % odstupanja, dok kod mjerila 1:2904 se primjenjuje odstupanje od 20%. Na poseban upit punom. tužitelja gdje se prema području ustroja grada [adresa] nalazi predmetna čestica odnosno koje se mjerilo odnosi na istu svjedok odgovara da se na predmetnu česticu primjenjuje mjerilo tisućinke.
19. Iz iskaza svjedoka HL proizlazi da je on angažiran od strane gospodina GL za izgradnju zida koji se nalazi između dijela u vlasništvu gospodina GL i tužitelja. Ne zna točno kada je to bilo ali se sjeća da su bile marke pa misli da je to bila 1999., u svakom slučaju prije 2000. On je taj zid izgradio, on je zidove radio po oznakama odnosno crvenim stupićima kojih je bilo četiri, a koje je označio mjernik. Na upit punom. tuženika svjedok navodi kako u to vrijeme nije bilo protivljenja od strane tužitelja jer nije bilo kuće, nije bilo ničega, bila je livada, poljana. Sjeća se da je gospodina GL jednom prilikom zvao u Njemačku poslije 2000. kada je radio druge zidove kako bi ga pitao da li može tužitelju dati struju i vodu. Navodi kako ni tada nije bilo protivljenja od strane tužitelja vezano za taj zid. Na upit punom. tužitelja svjedok navodi kako mu je nalog za gradnju zida dao gospodin GL. Navodi kako je početak zida mjerio unutar stupića odnosno u terenu gospodina GL te da je zid širok 30 cm, navodi kako je povukao špagu jer se bez špage ne može točno odrediti odnosno da je na vrhovima parcele bila oznaka u vidu stupića označenih crvenom bojom te da su bila dva crvena stupića kada je radio predmetni zid, na vrhu od početka do kraja. Navodi kako je zid ravan ali da prati konfiguraciju terenu te je prema cesti puno viši od gornje do točke možda i 4 m. dok je dio uz dvorište visina 1 m. Na poseban upit suda svjedok navodi kako je radio ravan zid po uputi tuženika odnosno da je zid napravio po oznakama koje je zatekao na terenu. Nakon što mu je pokazana skica sudskog očevida svjedok navodi da je gradio ravan zid, ali da je moguće da je u gornjem dijelu kod parkirališta isti malo uvučen prema GL, ako je uvučen, ali ne van, zbog estetike.
20. Iz iskaza svjedokinje UL proizlazi da su predmetni zid gradili nakon što su više puta mjerili, tužitelj nije nikada prigovarao prilikom gradnje zida. Nedavno su ponovno mjerili prije tjedan ili dva, te im je čovjek koji je mjerio rekao da su jedina kuća na Vodicama koja je u redu. Na upit punom. tuženika svjedokinja navodi da ne zna točno kada je zid građen, ali zna da kuća tužitelja tada još nije postojala. Navodi da za vrijeme gradnje zida nije bilo zabrane od strane tužitelja. Navodi kako je upozoravala čovjeka koji je gradio zid da ne ide u tuđe, nego da gradi na njihovoj strani. Navodi kako ni susjed BL koji je suvlasnik s tužiteljem nije imao primjedbu na gradnju zida. Na upit punom. tužitelja svjedokinja navodi kako je donesena odluka Vrhovnog suda u odnosu na predmetni zid u njihovu korist. U odnosu na poseban upit punom. tužitelja da li zna koliko su kvadrata kupili navodi da ne zna točno. Navodi da nakon ove izmjere koja je bila prije tjedan, da nema ništa više kvadrata nego je prije kupila. Na poseban upit punom. tužitelja navodi kako ne zna da li je dobila kakav papir odnosno rješenje u odnosu na ovu izmjeru koja je bila prije tjedan, dva. Navodi kako oni nemaju ni viška, ni manjka. Na poseban upit punom. tužitelja navodi kako ne zna zašto se vodio sudski postupak jer nije nikada bilo primjedbi vezano za zid. Na poseban upit punom. tužitelja navodi kako je gospodin ČL njih tužio jer mu fali kvadrature, da joj je to rekao CL, veliki je objekt. Na poseban upit punom. tužitelja da li gospodin ČL smatra da su sa svojim zidom ušli u njegovu parcelu svjedokinja navodi da nisu ušli ni milimetra, ali da ih ne bi tužio da to ne smatra.
21. Odredbom čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 u daljnjem tekstu: ZV) je propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.
22. Nadalje čl. 162. st. 1. i st. 2. ZV-a propisane su pretpostavke koje moraju biti ispunjenje da bi vlasnik s uspjehom mogao zahtijevati predaju u posjed stvari od posjednika, slijedom čega isti tako mora dokazati svoje pravo vlasništva na stvari, zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženika, kao i identitet stvari.
23. U čl. 46. st. 2. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik glede cijele stvari ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.
24. Članak 64. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, u daljnjem tekstu: ZOO) propisuje da kada u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno ili da je položi sudu ili javnom bilježniku
25. Iz zemljišnoknjižnog izvatka od 7. lipnja 2016. godine (l.s. 6-), za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su kao suvlasnici upisani VL i BL CL, svaki za ½ dijela, dok iz posjedovnog lista broj 3404 za k. o. [katastarska općina] (l.s.7), proizlazi da su isti upisani i kao suposjednici predmetne čestice. Obzirom da je tužitelj upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine, isti ne mora dokazivati pravni temelj stjecanja prava vlasništva jer se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.
26. Među strankama nije sporan predmet spora budući je isti identificiran uviđajem na licu mjesta i sa zemljišnoknjižnim podacima. Međutim, u svezi zaštite prava suvlasništva prema trećim osobama u čl. 46. st. 2. ZV propisano je da svaki suvlasnik glede cijele stvari ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. To znači, s obzirom na odredbu čl. 64. ZOO-a, koja uređuje aktivne nedjeljive obveze, da pojedini suvlasnik, može zahtijevati predaju cijele stvari u posjed samo ako je ovlašten od ostalih suvlasnika da mu cijela stvar bude predana u posjed, a inače može zahtijevati od treće osobe da stvar preda svim suvlasnicima. Kada tužitelj kao suvlasnik traži za sebe predaju u posjed cijele stvari, a nije ovlašten od ostalih suvlasnika da mu cijela stvar bude predana u posjed, kao što je u konkretnom slučaju, tužbeni zahtjev valja odbiti.
27. Prema tome, pojedini suvlasnik je ograničeno aktivno legitimiran na reivindikacijski zahtjev prema trećima od kojih može zahtijevati predaju stvari svim suvlasnicima u posjed, ili predaju stvari samo njemu u posjed, pod uvjetom da je od ostalih suvlasnika ovlašten da i za njih primi stvar u posjed. Tužitelj kao suvlasnik nekretnine koja je predmet predaje u suposjed bio je dužan u tijeku postupka dostaviti ovlaštenje od ostalih suvlasnika za predaju u posjed predmetne nekretnine ili morao postaviti tužbeni zahtjev na način da se osim njemu nekretnina preda u suposjed i drugim suvlasnicima. Kako je tužitelj postavio tužbeni zahtjev na način da se samo njemu preda u suposjed predmetni dio nekretnine koji je individualiziran temeljem nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, dakle, kako je tužbeni zahtjev tužitelja postavljen protivno odredbi čl. 46. st. 2. ZV u vezi čl. 64. st. 2. ZOO-a, to je isti valjalo odbiti.
28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), a trošak priznat tuženiku sastoji se od zastupanja istog po punomoćnicima iz redova odvjetnika i to za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr. 7.1.), za pristup na ročište od 13.3.2017., 18.1.2024., 11.4.2024., 29.5.2024., 22.9.2025., 16.4.2026., 17.6.2026., 2.7.2026, svaki po 100 bodova (Tbr. 9.1.), što iznosi 800 bodova, sastav podneska od 26.11.2023. 12.1.2.2023., 12.8.2024., 6.3.2025., 3.11.2025., svaki po 100 bodova (Tbr. 8.3), što iznosi 500 bodova, sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 138/23) s tim da vrijednost svakog boda iznosi 2 Eura, što iznosi 2.800,00 eura, uvećano za 25% PDV, što iznosi 3.500,00 Eura, dok je tuženiku u preostalom dijelu zatraženi trošak odbijen kao neosnovan.
29. Slijedom svega navedenog i obrazloženog, odlučeno je kao u izreci ove
Pag, 20. srpnja 2026.
Sudac
Iva Peričić Pejar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku,
2. Tuženiku po punomoćniku.