REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1305/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužiteljice ZL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. lipnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice OL, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika IL, Su-189/2026, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 20. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 1.285,00 eura, zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. svibnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 2.420,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. svibnja 2024. pa do dana isplate 30. srpnja 2024., po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu koji glasi: "Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 2.415,00 eura, zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. svibnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

IV/ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.134,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 20. srpnja 2026. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V/ Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.948,50 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. srpnja 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ZL (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 12. rujna 2024. navodi da je dana 30. listopada 2023. zadobila ozljedu na radu radeći kod poslodavca KRAŠ prehrambena industrija d.d. u proizvodnom pogonu za proizvodnju bombona. Tužiteljica je pripremala stroj za oblikovanje bombona za radni proces te je podmazivala tzv. češljeve, u kojem trenutku je njena kolegica pokrenula stroj ne provjerivši je li tužiteljica završila svoj radni zadatak. Poslodavac tužiteljice je u trenutku nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika CROATIA osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik), policom osiguranja od odgovornosti. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila izuzetno bolnu ozljedu jagodice desnog kažiprsta, uslijed čega je trpjela intenzivne bolove i strah. Tužiteljici je rana kirurški obrađena u bolnici, punktiran je hematom, stavljen povoj, previjena rana, a tužiteljica je morala mirovati, držati ruku na povišenom i uzimati analgetike. Tužiteljici je uslijed ove ozljede povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uslijed čega je pretrpjela fizičke bolove, strah, tužiteljici je smanjena životna aktivnost, te je naružena. U tijeku oporavka tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tuženik je tužiteljici u mirnom postupku isplatio nesporan iznos naknade štete od 2.420,00 eura. Tužiteljica tužbom potražuje iznos od 3.700,00 eura na ime naknade neimovinske i imovinske štete, sve uvećano za zakonske zatezne kamate, te isplatu zakonskih zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos naknade štete za period od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori činjenicu nastanka štetnog događaja kao i odgovornost osiguranika tuženika za isti te činjenicu da je osiguranik tuženika u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika. Sporna je visina tužbenog zahtjeva, s obzirom da tuženik smatra da je isplatom nespornog iznosa naknade štete u cijelosti tužiteljici nadoknađena šteta iz ovog štetnog događaja. Iz ozljeda koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji proizlazi da nema osnove za naknadu štete u većem iznosu. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka izvedeni su slijedeći dokazi: izvršen je uvid u odštetni zahtjev (str. 5-6 spisa), u medicinsku dokumentaciju (str. 7-21 spisa), u prijavu o ozljedi na radu (str. 22-25 spisa), u izvadak po transakcijskom računu (str. 31 spis), u policu osiguranja (str. 36-40 spisa), u podatke o isplatama po polici osiguranja (str. 65-154 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Zvonimiru Lovriću o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 51-52 spisa), te pisano očitovanje vještaka (str. 179 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan iz sljedećih razloga.

5. Tužiteljica je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 2. ožujka 2026. djelomično povukla tužbu zatraživši isplatu ukupnog iznosa od 1.285,00 eura na ime naknade neimovinske i imovinske štete. Tuženik se na ročištu od 12. lipnja 2026. usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, a budući da se tuženik upustio u raspravljanje, za povlačenje tužbe potreban je pristanak tuženika, sve sukladno odredbi čl. 193. st. 2 ZPP-a. S obzirom na navedeno, sud je u ovom predmetu odlučivao o osnovanosti tužbenog zahtjeva kako je isti postavljen u tužbi, jer nema pristanka za djelomično povlačenje tužbe.

6. Među strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja kao i odgovornost osiguranika tuženika za isti. Sporna je visina štete koju je tužiteljica pretrpjela. Također nije sporno da je tuženik u mirnom postupku tužiteljici isplatio nesporni iznos naknade štete u visini od 2.420,00 eura dana 30. srpnja 2024.

7. Na okolnost visine štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Zvonimiru Lovriću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu drugog prsta desne ruke, prijelom nokatnog nastavka zadnjeg članka drugog prsta desne šake. Ozljede koje je tužiteljica zadobila posljedica su štetnog događaja, tužiteljica je liječena operacijski hitno, a potom konzervativno te se držala uputa liječnika. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prirodi ozljede kod tužiteljice nije zaostalo trajno smanjenje opće, životne i radne sposobnosti. Tužiteljica je pretrpjela kratkotrajan i intenzivan primarni strah u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja. Sekundarni strah, koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, trajao je jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 10 dana. Tužiteljica je pretrpjela i kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja u trajanju od 14 dana. Tužiteljica je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta oko 7 dana te manjeg intenziteta još oko 45 dana. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega po 3 sata dnevno kroz 21 dan za vrijeme nošenja ortoze na kažiprstu dominantne ruke. Kod tužiteljice je zaostalo naruženje manjeg stupnja, ožiljak je na izloženom mjestu.

8. Nalazu i mišljenju vještaka prigovorila je tužiteljica ističući da su kod tužiteljice zaostali povremeni bolovi, trnci i stezanje u vrhu kažiprsta, što utječe na smanjenje životne aktivnosti tužiteljice, što vještak nije utvrdio. Stoga predlaže da se vještak očituje na prigovore tužiteljice.

