REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-38/2026-39
Osijek, Vukovarska cesta 31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja CAMMEO FRANŠIZA d.o.o. Osijek, Bartola Kašića 70, PP-28, OIB: 87479457713, kojeg zastupa zakonski zastupnik ĐČ, član uprave, a istoga opunomoćenici, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Arsen Stipinović, Dušan Miočić, Ana Milošević i Iva Glavota iz Rijeke, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 2, protiv tuženika Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske), Radnička cesta 80, Zagreb, OIB: 19370100881, kojeg zastupa opunomoćenica TČ, službena osoba, radi dodjele bespovratnih sredstava, 20. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske KLASA: UP/I-442- 01/22-01/194, URBROJ: 517-14-02-01-22-3 od 25. studenoga 2022. i obavijesti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije KLASA: 910-04/22- 20/412, URBROJ: 567-20-22-5 od 26. kolovoza 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-442-01/22-01/194, URBROJ: 517-14-02-01-22-3 od 25. studenoga 2022. odbijen je prigovor tužitelja izjavljen protiv obavijesti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (dalje: HAMAG BICRO) KLASA: 910-04/22-20/412, URBROJ: 567-20-22-5 od 26. kolovoza 2022.
2. Naprijed navedenom obavijesti je utvrđeno da projektna prijava podnositelja prigovora ne udovoljava svim kriterijima ocjene kvalitete te se isključuje iz daljnjeg postupka dodjele bespovratnih sredstava po Pozivu za dostavu projektnih prijedloga "Komercijalizacija inovacija" (dalje: Poziv), Faza 1.: Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom.
3. Tužitelj u tužbi ističe da se konkretno radi o pogrešnom tumačenju područja inovacije te stupnja inovacije tužiteljevog projektnog prijedloga koji predstavlja ključnu inovaciju, a ne inkrementalnu inovaciju kako je to nadležno tijelo ocijenilo. Nadalje, pojašnjava što predstavlja ključnu inovaciju u pogledu tehničkih značajki i inovativnih funkcionalnosti novog rješenja te navodi kako niti jedan od pružatelja taksi usluga kao ni softverskih rješenja za urbanu mobilnost nema navedene funkcionalnosti niti koristi napredne tehnologije. Navodi da tužitelj kroz korištenje naprednih tehnologija (proširena stvarnost), umjetne inteligencije te naprednih tehničkih značajki uvodi nove inovativne funkcionalnosti čime uspijeva postići veću korisničku prihvatljivost i iskorak u pogledu odgovora na potrebe tržišta kao i kreiranje potpuno novih značajki za tržište taksi usluga. Pojašnjava da se time dobiva znatno bolje rješenje i napredniji proizvod i usluga u odnosu na sva postojeća rješenja na tržištu. Smatra da su upravo nove tehnologije i funkcionalnosti ključni aspekti inovativnosti novih proizvoda unutar industrije taksi usluga. Tvrdi da se zbog pogrešnog tumačenja tehničko-tehnoloških stručnjaka projekt pogrešno kategorizira. Navedeno smatra jer se u obrazloženju navodi kako na tržištu postoji značajan broj pružatelja taksi usluga. Nadalje, vezano uz kategoriju projekta pojašnjava da se navedeni projekt odvija u djelatnosti računalnog programiranja gdje je namjera prijavitelja komercijalizirati novi inovativni proizvod. Ističe da će tužitelj razviti proizvod i prodavati drugim pružateljima taksi usluga te napominje da Uber i Bolt ne koriste tehnologije koje je tužitelj naveo u prijavnom obrascu pa je nejasno na temelju kojih kriterija su tehničko-tehnološki stručnjaci donijeli zaključak o tome kako predmetno rješenje predstavlja inkrementalnu inovaciju, a osim toga Uber nije prisutan u svim regijama dok je doseg tužitelja i međunarodno tržište. Napominje kako je također tržišni segment Ubera drugačiji jer on nije Saas platforma nego ride hailing platforma koja pruža softverska rješenja vozačima, a ne firmama za taksi prijevoz. Naglašava da je zbog jasnog i značajnog poboljšanja u funkcionalnostima i tehničkim specifikacijama, korištenju naprednih tehnologija te puno većoj korisničkoj prihvatljivosti proizvoda u odnosu na svu postojeću konkurenciju unutar Europske unije trebao dobiti 3 boda umjesto 1 boda unutar kriterija 2.1. Ističe kako sve navedene tvrdnje dodatno potkrjepljuje Procjenom inovativnosti proizvoda i njihovog tržišnog dosega od strane neovisnog stručnjaka dostavljenom uz prigovor. Dalje navodi da proizvod Navigator 2.0 predstavlja značajno poboljšanje uvođenjem novih naprednih funkcionalnosti i tehnologija u odnosu na postojeća rješenja na tržištu zbog čega projektni prijedlog udovoljava svim kriterijima odabira u sklopu ocjene kvalitete zbog čega se tužitelju treba omogućiti vraćanje u Fazu 2 – postupak dodjele bespovratnih sredstava te napominje kako nije u mogućnosti podnijeti novi projektni prijedlog jer je rok za predaju istekao. Predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti rješenje tuženika te usvojiti prigovor tužitelja ili podredno poništiti rješenje tuženika i obavijest HAMAG BICRO te vratiti predmet na ponovni postupak, uz naknadu troška upravnog spora.
4. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na navode iz obavijesti HAMAG BICRA od 26. kolovoza 2022. da projektni prijedlog tužitelja nije udovoljio svim kriterijima odabira jer je u kriteriju 2. Razina inovativnosti ostvario 6 bodova što je manje od minimalno potrebnih 8 bodova zbog čega nije uspješno prošao "Fazu 1. Administrativna provjera i provjera prihvatljivosti prijavitelja, projekata, aktivnosti i troškova te ocjena kvalitete". Navodi kako je tuženik u povodu prigovora tužitelja zatražio očitovanje HAMAG BICRA koji se očitovao da tužitelj nije zadovoljio kriterije iz Poziva zbog čega je isključen iz daljnjeg postupka dodjele sredstava. Đ je se u očitovanju u odnosu na pod-kriterij 2.1. pojašnjava da je tužitelj ostvario 1 bod jer je na temelju mišljenja i zaključaka tehničko-tehnoloških stručnjaka utvrđeno da predloženi proizvod predstavlja inkrementalnu inovaciju u odnosu na postojeća rješenja na tržištu. U odnosu na navode tužitelja o pogrešnom tumačenju tehničko-tehnoloških stručnjaka te o povredi postupka evaluacije opisane u Uputama za prijavitelje i Prilogu 3. prema kojoj je tužiteljev projektni prijedlog smješten u pogrešnu kategoriju očituje se da tužitelj pogrešno tumači da je ocjena njegovog prijedloga donesena zbog postojanja značajnog broja pružatelja taksi usluga jer je smisao rečenice u kojoj se spominju pružatelji taksi prijevoza da pružatelji usluga taksi prijevoza koriste rješenja koja su konkurencija tužiteljevom projektnom prijedlogu. Nadalje, navodi da je obrazloženjem rješenja tuženika tužitelj upoznat sa sličnim programskim rješenjima na tržištu. Vezano uz navod da se tuženik nije osvrnuo na Procjenu razine inovativnosti softvera Navigator 2.0 koju je tužitelj dostavio uz prigovor, tuženik je istaknuo da procjena naknadno dostavljene dokumentacije nije u skladu s Uputama za prijavitelje kojima je određeno da nije dozvoljeno dostavljati ispravke, odnosno dopune projektne dokumentacije na vlastitu inicijativu nakon predaje projektnog p rijedloga. Što se tiče navoda tužitelja koji evaluaciju ocjenjuje arbitrarnom, nerazmjernom, netransparentnom i nejednakom u postupanju, navodi da za to nije priložio nikakve dokaze, a teret dokazivanja je na njemu. K tome, navodi da su tehničko-tehnološki stručnjaci ocjenjivali projektne prijedloge temeljem svog diskrecijskog prava u skladu sa stručnim kompetencijama, a ocjena kriterija odabira vrši se u skladu s metodologijom utvrđenom u smjernicama povezanima s Pozivom na dostavu prijave projekta. Stoga, smatra da je upravo suprotno tvrdnjama tužitelja u postupku vrednovanja osigurana transparentnost kroz unaprijed propisane kriterije definirane Uputama za prijavitelje. To potvrđuje činjenica da su projektni prijedlozi vrednovani i ocijenjeni od strane evaluatora HAMAG BICRA na način da su svaki projektni prijedlog ocijenili ocjenjivači s relevantnim kvalifikacijama i iskustvom nakon čega je odbor za odabir projekata na temelju dodijeljenih ocjena od strane ocjenjivača uzeo prosječnu ocjenu te ju usvojio kao konačnu. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
5. Po održanoj raspravi i provedenom postupku, Sud je presudom poslovni broj: Us I-119/2023-9 od 13. rujna 2023. odbio tužbeni zahtjev i zahtjev tužitelja za naknadu troška, ali koja presuda je poništena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-2936/2023-4 od 10. prosinca 2025. i predmet je vraćen ovom Sudu na ponovni postupak radi provođenja sudskog vještačenja na okolnost „Inovativnosti proizvoda i njegovog tržišnog dosega“.
6. Postupajući po presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, ovaj Sud je rješenjem poslovni broj: Us I-38/2026-18 od 3. veljače 2026. usvojio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem vještačenja po sudskom vještaku za područje elektrotehnike i informatike, te pozvao tužitelja da predloži osobu vještaka i konkretizira zadatak vještačenja.
7. Tužitelj se podneskom od 23. veljače 2026. očitovao navodeći da Sud po vlastitom izboru imenuje vještaka, a budući da nije pobliže odredio zadatak vještačenja, iako je na to pozvan, Sud je s obzirom na zadatak vještačenja naveden u tužbi i sporno pitanje, sam odredio sudskog vještaka i njegov zadatak rješenjem poslovni broj: Us I-38/2026-21 od 13. ožujka 2026. Tim rješenjem je vještaku zadano da utvrdi, odnosno procijeni inovativnost proizvoda, softvera Navigator 2.0, analitičkog sustava za digitalizaciju i inteligentno upravljanje taxi poslovanjem i njegovog tržišnog dosega, a u odnosu na postojeća programska rješenja za taxi poslovanje u vrijeme podnošenja projektne prijave tužitelja 20. svibnja 2022. po Pozivu na dostavu prijedloga „Komercijalizacija inovacija“, ref. oznake NPOO.C1.1.2. R2-I5.01.0412. Pri tome je sudski vještak trebao uzeti u obzir bodovanje pod Prilogom 3. Poziva pod nazivom Postupak dodjele bespovratnih sredstava – metodologija odabira kriterijem 2. Razina inovativnosti i predviđenu kontrolnu lista za ocjenjivanje.
8. U skladu s zadatkom određenim tim rješenjem Sudu je 23. travnja 2026. dostavljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za područje elektrotehnike, grana informatika OČ, dipl.ing.
8.1. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka (str. 219 do 235 spisa), zaključno proizlazi da:
1. Softver „Navigator 2.0“ predstavlja sustav za upravljanje uslugama prijevoza i mobilnosti koji obuhvaća funkcionalnosti upravljanja narudžbama, raspodjele vožnji, praćenja vozila, optimizacije ruta, analitike u realnom vremenu te dodatne funkcionalnosti poput intermodalnog povezivanja, ride-sharinga, različitih modela plaćanja, gamifikacije i proširene stvarnosti. Utvrđeno je da pojedinačne funkcionalnosti softvera nisu nove u odnosu na stanje tržišta, već predstavljaju kombinaciju i integraciju postojećih tehnoloških rješenja. Slijedom navedenog, inovativnost softvera očituje se prvenstveno u integraciji funkcionalnost, a ne u uvođenju novih funkcionalnih koncepata.
2. Softver je namijenjen primjeni na širem tržištu, uključujući međunarodno tržište, kroz model softverske platforme (SaaS) za upravljanje prijevozom. Takav model omogućuje primjenu rješenja kod različitih operatora prijevoza neovisno o geografskoj lokaciji, što upućuje na međunarodni tržišni doseg.
3. U relevantnom razdoblju na tržištu su postojala rješenja koja omogućuju upravljanje prijevozom i voznim parkom, naručivanje vožnji putem mobilnih aplikacija, optimizaciju ruta, analitiku u realnom vremenu, dinamičko određivanje cijena, različite modele plaćanja te integraciju različitih oblika prijevoza. Takva rješenja uključuju ride-hailing platforme, dispečerske sustave i SaaS rješenja za upravljanje prijevozom, kao i sustave mobilnosti koji povezuju različite oblike prijevoza.
4. Usporedbom predmetnog softvera i postojećih rješenja utvrđeno je da funkcionalnosti softvera odgovaraju funkcionalnostima koje su već prisutne na tržištu. Razlika se očituje u objedinjavanju većeg broja funkcionalnosti unutar jedinstvene platforme, dok pojedinačne funkcionalnosti imaju odgovarajuće paralele u postojećim rješenjima.
5. Na temelju utvrđenih činjenica i primjenom kriterija 2. Razina inovativnosti iz Priloga 3 Poziva proizlazi:
- razina novosti rješenja odgovara inkrementalnoj inovaciji
- tržišni doseg odgovara međunarodnoj razini
- unapređenja procesa predstavljaju poboljšanje postojećih rješenja
- nije utvrđeno postojanje zaštićenog intelektualnog vlasništva niti plan njegove zaštite.
8.2. Vještak zaključuje kako simulacijom bodovanja (Prilog 2) je utvrđeno da predmetno rješenje ostvaruje ukupno 5 bodova u okviru kriterija inovativnosti, što je ispod minimalnog praga. Na temelju svega navedenog, vještak smatra da predmetni softver „Navigator 2.0“ prema kriterijima iz metodologije Poziva ima obilježja inkrementalne inovacije te da utvrđena razina inovativnosti odgovara bodovanju koje ne doseže minimalni prag za prolaz kriterija inovativnosti.
9. Tuženik se 8. svibnja 2026. očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka navodeći u bitnome da je suglasan sa istim jer su potvrđeni rezultati ocjenjivanja kvalitete, odnosno bodovanje razine inovativnosti. Sudski vještak je utvrdio da pojedinačne funkcionalnosti softvera nisu nove u odnosu na stanje tržišta, već odgovaraju funkcionalnostima koje su već prisutne na tržištu i predstavljaju kombinaciju i integraciju postojećih tehnoloških rješenja te se stoga inovativnost softvera očituje prvenstveno u integraciji funkcionalnosti, a ne u uvođenju novih funkcionalnih koncepata. Navodi da na temelju utvrđenih činjenica i primjenom kriterija 2. Razina inovativnosti iz Priloga 3. Poziva, sudski vještak je utvrdio da razina novosti rješenja odgovara inkrementalnoj inovaciji, tržišni doseg odgovara međunarodnoj razini, unapređenja procesa predstavljaju poboljšanje postojećih rješenja te nije utvrđeno postojanje zaštićenog intelektualnog vlasništva niti plan njegove zaštite. Simulacijom bodovanja kriterija 2. utvrđeno je da predmetno rješenje ostvaruje ukupno 5 bodova u okviru kriterija inovativnosti, što je ispod minimalnog praga. S obzirom da su mišljenjem sudskog vještaka potvrđeni rezultati ocjenjivanja kvalitete, odnosno bodovanje koje ne doseže minimalni bodovni prag za prolaz kriterija 2. Razina inovativnosti, zaključuje kako je projektni prijedlog tužitelj opravdano isključen iz postupka dodjele bespovratnih sredstava u okviru Poziva „Komercijalizacija inovacija”. Navodi i kako je u predmetnom upravnom sporu ovaj Sud postupio u skladu s uputom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz presude poslovni broj: Usž-2936/2023 od 10. prosinca 2025., te usvojio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem vještačenja po sudskom vještaku za područje elektrotehnike koji je u cijelosti potvrdio mišljenje vanjskog evaluatora utvrdivši da se radi o inkrementa lnoj inovaciji. Slijedom svega izloženoga, tuženik ističe kako je u konkretnom slučaju pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenjeno materijalno pravo, te se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti i predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
10. Tužitelj se podneskom od 26. svibnja 2026. očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka navodeći da je istim nezadovoljan. Tužitelj prigovara da je vještak usporedbu sveo isključivo na nazive funkcionalnosti, a ne na njihov tehnički sadržaj te da je mogao i morao zatražiti uvid u implementaciju, demonstraciju sustava ili dodatnu tehničku dokumentaciju. Nadalje, prigovara da analiza tržišta je po vlastitom priznanju vještaka neiscrpna i temeljena na primjerima iz drugih sektora pa da je stoga neutemeljen univerzalni zaključak da „pojedinačne funkcionalnosti postoje u postojećim rješenjima“. Nadalje, tvrdi da je pogrešno mjerodavno tržište, odnosno pogreška u kategorizaciji koja je u srži cijelog spora jer Navigator 2.0 je B2B SaaS je proizvod iz djelatnosti računalnog programiranja, namijenjen prodaji prijevoznicima (operatorima) radi upravljanja njihovim poslovanjem u modelu „software-as-a-service“. To nije aplikacija za naručivanje vožnji koja se na razini krajnjeg korisnika natječe s platformama poput Ubera ili Bolta. Stoga tvrdi kako vještak, jednako kao i tuženik u upravnom postupku, predmetni softver uspoređuje s ride-hailing platformama (Uber, Bolt, Lyft, Free Now, DiDi), a riječ je o B2C pružateljima usluge prijevoza, a ne o SaaS softveru za upravljanje koji se prodaje operatorima. Riječ je o različitoj kategoriji proizvoda, s različitim kupcima i različitom vrijednosnom ponudom te navodi da velik dio „pružatelja taksi usluga“ koje se navodi kao da već imaju takva rješenja zapravo su korisnici (kupci) rješenja tužitelja i sami ne razvijaju vlastiti softver, a tužitelj komercijalizira inovativni softverski proizvod, a ne pruža uslugu taksi prijevoza. Nadalje, tužitelj navodi da funkcionalnosti proširene stvarnosti (AR) nisu tipične za sustave ove namjene“;„gamification i loyalty funkcionalnosti postoje u digitalnim platformama, uključujući i izvan sektora prijevoza“; „pojedine funkcionalnosti nisu standardno prisutne u svim sustavima iste namjene, ali postoje u širem tržišnom ili tehnološkom kontekstu“, te da su ta utvrđenja nespojiva sa zaključkom da predmetno rješenje tek „dijeli funkcionalnosti“ s postojećim rješenjima na tržištu i da je inovac ija samo inkrementalna. Smatra da ako više funkcionalnosti nije tipično ni standardno u sustavima iste namjene, tada predmetni proizvod objektivno uvodi funkcionalnosti kojih na mjerodavnom tržištu nema, a što govori u prilog znatnom poboljšanju, a ne inkrementalnoj inovaciji. Tužitelj prigovara i da „Simulacija bodovanja“ (Prilog 2.) prekoračuje nalog i ne odgovara službenoj metodologiji te izradivši brojčanu „simulaciju bodovanja“, vještak je preuzeo ulogu tijela koje dodjeljuje sredstva i izašao izvan okvira naloga.
11. Sudski vještak se 28. svibnja 2026. očitovao na prigovore tužitelja navodeći da je točno da nije imao uvid u izvornik softvera niti u njegovu stvarnu implementaciju, što je izrijekom navedeno u nalazu, već je nalaz izrađen na temelju dokumentacije dostavljene u spisu predmeta te opisa funkcionalnosti sadržanih u projektnoj dokumentaciji. Vještak nije bio ovlašten niti mu je nalogom određeno provođenje revizije izvornog programskog koda, sigurnosne analize, arhitekture sustava ili tehničkog audita implementacije softvera. Predmet vještačenja odnosio se na utvrđenje obilježja, funkcionalnosti i razine inovativnosti softvera u kontekstu metodologije predmetnog Poziva, a ne na tehničku verifikaciju implementacije pojedinih algoritama ili programskih rješenja. U tom smislu usporedba je izvršena na razini funkcionalnosti i njihove tržišne prisutnosti, što je u skladu s dokumentacijom dostupnom u spisu.
11.1. U vezi prigovora koji se odnosi na analizu tržišta, navodi da je u nalazu izrijekom navedeno da analiza tržišta ne predstavlja iscrpan pregled svih postojećih rješenja, već reprezentativan uzorak relevantnih tržišnih rješenja. Takav pristup predstavlja uobičajenu metodologiju tržišne i komparativne analize u slučajevima kada nije moguće izvršiti pregled svih postojećih globalnih rješenja. Svrha analize nije bila dokazivanje nepostojanja bilo kakve novosti na globalnoj razini, već utvrđenje postoje li na tržištu funkcionalnosti i tehnološki koncepti usporedivi s funkcionalnostima predmetnog softvera. Primjeri iz drugih sektora korišteni su isključivo za dokazivanje postojanja pojedinih tehnoloških koncepata (npr. gamification, AR, digitalna plaćanja), a ne kao tvrdnja da se radi o identičnim proizvodima.
11.2. Vještak se očitovao i o navodima tužitelja o pogrešnoj kategorizaciji tržišta pri čemu prihvaća da predmetni softver predstavlja B2B SaaS rješenje namijenjeno operatorima prijevoza, ali navodi da funkcionalnosti koje su bile predmet analize nisu ograničene isključivo na poslovni model distribucije softvera, već na njihovu tehnološku i funkcionalnu prisutnost na tržištu. Iz tog razloga u analizi su korištena: ride-hailing rješenja, SaaS dispatch sustavi, MaaS platforme, te druga digitalna rješenja relevantna za pojedine funkcionalnosti. Navedeni sustavi korišteni su kao referentni primjeri postojanja određenih funkcionalnosti i tehnoloških pristupa, a ne kao tvrdnja da predstavljaju identične proizvode.
11.3. U vezi razlika između Navigatora 2.0 i ride-hailing platformi, vještak ne osporava da predmetni softver sadrži kombinaciju funkcionalnosti koja nije nužno identična pojedinom konkretnom tržišnom rješenju. Međutim, iz nalaza proizlazi da su pojedinačne funkcionalnosti i tehnološki koncepti prisutni u postojećim rješenjima i tehnologijama dostupnima u relevantnom razdoblju. Činjenica da određena kombinacija funkcionalnosti nije u cijelosti pronađena u jednom konkretnom proizvodu sama po sebi ne predstavlja automatski dokaz postojanja značajnog poboljšanja u smislu metodologije Poziva.
11.4. Vještak nadalje u vezi navodne proturječnosti nalaza, odnosno da pojedine funkcionalnosti „nisu tipične“ ili „nisu standardno prisutne“ obrazlaže da iste ne znače da se radi o potpuno novim tehnološkim konceptima niti automatski upućuju na zaključak o značajnom poboljšanju. Navedene formulacije korištene su radi razlikovanja: funkcionalnosti koje predstavljaju tržišni standard, od funkcionalnosti koje postoje u užem ili širem tehnološkom kontekstu. Takva utvrđenja nisu proturječna zaključku da predmetni softver predstavlja integraciju postojećih tehnoloških rješenja.
11.5. Prigovor o primjeni strožeg kriterija inovativnosti otklanja, navodeći kako nije zauzeo stajalište da integracija funkcionalnosti ne može predstavljati inovaciju. Naprotiv, u nalazu je izrijekom navedeno da se inovativnost predmetnog softvera očituje prvenstveno u integraciji funkcionalnosti. Međutim, na temelju dostupne dokumentacije vještak nije utvrdio da predmetni softver uvodi funkcionalne ili tehnološke koncepte koji bi u relevantnom razdoblju bili u potpunosti novi na tržištu. Zaključak o inkrementalnoj inovaciji donesen je na temelju procjene razine novosti funkcionalnosti i njihove tržišne prisutnosti, a ne na temelju stava da integracija ne može predstavljati inovaciju.
11.6. U vezi prigovora o simulaciji bodovanja vještak navodi da simulacija bodovanja iz Priloga 2 ne predstavlja službeno bodovanje niti zamjenjuje evaluacijski postupak nadležnog tijela. Prilog 2 izrađen je isključivo kao pomoćni analitički prikaz primjene kriterija metodologije na utvrđene činjenice iz nalaza. Vještak je suglasan da konačna odluka o bodovanju pripada nadležnom tijelu odnosno sudu. Neovisno o tome, zaključuje da navedeni prilog ne mijenja osnovna činjenična utvrđenja nalaza i mišljenja.
11.7. Završno se vještak očituje da ostaje kod nalaza i mišljenja u dijelu utvrđenih činjenica vezanih uz: funkcionalnosti predmetnog softvera, stanje tržišta u relevantnom razdoblju, postojanja usporedivih tehnoloških koncepata i funkcionalnosti, te zaključka da se inovativnost predmetnog softvera prvenstveno očituje u integraciji postojećih funkcionalnosti i tehnologija.
12. Iako je strankama uredno dostavljeno očitovanje sudskog vještaka od 28. svibnja 2026., na isto se nisu očitovale.
13. Radi izvođenja dokaza saslušanjem sudskog vještaka, te utvrđivanja svih relevantnih činjenica u sporu, kod ovoga Suda zakazana je i održana javna rasprava 24. lipnja 2026. u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS), u prisutnosti opunomoćenika stranaka i sudskog vještaka, uz njihovu suglasnost na daljinu putem platforme Microsoft Teams.
13.1. Sudski vještak je na raspravi ostao kod nalaza i mišljenja od 23. travnja 2026. i kod očitovanja od 28. svibnja 2026. na primjedbe tužitelja na nalaz i mišljenje. Na upit opunomoćenice tužitelja na temelju čega je inovativnost i funkcionalnost Navigatora 2.0 istovjetna i usporediva s funkcionalnošću drugog proizvoda odnosno je li to utvrđeno na temelju naziva ili tehničkog sadržaja, vještak je odgovorio da nije sačinjeno na temelju niti naziva niti tehničkog sadržaja već na temelju tehničkog opisa funkcionalnosti u prijavi. Tehnički sadržaj bi bio kada bi imali tehničke detalje kako je nešto implementirano čega nema u prijavi pošto u prijavi nigdje nije ni navedeno da se radi o tehničkoj inovaciji. Na upit opunomoćenice tužitelja može li vještak bez uvida u stvarnu implementaciju Navigator 2.0 utvrditi da je lojality u Navigatoru 2.0 a koja se temelji na blockchain tokenizaciji vožnji istovjetan ponovnom programu poput Uber i Bolta, sudski vještak je odgovorio da ne može utvrditi egzaktne sličnosti između navedenih softvera bez uvida u iste, ali ne vidi u prijavi da je tužitelj prijavio tehničku, novu inovaciju. Citira kako je prijavljen predmetni projekt „Navigator 2.0 osmišljen kao SASS, kao napredno plavo rješenje kojemu su dodane nove funkcionalnosti u vidu proširenja tehničkih specifikacija te unapređenja funkcionalnih i korisničkih karakteristika spram prethodnih generacija softvera“. Na upit opunomoćenice tužitelja zašto je u nalazu kao referentna usporedba korištena upravo B2C ride-hailing tržište, a ne tržište SASS kao rješenje za upravljanje prijevozničkim poslovanjem, vještak je naveo da je na to pitanje odgovor dan u njegovom očitovanju od 28. svibnja 2026. pod točkom Ad. IV.
13.2. Opunomoćenica tužitelja je ostala pri svemu do tada iznesenome tijekom spora, te je predložila saslušati kao svjedoke LČ i NČ, konzultante koji su sudjelovali u izradi predmetnog softvera, a u vezi načina na koji on predstavlja inovaciju te u vezi nalaza i mišljenja sudskog vještaka. Predložila je usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška spora pobliže određenog na troškovniku dostavljenom u spis (str. 270) u ukupnom iznosu od 38.861,05 eura.
13.3. Opunomoćenica tuženika je ostala pri svim dotadašnjim navodima te se protivila predloženom saslušanju svjedoka budući da se tužitelj već očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka te je imao priliku postavljati pitanja vještaku na ovom ročištu pa bi saslušanje svjedoka bilo i protivno načelu svrsishodnosti i ekonomičnosti postupka. Predložila je Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
13.4. Sud je odbio kao nepotreban dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem predloženih svjedoka, budući da su u ovom sporu sporna pitanja razjašnjenja nalazom i mišljenjem sudskog vještaka te se tužitelj imao mogućnost očitovati na isto, što je i učinio podneskom od 26. svibnja 2026. koji ne sadrži pravna razlaganja već stručna i informatička za koje je potrebno specifično znanje elektrotehničkog usmjerenja. Razvidno je da su prigovori tužitelja iz navedenog podneska stručne naravi te nesporno sačinjeni po stručnim osobama, pa tako i u vezi načina na koji tužitelj smatra da predmetni softver predstavlja inovaciju, a na što se vještak već detaljno očitovao. K tome, to je i bio premet vještačenja te je Sud imajući u vidu trajanje ovog spora, ocijenio da je u svrhu poštivanja načela učinkovitosti iz članka 8. ZUS-a neekonomično saslušavati svjedoke na okolnosti koje su utvrđene sudskim vještačenjem i o kojim se tužitelj imao priliku i već se detaljno očitovao stručno koncipiranim tvrdnjama.
14. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
15. Iz podataka spisa proizlazi da je HAMAG BICRO putem sustava eNPOO 20. svibnja 2022. zaprimio projektni prijedlog tužitelja. HAMAG BICRO je 26. kolovoza 2022. donio obavijest kojom se, nakon što se navodi da projektni prijedlog udovoljava administrativnim zahtjevima kao i zahtjevima za prihvatljivost podnositelja, projekta i projektnih aktivnosti definiranih Pozivom, zaključuje da projektni prijedlog temeljem rezultata natječaja ne udovoljava svim kriterijima ocjene kvalitete te se isključuje iz daljnjeg postupka dodjele.
16. Tužitelj je uz prigovor dostavio "nalaz" nepoznatog autora pod nazivom Procjena razine inovativnosti softvera Navigator 2.0 tvrtke Cammeo franšiza d.o.o. od 31. kolovoza 2022. kojim se zaključuje da proizvod/usluga Navigator 2.0 s aspekta inovativnosti predstavlja značajno poboljšanje uvođenjem novih naprednih funkcionalnosti i tehnologija u odnosu na sva postojeća rješenja na tržištu. Navedeno mišljenje nije potpisano niti je naznačeno tko ga je izradio, pa se osnovano tuženik protivi njegovom korištenju i isti ne može biti od utjecaja.
17. Prema Uputama za prijavitelje 2. Izmjene Poziva za dostavu projektnih prijedloga Komercijalizacija inovacija postupku dodjele bespovratnih sredstava postupak se provodi u dvije faze: Faza 1. Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom; Faza 2. Donošenje Odluke o financiranju. U Fazi 1 . se prilikom procjene projektnih prijedloga provodi provjera u odnosu na administrativne zahtjeve definirane Pozivom, zatim u odnosu na prihvatljivosti prijavitelja, projekta, aktivnosti i izdataka, te se ocjenjuje kvaliteta projektnog prijedloga. Procjena usklađenosti projektnog prijedloga s kriterijima Poziva vrši se na način i u obliku navedenom u Prilogu 3. predmetnog Poziva. Također je određeno da projektni prijedlog kumulativno mora ostvariti najmanje sljedeći broj bodova po navedenim kriterijima kako bi bio upućen u sljedeću fazu postupka dodjele bespovratnih sredstava: za kriterij 1. vrijednost za novac minimalno 12 od mogućih 20 bodova, za kriterij 2. razina inovativnosti minimalno 8 od mogućih 14 bodova, za kriterij 3. dizajn i zrelost projekta minimalno 7 od mogućih 11 bodova, za kriterij 4. operativni kapaciteti prijavitelja minimalno 5 od mogućih 9 bodova, za kriterij 5. održivost projekta minimalno 4 od mogućih 6 bodova potreban ukupni zbroj bodova: minimalno 42 od ukupno 60 mogućih bodova
18. Prilogom 3. Poziva pod nazivom Postupak dodjele bespovratnih sredstava – metodologija odabira kriterijem 2. Razina inovativnosti predviđena je kontrolna lista za ocjenjivanje kojim je određeno sljedeće:
- 2.1. U odnosu na ciljano tržište, inovacija (proizvod / usluga / tehnologija), koja je rezultat projekta prema razini novosti rješenja predstavlja: Inovacija ne predstavlja radikalno, znatno poboljšanje niti inkrementalnu inovaciju u odnosu na postojeća rješenja na tržištu - 0 bodova*; Inkrementalnu inovaciju u odnosu na postojeća rješenja na tržištu - 1 bod; Znatno poboljšanje u odnosu na postojeća rješenja na tržištu - 3 boda; Radikalnu inovaciju za ciljano tržište – 5 bodova. (*Prijavitelj kojem je po ovom kriteriju dodijeljeno 0 bodova isključuje se iz postupka dodjele te se ne vrše daljnje provjere.)
- 2.2. Rezultati projekta predstavljaju inovaciju na: Proizvod/usluga/tehnologija ne predstavlja inovaciju za tržište - 0 bodova; Lokalnom tržištu (RH) – 1 bod; Regionalnom tržištu - 2 boda; Međunarodnom tržištu - 3 boda; Globalnom tržištu – 4 bodova. Obrazloženje: Globalno tržište podrazumijeva doseg inovacije izvan zemalja europskog zemljopisnog prostora; međunarodno tržište podrazumijeva europski zemljopisni prostor (izvan područja regija); regionalno tržište podrazumijeva zemlje okruženja (Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Kosovo, Republiku Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju), lokalno tržište podrazumijeva tržište RH.
-2.3. Inovacija procesa koju prijavitelj uvodi u svrhu komercijalizacije inovacije koja je predmet projekta, prema razini novosti rješenja predstavlja: Ne predstavlja novu ili znatno poboljšanu metodu proizvodnje ili isporuke, kao ni novu organizacijsku metodu ili poslovni proces i nije povezana s komercijalizacijom novog proizvoda ili usluge ili tehnologije - 0 bodova*; Provedbu znatno poboljšanih procesa (organizacijskih metoda i/ili metoda proizvodnje ili isporuke) - 1 bod; Provedbu novih procesa (organizacijskih metoda i/ili metoda proizvodnje ili isporuke) - 2 boda.
-2.4. Status intelektualnog vlasništva inovacije koji će rezultirati iz projekta:
Prijavitelj nema zaštićeno intelektualno vlasništvo niti je objašnjen status zaštite intelektualnog vlasništva ili zaštita intelektualnog vlasništva nije relevantna (na ciljanom tržištu) - 0 bodova; Adekvatno je objašnjen status zaštite intelektualnog vlasništva (podnesene prijave za zaštitu intelektualnog vlasništva i/ili postoji plan zaštite na ciljanim tržištima) – 1 bod; Intelektualno vlasništvo koje je predmet projekta je zaštićeno na ciljanom tržištu od strane prijavitelja - 3 boda
19. U skladu s navedenim, proizlazi kako je tužiteljev projektni prijedlog u pod-kriteriju 2.1., 2.3. i 2.4. ocijenjen sa po 1 bod, a pod-kriterij 2.2. je ocijenjen s 3 boda, odnosno s ukupno 6 bodova. Prema tome, tužitelj u kriteriju "2. Razina inovativnosti" nije ostvario minimalnih 8 bodova određenih Pozivom zbog čega je obaviješten da ne ispunjava uvjete. Naime, ocjenjivanje je uređeno Pozivom i Prilogom 3., a bodovi su dodijeljeni prema diskrecijskoj ocjeni povjerenstva vodeći se uputama iz Poziva i Priloga 3.
20. Kako je tuženik pojasnio, razlozi ocjene pod-kriterija "2.1. U odnosu na ciljano tržište, inovacija (proizvod / usluga/ tehnologija), koja je rezultat projekta prema razini novosti rješenja" kojem tužitelj prigovara sadržani su u tome što su tehničko- tehnološki stručnjaci utvrdili da predloženi proizvod predstavlja inkrementalnu inovaciju u odnosu na postojeće tržište za što je Prilogom 3. Poziva određeno da nosi 1 bod. Navedeno je utvrđeno jer na tržištu postoji značaj broj pružatelja usluga taksi prijevoza čija programska rješenja dijele funkcionalnosti koje prijavitelj opisuje i povezuje uz predloženo rješenje. Nadalje, što se tiče pod-kriterija "2.2. Rezultati projekta predstavljaju inovaciju" ostvarena su 3 boda od maksimalna 4 boda jer je utvrđeno da se radi o međunarodnom tržištu, za pod-kriterij "2.3. Inovacija procesa koju prijavitelj uvodi u svrhu komercijalizacije inovacije koja je predmet projekta prema razini novosti rješenja" je ostvaren 1 bod od maksimalna 2 boda jer je utvrđena provedba znatno poboljšanih procesa (organizacijskih metoda i/ili metoda proizvodnje ili isporuke) te je za pod-kriterij "2.4. Status intelektualnog vlasništva inovacije koji će rezultirati iz projekta" za adekvatno objašnjen status zaštite intelektualnog vlasništva (podnesene prijave za zaštitu intelektualnog vlasništva i/ili postoji plan zaštite na ciljanim tržištima) dodijeljen 1 bod od maksimalna 2 boda.
21. Nadalje, utvrđeno je da tužiteljev projektni prijedlog nije svrstan u pogrešnu kategoriju nego je ocijenjen kao programsko rješenje u djelatnosti računalnog programiranja, a pogrešan je i zaključak tužitelja da je na ocjenu utjecala činjenica da postoji značajan broj pružatelja taksi usluga jer to nije bilo bitno kod ocjenjivanja. Proizlazi i kako se drugi pružatelji taksi usluga u obrazloženju navode u kontekstu da drugi pružatelji taksi usluga koriste programska rješenja koja su konkurencija tužiteljevom projektnom prijedlogu što nije netočno. Uzevši u obzir da je taj navod tužitelja bez ikakvog pojašnjenja i dokaza, dok iz spisa ne proizlazi da je projektni prijedlog smješten u pogrešnu kategoriju, Sud prihvaća naprijed navedeno pojašnjenje tuženika.
22. Vezano uz postupanje tuženika povodom prigovora tužitelja uz koji je dostavljena Procjena razine inovativnosti softvera Navigator 2.0 od 31. kolovoza 2022. utvrđeno je da je postupljeno prema Pozivu odnosno Uputama za prijavitelje kojima je određeno da prijavitelju nije dozvoljeno dostavljati ispravke ili dopune projektne dokumentacije na vlastitu inicijativu nakon predaje projektnog prijedloga. Prema tome pravilno je postupanje tuženika koji dokumentaciju dostavljenu naknadno (uz prigovor) nije razmatrao. Takav "nalaz" koji nije potpisan niti je razvidno tko ga je sačinio (Dr.sc.xy xy) Sud ne može koristiti u svrhu utvrđivanja činjenica jer se ne radi o vjerodostojnom dokazu, a niti ga je tuženik povodom odlučivanja o prigovoru tužitelja bio dužan u takvom obliku razmatrati.
23. Imajući u vidu nalaz i mišljenje sudskog vještaka citirano u ovoj presudi, kao i detaljno otklonjene sve prigovore tužitelja u očitovanju vještaka od 28. svibnja 2026. te dodatno i na raspravi pred ovim Sudom 24. lipnja 2026., proizlazi da predmetni softver „Navigator 2.0“ prema kriterijima iz metodologije Poziva ima obilježja inkrementalne inovacije te da utvrđena razina inovativnosti odgovara bodovanju koje ne doseže minimalni prag za prolaz kriterija inovativnosti.
23.1. Pri tome je vještak utvrdio da pojedinačne funkcionalnosti i tehnološki koncepti su prisutni u postojećim rješenjima i tehnologijama dostupnima u relevantnom razdoblju, a činjenica da određena kombinacija funkcionalnosti nije u cijelosti pronađena u jednom konkretnom proizvodu sama po sebi ne predstavlja automatski dokaz postojanja značajnog poboljšanja u smislu metodologije . Dakle, vještak nije utvrdio da predmetni softver uvodi funkcionalne ili tehnološke koncepte koji bi u relevantnom razdoblju bili u potpunosti novi na tržištu. Zaključak o inkrementalnoj inovaciji donesen je na temelju procjene razine novosti funkcionalnosti i njihove tržišne prisutnosti, a ne na temelju stava da integracija ne može predstavljati inovaciju.
23.2. K tome, jasno proizlazi da je nalaz izrađen na temelju dokumentacije dostavljene u spisu predmeta te opisa funkcionalnosti sadržanih u projektnoj dokumentaciji te da niti su vanjski evaluator, a niti sudski vještak trebali provodili reviziju izvornog programskog koda, sigurnosnu analize, arhitekturu sustava ili tehničku implementaciju softvera. Sporno je utvrđenje obilježja, funkcionalnosti i razina inovativnosti softvera u kontekstu metodologije predmetnog Poziva, a ne tehnička verifikacija implementacije pojedinih algoritama ili programskih rješenja. Pri tome je vještak uzeo u obzir i analizirao te pojasnio da je pri izradi nalaza i mišljenja koristio reprezentativan uzorak relevantnih tržišnih rješenja, a ne svih postojećih na tržištu što predstavlja uobičajenu metodologiju tržišne i komparativne analize u slučajevima kada nije moguće izvršiti pregled svih postojećih globalnih rješenja. K tome, proizlazi i da predmetni softver predstavlja B2B SaaS rješenje namijenjeno operatorima prijevoza, ali da funkcionalnosti koje su bile predmet analize nisu ograničene isključivo na poslovni model distribucije softvera, već na njihovu tehnološku i funkcionalnu prisutnost na tržištu. Iz tog razloga u analizi su korištena: ride -hailing rješenja, SaaS dispatch sustavi, MaaS platforme, te druga digitalna rješenja relevantna za pojedine funkcionalnosti, kao referentni primjeri postojanja određenih funkcionalnosti i tehnoloških pristupa, a ne kao tvrdnja da predstavljaju identične proizvode.
24. S obzirom na sve izneseno te jasno mišljenje sudskog vještaka koje je Sud ocijenio prihvatljivim i jasnim, a koji je potvrdio ocjenu vanjskog evaluatora HAMAG BICRO-a te time i odlučeno prvostupanjskom obavijesti i drugostupanjskim rješenjem kao pravilnim, te s obzirom da Sud nije utvrdio postojanje nezakonitosti osporavanih akata, a koji su doneseni unutar granica ovlasti i u skladu sa svrhom postupka dodjele bespovratnih sredstava, tužbeni zahtjev je odbijen. K tome Sud ističe kako uspjeh u postupku dodjele bespovratnih sredstava, suprotno tvrdnjama tužitelja, nije pravo prijavitelja, već privilegija jer tužitelj svojim projektnim prijedlogom samo u slučaju ocjene kvalitete istoga po svim zadanim parametrima, a što nije ostvareno u konkretnom slučaju, ispunjava uvjete za daljnje sudjelovanje u tom postupku, a posljedično i za dodjelu bespovratnih sredstava.
24.1. Stoga je Sud osporavano rješenje tuženika i obavijest prvostupanjskog tijela ocijenio zakonitima i na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke presude.
25. S obzirom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj sam snosi troškove spora u skladu s odredbom članka 147. stavka 1. ZUS-a te je u vezi zahtjeva za naknadom troškova upravnog spora Sud odlučio kao pod točkom II. izreke presude.
U Osijeku 20. srpnja 2026.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju, putem opunomoćenika
2. Tuženiku