9. Podneskom od 13. veljače 2026. sudski vještak očitovao se na primjedbe tužiteljice navodeći da ozljeda koju je tužiteljica pretrpjela ne predstavlja tešku tjelesnu ozljedu u sudsko - medicinskom smislu. Prijelom vrška zadnjeg članka na bilo kojem prstu ne može ostaviti trajnih funkcionalnih ispada, odnosno posljedica. Povremeni bolovi, trnci i stezanje u vršku kažiprsta ne predstavljaju trajni ispad koji bi mogao biti ocijenjen bilo kakvim postotkom.

10. Tužiteljica je podneskom od 2. ožujka 2026. navela da nema primjedbe na dodatno pisano očitovanje sudskog vještaka, te je stoga sud na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrdio visinu neimovinske i imovinske štete koja tužiteljici ima pripasti po ovom štetnom događaju. Nalaz i mišljenje vještaka je jasan i objektivan, mišljenje se temelji na medicinskoj dokumentaciji koja je navedena u nalazu. Sud je vještačenje ocijenio stručnim i objektivnim te je na temelju istog utvrdio visinu pravične novčane naknade koja tužiteljici ima pripasti na temelju ovog štetnog događaja.

11. Tužiteljici je uslijed štetnog događaja povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uslijed čega je tužiteljici nastala neimovinska šteta, sve sukladno odredbi čl.19. st. 2 u vezi sa čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO). Tužiteljici stoga ima pravo na naknadu štete u vidu pravične novčane naknade, sve prema odredbi čl. 1100 st. 1 ZOO-a. Prilikom ocjene visine pravične novčane naknade sud je primijenio odredbu čl. 1100 st. 2 ZOO-a koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Nadalje, sud je uzeo u obzir i činjenicu stope inflacije u periodu od 2020. kada je Vrhovni sud RH utvrdio orijentacijske kriterije za utvrđivanje visine pravične novčane naknade pa do dana donošenja presude, koja iznosi 28,4% za navedeni period.

12. S obzirom na opseg pretrpljenih bolova, intenzitet i trajanje straha, te stupanj naruženosti i činjenicu da se naruženje nalazi na šaci, što je uvijek vidljivo trećima, kao i činjenicu da se ozljeđivanje tužiteljice odnosi na šaku desne ruke, a tužiteljica radi kao radnica u proizvodnom pogonu, koji poslovi uključuju fizički rad, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na isplatu pravične novčane naknade u ukupnom iznosu od 3.390,00 eura, i to prema kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.330,00 eura, prema kriteriju pretrpljenog straha iznos od 1.060,00 eura, te prema kriteriju duševnih bolova zbog naruženja iznos od 1.000,00 eura.

13. Uzevši u obzir činjenicu da je tuženik tužiteljici isplatio nesporni iznos naknade neimovinske štete u iznosu od 2.420,00 eura, osnovan je zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu za iznos od 970,00 eura na ime naknade neimovinske štete.

14. U odnosu na zahtjev tužiteljice s naslova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 63 sata, za što se tužiteljici dosuđuje imovinska šteta u iznosu od 315,00 eura, što predstavlja iznos od 5,00 eura po satu pružene pomoći i njege, koji iznos je primjeren i u skladu sa sudskom praksom koja se odnosi na cijenu sata tuđe pomoći i njege u situaciji kada istu pružaju ukućani. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a.

15. Slijedom navedenog sud je utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice u ukupnom iznosu od 3.705,00 eura, na ime naknade neimovinske i imovinske štete, od kojeg iznosa valja oduzeti iznos od 2.420,00 eura koji je tužiteljici isplaćen u mirnom postupku, nakon čega preostaje iznos od 1.285,00 eura, koji se tužiteljici dosuđuje ovom presudom, sve kako je to navedeno u točki I/ izrijeke.

16. Tuženik je u podnesku od 3. rujna 2025. stavio prigovor iscrpljenosti agregatnog limita po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], te je u prilogu podneska dostavio popis isplaćenih šteta. Sud je izvršio uvid u popis isplata koje su izvršene po navedenoj polici, a u okviru agregatnog limita, te je utvrdio da je tuženik u više navrata vršio isplate oštećenicima za štete koje su prijavljene nakon što je podnesena tužba ovom sudu, odnosno nakon što je tuženik dostavio odgovor na tužbu (30. rujna 2024.). Tako je pregledom isplata utvrđeno da je tuženik izvršio više isplata za štete koje su prijavljene tek 2025. i to u ukupnom iznosu koji premašuje utuženi iznos (primjerice za štetu koja je prijavljena 24. siječnja 2025. tuženik je izvršio isplatu iznosa od 250,00 eura, za štetu koja je prijavljena 8. listopada 2024. izvršena je isplata u iznosu od 380,00 eura, za štetu koja je prijavljena 8. studenoga 2024. izvršena je isplata u iznosu od 350,00 eura, te za štetu koja je prijavljena 25. rujna 2024. izvršena je isplata u iznosu od 8.000,00 eura). Prema mišljenju ovog suda tuženik je trebao u trenutku saznanja za štetu koju tužiteljica potražuje ovom tužbom rezervirati novčana sredstava za naknadu te štete u smislu odredbe čl. 106 Zakona o osiguranju (Narodne novine broj: 30/15, 112/18, 63/20, 133/20, 151/22, 152/24) i čl. 6 Pravilnika o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima (Narodne novine broj: 72/19, 151/22, 155/22), a ne isplaćivati novčana sredstva osobama koje su kasnije u odnosu na tužiteljicu prijavile štetu, odnosno u odnosu na koje isplate je kasnije nastao štetni događaj. Naime, pregledom isplaćenih iznosa naknade štete koji proizlaze iz tabele dostavljene po tuženiku proizlazi da su isplate vršene u odnosu na štetne događaje koji su nastali nakon tužiteljičinog, te u odnosu na koje su kasnije prijavljene štete. Iz navedenog proizlazi da prigovor iscrpljenosti agregatnog limita nije osnovan, jer tuženik prilikom vršenja isplata naknada štete nije uzeo u obzir potraživanje tužiteljice za koje je saznao primitkom tužbe odnosno dana 16. rujna 2024.

17. U odnosu na zahtjev tužiteljice za isplatu zakonske zatezne kamate, zahtjev je u cijelosti osnovan, budući da tužiteljici prema odredbi čl. 1103 ZOO-a pripada pravo na isplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva , odnosno od 23. svibnja 2024. kako to tužiteljica potražuje. Iako se visina naknade imovinske štete prema odredbi čl. 1089 st. 2 ZOO-a određuje prema cijenama u vrijeme donošenja presude, u ovom slučaju tužiteljica ima pravo na zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, budući da je tuženik u roku iz čl. 943. st. 1 ZOO -a isplatio nesporni iznos naknade neimovinske i imovinske štete, a liječenje tužitelj ice je završeno 8. siječnja 2024. (proizlazi iz nalaza vještaka), odnosno prije dospijeća, pa tužiteljica ima pravo na zatezne kamate na cjelokupni iznos naknade štete počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

18. Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi članka 29 st. 1 ZOO-a, koja propisuje da dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, dok je stopa zakonske zatezne kamate utvrđena sukladno odredbi čl. 29 st. 2 ZOO-a, koja je propisana za ostale odnose.

19. U odnosu na zahtjev tužiteljice za isplatu zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos naknade štete, isti je u cijelosti osnovan, budući da je tužiteljica odštetni zahtjev podnijela 23. svibnja 2024., a šteta je isplaćena 30. srpnja 2024., koja obveza je za tuženika dospjela danom podnošenja odštetnog zahtjeva, sve sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a odnosno razmjerno uspjehu stranaka u postupku. U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice, ista je uspjela u sporu u omjeru od 35%, pri čemu je sud uzeo da je tužiteljica uspjela u odnosu na osnov tužbenog zahtjeva u omjeru od 100%. Naime, budući da je tuženik u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor namirenja cjelokupne štete isplatom iznosa od 2.420,00 eura, na taj način osporio je i osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te se omjer uspjeha stranaka računa i u pogledu osnove i u pogledu visine. Stoga je sud trošak tužiteljice odmjerio u iznosu od 35%. Visina parničnih troškova tužiteljice određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, 107/25, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužiteljica zastupana po odvjetnici, a sukladno vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje.

21. Trošak tužiteljice odnosi se na trošak za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32/1), za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav dva obrazložena podneska iznos od 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 2. ožujka 2026. iznos od 150,00 eura (Tbr. 8/1), za zastupanje na četiri ročišta iznos od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 12. lipnja 2026. iznos od 150,00 eura (Tbr. 9/1), te za pristup ročištu za objavu presude iznos od 75,00 eura (Tbr. 9/3), što ukupno iznosi 1.975,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 493,75 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 270,00 eura za izvedeno medicinsko vještačenje. Ukupno priznati trošak tužitelj ice iznosi 1.134,00 eura, pri čemu je trošak za medicinsko vještačenje uzet u omjeru od 100%, a preostali trošak u omjeru od 35%.

22. Nije osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška koji se odnosi na sastav podneska od 19. veljače 2025. u iznosu od 50,00 eura uvećano za PDV, s obzirom da istim podneskom tužiteljica obavještava sud o uplati predujma za medicinsko vještačenje, koju činjenicu sud provjerava uvidom u eSpis aplikaciju, te stoga navedeni trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice. Nije bio potreban niti trošak podneska od 28. srpnja 2025., budući da istim tužiteljica dostavlja zamjeničku punomoć, što je mogla učiniti na ročištu, te trošak za sastav podneska od 5. studenoga 2025. jer istim tužiteljica dostavlja sudsku praksu, što je mogla učiniti na nekom od kasnije održanih ročišta. Također za radnje poduzete nakon 2. ožujka 2026. tužiteljici je priznat trošak u visini od 150 bodova po poduzetoj radnji, sukladno vrijednosti predmeta spora.

23. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151 st. 3 ZPP- a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 20. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku