Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Psp-33/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Gordani Hrastić, u pravnoj stvari tužiteljice UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tužiteljice CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje tužiteljice zastupane po punomoćniku ŽB, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima (odvjetnicima) iz Odvjetničkog društva Hrg i Partneri j.t.d. iz Varaždina, radi smetanja posjeda prava služnosti puta, nakon održane glavne i javne rasprave 24. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljica i punomoćnice tuženika Željke Pintarić, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Hrg i Partneri j.t.d. iz Varaždina, na ročištu za objavu i uručenje rješenja, 20. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji glasi:

„Tuženik GB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao je tužiteljicu UB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom faktičnom posjedu prava služnosti puta, staze i kolnika, u širini od 3,5 m i dužini od 30 m, koji posjed prava služnosti tužiteljica ima preko nekretnina tuženika upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 9-3, Ulica bana Jelačića površine 561 m2, šuma površine 561 m2 i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 9-3, Ulica bana Jelačića površine 3517 m2, oranica površine 3517 m2, a za korist svoje nekretnine, na način da je dana 4. listopada 2022.g. mehanizacijom uništio postojeći zemljani put koji sada više ne postoji i time onemogućio tužiteljici pristup na njezinu nekretninu, pa se tuženiku nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja izgradnjom puta u dosadašnjim gabaritima i izriče zabrana svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne, te mu se nalaže da tužiteljici naknadi parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate, time da se stopa zakonske zatezne kamate određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljici UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tuženiku GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 EUR sa zateznom kamatom od 20. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji glasi:

„Tuženik GB iz [adresa], OIB: 52749683980smetao je tužiteljicu CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom faktičnom posjedu prava služnosti puta, staze i kolnika, u širini od 3,5 m i dužini od 30 m, koji posjed prava služnosti tužiteljica ima preko nekretnina tuženika upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 9-3, Ulica bana Jelačića površine 561 m2, šuma površine 561 m2 i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 9-3, Ulica bana Jelačića površine 3517 m2, oranica površine 3517 m2, a za korist svoje nekretnine, na način da je dana 4. listopada 2022.g. mehanizacijom uništio postojeći zemljani put koji sada više ne postoji i time onemogućio tužiteljici pristup na njezinu nekretninu, pa se tuženiku nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja izgradnjom puta u dosadašnjim gabaritima i izriče zabrana svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne, te mu se nalaže da tužiteljici naknadi parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate, time da se stopa zakonske zatezne kamate određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

IV. Nalaže se tužiteljici CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tuženiku GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 EUR sa zateznom kamatom od 20. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. Odbijaju se tužiteljice UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica UB podnijela je protiv tuženika 26. listopada 2022. tužbu radi smetanja posjeda prava služnosti puta, navodeći u istoj da je ona vlasnica i posjednica nekretnine čk.br. 2397, Ulica bana Jelačića, ukupne površine 1794 m2, u naravi oranica površine 1794 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tuženik novi vlasnik i posjednik nekretnine čk.br. 2395 Ulica bana Jelačića površine 561 m2, u naravi šuma, površine 561 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čk.br. 2399 Ulica bana Jelačića površine 3517 m2, u naravi oranica, površine 3517 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica UB tvrdi da je bila u zadnjem m irnom i faktičnom posjedu prava služnosti puta, staze i kolnika preko nekretnina u vlasništvu i posjedu tuženika (poslužne nekretnine) kako bi došla do svoje nekretnine (povlasne nekretnine), da je posjed vršila na način da je po dotadašnjem zemljanom putu širine oko 3,5 m i dužine oko 30 m na sjeverozapadnom dijelu čk.br. 2395 i sjevernom dijelu čk.br. 2399 već godina dolazila na svoju nekretninu pješice, biciklom, automobilom, traktorom i priključnim strojevima radi obrade nekretnine i odvoza plodova, a po potrebi da je na nekretninu u njezinom vlasništvu dolazio i kombajn. Navodi da je tuženik 4. kolovoza 2022. mehanizacijom uništio do tada postojeći zemljani put, koji je postojao od 1940. godine i od tada se koristio, na način da predmetni put više ne postoji , zbog čega je tuženik tužiteljici onemogućio pristup na njezinu nekretninu na način na koju je istu godinama dolazila. Tužiteljica navodi da je zbog radnji koje je poduzeo tuženik dana 4. listopada 2022, kontaktirana PU Varaždinska. Slijedom navedenog, tužiteljica tvrdi da ju je tuženik smetao u posjedu prava služnosti, posljedično čemu ista temeljem odredbe čl. 21. i čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.; dalje u tekstu: ZV) zahtijeva da joj se pruži posjedovna zaštita, kako je to navedeno pod toč. I. izreke ovog rješenja. Postupak tužiteljice Drage Svrte protiv tuženika vodi se pred ovim sudom pod poslovnim brojem Psp-33/2022.

2. Podneskom od 28. studenog 2022. tuženik je odgovorio na tužbu tužiteljice UB, navodeći da je posjednik čk.br. 2395 i čk.br. 2399 otac tuženika – HB, a što da je razvidno iz zemljišnoknjižnih uložaka za predmetne nekretnine, jer je u korist HB na istima osnovana osobna služnost uporabe, pa da je temeljem navedenog u smislu čl. 213. ZV HB posjednik predmetnih nekretnina kojeg tuženik kao vlasnik istih ne smije smetati u posjedu tih nekretnina . Navodi da je HB dogovorio sa prodavateljem kupnju predmetnih nekretnina, da mu je on dao novac za kupovninu istih, te da isti financira sve radove koji se izvode na tim nekretninama, sve radove na čk.br. 2395 i čk.br. 2399 k. o. [katastarska općina] OB izvodi samostalno, te da je tužiteljici UB bilo poznato da sve radove na predmetnim nekretninama obavlja samostalno HB, te da je tuženik samo upisan kao vlasnik istih. Posljedično navedenom, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženik dalje u odgovoru na tužbu navodi da nema saznanja tko je koristio travnatu površinu na predmetnim nekretninama i kako, ali navodi da se po spornom dijelu tih nekretnina nije moglo voziti osobnim automobilom, niti se mogao realizirati siguran provoz, a posebice na dijelu izlaska iz tih nekretnina na javnu površinu, odnosno na Ulicu bana Jelačića (širina cca 3 m i strmi uspon na visinu od barem 4 m). Također tuženik poriče da je 4. listopada 2022. zatrpao do tada postojeći zemljani put, te navodi da je HB, kako bi vozilima mogao dolaziti na čk.br. 2395 k. o. [katastarska općina] i odlazi s nje, a da ne ugrožava sebe i/ili druge sudionike u prometu po javnoj površini, izgradio na prijeporu novi put širine 5 m, na isti je navozio šljunak i da taj put mogu koristiti svi drugi vlasnici susjednih nekretnina kako bi sigurno i puno lakše stigli do svojih nekretnina koje su na velikoj uzvisini u odnosu na javnu površinu. Tvrdi da tužiteljica UB može doći do svoje nekretnine koristeći novu izgrađenu prolaznu cestu, da je HB na istočnom dijelu čk.br. 2395 k. o. [katastarska općina] izveo zemljane radove na izgradnji zemljanog puta širine 5 m, koji upire bliže nekretnini tužiteljice UB, tako da tužiteljica i drugi vlasnici obližnjih nekretnina sada imaju dvije mogućnosti dolaska do svojih nekretnina. Stoga tuženik smatra da izgradnja nove prilazne ceste pogodne za vršenje provoza sigurno ne predstavlja čin smetanja posjeda prava služnosti puta.

3. Tužiteljica UB je podneskom od 23. siječnja 2023. osporila tvrdnje tuženika u dijelu u kojem isti tvrdi da on nije posjednik čk.br. 2395 i čk.br. 2399, sve k. o. [katastarska općina], iz razloga što je 15. rujna 2022. u svojstvu osobe koja predmetne čestice „drži u stvarnom posjedu“ bio prisutan kod geodetske izmjere i potpisao je zapisnik o obilježavanju međa. Osim toga, navodi da je osobna služnost prava uporabe na predmetnim nekretninama uknjižena u korist HB **.**.2022., odnosno nakon počinjenog smetanja posjeda prava služnosti. Navodi da put za koji tuženik tvrdi da je izgrađen na istočnom dijelu čk.br. 2395 k. o. [katastarska općina] i Ilija nije prikladan da bi se njime moglo doći do nekretnine tužiteljice UB jer je strm i opasan, a isti dijelom zadire u nekretninu treće osobe, te da se na dijelu javne ceste s kojeg bi se trebalo pristupiti na put na istočnom dijelu čk.br. 2395 k. o. [katastarska općina] nalazi rubnik, koji nije spušten, odnosno prilagođen, pa da pristup na taj put nije moguć. Stoga tužiteljica tvrdi da je na drugom, neprikladnom mjestu napravljen prilaz s privatne parcele, u vlasništvu tuženika na javnu površinu (cestu) koji se smije izvesti samo uz suglasnost pravne osobe koja upravlja cestom sukladno čl. 51. st. 3. Zakona o cestama. Također, tužiteljica UB navodi da je predmetni put zapravo usjek odnosno geotehnički objekt za čiju izgradnju je potrebna suglasnost ŽUC-a, a kopanje je dozvoljeno do 1 m, dok je sve više od toga zadiranje u državno vlasništvo.

4. U odnosu na tvrdnju tužiteljice SB da je tuženik potpisao Zapisnik o obilježavanju međa od 15. rujna 2022., tuženik je u podnesku od 7. veljače 2023. naveo da je tuženik navedeni Zapisnik potpisao uz prisustvo HB, kao jedinog i stvarnog posjednika predmetnih nekretnina, da je osobna služnost u korist HB upisana u zemljišnu knjigu prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, zbog čega smatra da je tužiteljica tužbeni zahtjeva trebala usmjeriti na HB jer je on jedini poduzimao radnje koje su predmet ovog postupka, i to bez naloga i posebnog ovlaštenja tuženika. Nadalje u podnesku od 11. veljače 2023. tuženik je ponovio svoje ranije navode iz odgovore na tužbu koje se odnose na znanje tužiteljice SB da je HB organizirao i obavljao sve radnje na izvedbi novog pristupnog puta, ističući da je pasivno legitimirana u parnici zbog smetanja posjeda svaka osoba koja je posjednika uznemirila odnosno oduzela mu posjed, te da je u konkretnom slučaju neposredni samostalni posjednik HB na predmetnim nekretninama izveo navedene radnje, a s kojim radnjama tuženik nema nikakve veze, zbog čega isti ne može biti niti pasivno legitimiran, pozivajući se pritom na odredbu čl. 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje u tekstu: ZPP) i čl. 10. st. 5. ZV.

5. Tužiteljica CB podnijela je protiv istog tuženika (GB) **.**.2022. tužbu radi smetanja posjeda prava služnosti puta, navodeći da je ona vlasnica i posjednica nekretnine čk.br. 2398, Ulica bana Jelačića, ukupne površine 1878 m2, u naravi oranica površine 1878 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tuženik novi vlasnik i posjednik nekretnine čk.br. 2395 Ulica bana Jelačića površine 561 m2, u naravi šuma, površine 561 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čk.br. 2399 Ulica bana Jelačića površine 3517 m2, u naravi oranica, površine 3517 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tužiteljica u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu prava služnosti puta, staze i kolnika preko nekretnina u vlasniš tvu i posjedu tuženika (poslužne nekretnine) kako bi došla do svoje nekretnine (povlasne nekretnine), da je posjed vršila na način da je po dotadašnjem zemljanom putu širine oko 3,5 m i dužine oko 30 m na sjeverozapadnom dijelu čk.br. 2395 i sjevernom dije lu čk.br. 2399 k. o. [katastarska općina] već godina dolazila na svoju nekretninu pješice, biciklom, automobilom, traktorom i priključnim strojevima radi obrade nekretnine i odvoza plodova, a po potrebi da je na nekretninu u njezinom vlasništvu dolazio i kombajn. Navodi da je tuženik 4. kolovoza 2022. mehanizacijom uništio do tada postojeći zemljani put, koji je postojao od 1940. godine i od tada se koristio, na način da predmetni put više ne postoji, zbog čega je tužiteljici onemogućen pristup na njezinu nekretninu. Tužiteljica navodi da je zbog radnji koje je poduzeo tuženik 4. listopada 2022., kontaktirana PU Varaždinska. Slijedom navedenog, tužiteljica tvrdi da ju je tuženik smetao u posjedu prava služnosti, posljedično čemu ista temeljem odredbe čl. 21. i čl. 22. ZV zahtijeva da joj se pruži posjedovna zaštita, kako je to navedeno pod toč. III. izreke ovog rješenja. Postupak tužiteljice Božene Šegović protiv tuženika vodio se pred ovim sudom pod poslovnim brojem Psp-34/2022.

6. Podneskom od 28. studenog 2022. tuženik je odgovarajući na tužbu tužiteljice CB, predložio da se sukladno čl. 331. st. 1. ZPP taj postupak spoji na predmet istog suda poslovni broj Psp-33/22, koji postupak se vodi povodom tužbe tužiteljice UB radi smetanja posjeda prava služnosti puta na istom prijeporu kao i u postupku koji se vodi kod istog suda povodom tužbe CB, obzirom da se radi o istovjetnoj radnji za koju tužiteljice tvrde da predstavlja smetanje posjeda prava služnosti puta, a sve kako bi se ubrzalo raspravljanje i smanjili troškovi, budući da su u oba predmeta sud predloženi isti dokazi. U preostalom dijelu tuženik je u cijelosti osporio je tužbu tužiteljice CB, iz istih razloga kao i tužbu tužiteljice UB.

7. Tužiteljica CB je u podnesku od 23. siječnja 2023. navela da se ne protivi prijedlogu tuženika da se predmet koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem Psp-34/2022 spoji na predmet istog suda poslovni broj Psp-33/2022., koji se protiv tuženika vodi povodom tužbe tužiteljice UB, time da je u navedenom podnesku kojim se očitovala na navode odgovora na tužbu navela gotovo istovjetne razloge kao i tužiteljica UB, kao što je i tuženik u podnesku od 7. veljače 2023. naveo gotovo istovjetne razloge kao i u predmetu poslovni broj Psp-33/2022.

8. Rješenjem Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Psp-33/2023-12 (pravilno: Psp-33/2022-12 – opaska ovog suda) od 8. svibnja 2023. ovosudni spis broj Psp- 34/2023 (pravilno: 34/2022) u pravnoj stvari tužiteljice CB protiv tuženika GB spojen je na ovosudni parnični spis broj Psp-33/2023 (pravilno: Psp- 33/2022), budući da je u postupcima koji se vode pred istim sudom pod poslovnim brojem Psp-33/2022 i Psp-34/2022, tuženik ista osoba, predviđena je ista vrsta postupka u kojima sudi sudac pojedinac i predloženo je provođenje istih dokaza.

9. U dokaznom postupku sud je pročitao zemljišnoknjižne izvatke za predmetne nekretnine, pregledao dostavljene fotografije i kopiju katastarskog plana, pročitao Zapisnik o obilježavanju međa od 15. rujna 2022., Službenu zabilješku o dojavi PU Varaždinske od 4. listopada 2022., izvršio uvid u ovosudni spis poslovni broj Psp- 32/2022 te je saslušao svjedoke RB, HB, KB, IB, FB, MB, VB, ŠB, AB i parnične stranke u svrhu dokazivanja.

10. Sud nije proveo uviđaj uz provođenje vještačenja po vještaku geodetske struke budući da je tijekom postupka nije bilo sporno da više ne postoji zemljani put za koji su tužiteljice tvrdile da su na istom imale posjed prava služnosti prolaza i provoza do svojih nekretnina, a nije bilo sporno niti da su na nekretninama u vlasništvu tuženika izgrađena dva nova puta (jedan manji i jedan veći) za koje je svjedok HB tvrdio da je iste sagradio zbog sigurnosti prolaza istim do susjednih nekretnina, kao i zbog toga da invalidi Domovinskog rata imaju pristup na čk.br. 2395 i čk.br. 2399 k. o. [katastarska općina]. Naime, ovaj postupak vodi se povodom tužbi radi smetanja posjeda prava služnosti puta, pa je ovaj sud smatrao da prije svega treba utvrditi osnovanost prigovora promašene pasivne legitimacije istaknutog po tuženiku, a tek u slučaju da sud utvrdi da je navedeni prigovor neosnovan, tada bi utvrđivao da li su tužiteljice doista bile posljednje mirne posjednice prava služnosti navedenog puta i da li je počinjeno smetanje posjeda prava služnosti puta.

11. Na temelju odredbe čl. 8. ZPP, nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan iz razloga što je ocijenio osnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po tuženiku.

12. Predmet spora je zaštita posjeda prava služnosti puta širine oko 3,5 m i dužine oko 30 m koji se prema tvrdnji tužiteljica protezao preko sjeverozapadnog dijela čk.br. 2395 i sjevernog dijela čk.br. 2399 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, a koji put je tužiteljicama služio za pristup do čk.br. 2397 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice UB i do čk.br. 2398 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice CB.

13. Tijekom postupka između stranaka nije bilo sporno da su tužiteljice do 4. listopada 2022. prolazile preko sjeverozapadnog dijela čk.br. 2395 i sjevernog dijela čk.br. 2399 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, kako bi došle do nekretnina u svojem vlasništvu, a nije bilo sporno niti da od 4. listopada 2022. više nisu mogle prolaziti predmetnim putem, iz razloga što isti više ne postoji. Nije bilo sporno da su na nekretninama u vlasništvu tuženika izgrađena dva nova puta (jedan veći i jedan manji), dok je bilo sporno između stranaka da li je novo izgrađeni put sigurniji za pristup tužiteljicama do njihovih nekretnina, kako to tvrdi svjedok HB, ili pak je isti nesigurniji jer je strmiji u odnosu na put kojim su do 4. listopada 2022. tužiteljice dolazile do svojih nekretnina i da tužiteljice sada moraju prolaziti preko nekretnina u vlasništvu trećih osoba (kako to tvrde tužiteljice).

14. Između stranaka sporno je da li je tuženik počinio smetanje posjeda prava služnosti prolaza i provoza preko nekretnina u njegovom vlasništvu, da li je onemogućio prolaz tužiteljicama po tzv. starom putu po kojem su tužiteljice prolazile do svojih nekretnina, odnosno da li je isto onemogućeno po njegovom nalogu ili u njegovom interesu.

15. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (st. 1.), te da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja (st. 3.), time da se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći (st. 4.).

16. Prema odredbi čl. 22. ZV posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (st. 1.), a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (st. 2.).

17. Odredbom čl. 10. ZV je propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari da je njezin posjednik (st. 1.), kao i da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona (st. 5.).

18. Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke koje su stranke priložile u spis, sud je utvrdio:

- da je tuženik u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik u 1/1 dijela čk.br. 2395, Ulica bana Jelačića površine 561 m2, u naravi šuma, ukupne površine 561 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je 10. listopada 2022. pod brojem Z-16699/2022 na toj nekretnini uknjižena osobna služnost – pravo stanovanja i pravo uporabe u korist HB,

- da je tuženik upisan kao vlasnik u 1/1 dijela čk.br. 2399, Ulica bana Jelačića, površine 3517 m2, u naravi oranica, ukupne površine 3517 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je 10. listopada 2022. pod brojem Z-16699/2022 uknjižena osobna služnost – pravo stanovanja i pravo uporabe u korist HB,

- da je tužiteljica UB upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica u 1/1 dijela čk.br. 2397, Ulica bana Jelačića, površine 1794 m2, u naravi oranica, ukupne površine 1794 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica CB upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica u 1/1 dijela čk.br. 2398, Ulica bana Jelačića, površine 1878 m2, u naravi oranica, površine 1878, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19. Uvidom u Zapisnik o obilježavanju međa od 15. rujna 2022. sud je utvrdio da je Geovid d.o.o. iz Donje Bistre obavljao terenske radnje i terenska mjerenja u katastarskoj općini [katastarska općina], o čemu je obavijestio nositelje prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata i nositelje prava na susjednim katastarskim česticama, te je u istom navedeno da su nositelji prava dužni temeljem čl. 50. Pravilnika o geodetskim elaboratima pokazati granice zemljišta (katastarskih čestica) na kojima imaju prava, time da je u tom Zapisniku navedeno da se nositeljima prava smatraju osobe koje predmetne, odnosno susjedne katastarske čestice drže u stvarnom posjedu, osobe upisane u katastarskom operatu te osobe upisane u zemljišnu knjigu. U Zapisniku je utvrđeno da su u postupku terenskog mjerenja i obilježavanja postojećih međa i drugih granica i novih razgraničenja za predmetne katastarske čestice bili prisutni, između ostalih, ovdje tužiteljice CB za čk.br. 2398 i UB za čk.br. 2397 te ovdje tuženik za čk.br. 2399 i čk.br. 2395.

20. Nadalje tuženik je predložio uvid u spis poslovni broj Psp-32/2022, a tužiteljice se tom dokaznom prijedlogu nisu protivile, pa je sud izvršio uvid u navedeni spis te je na temelju istog utvrdio da je u tom predmetu tamo tužitelj LB dana 26. listopada 2022. podnio tužbu protiv GB, radi smetanja posjeda prava služnosti puta, da je tužitelj vlasnik i posjednik čk.br. 2396 Ulica bana Jelačića, površine 3483 m2, u naravi oranica površine 3483 m2, up isane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je navedena tužba gotovo istovjetna tužbama koje su podnijele ovdje tužiteljice. Utvrđeno je da je tuženik na ročištu 8. svibnja 2024. predao u spis suglasnost Županijske uprave za ceste Varaždinske županije od 15. prosinca 2023. iz koje je razvidno da je Županijska uprava za ceste Varaždinske županije 15. prosinca 2023. na zahtjev HB izdala suglasnost da u zaštitnom pojasu ŽC 2086 (Sveti Ilija (ŽC2050)-Turčin (DC3) na lokaciji Tomaševec, Ulica bana Jelačića (čk.br. 2179 k. o. [katastarska općina]) izvrši radove na izgradnji ulične ograde. Također je utvrđeno da je u tom predmetu 16. srpnja 2024. održan očevid na licu mjesta uz stalnog sudskog vještaka Dražena Pintarića, a nakon kojeg očevida je tamo tužitelj LB podneskom od 8. kolovoza 2024. obavijestio sud da povlači tužbu i tužbeni zahtjev jer novi put zadovoljava njegove potrebe, posljedično čemu je rješenjem ovog suda poslovni broj Psp-32/2022-15 od 23. rujna 2024. utvrđeno da je tužba tužitelja LB podnesena 26. listopada 2022. protiv tuženika GB, radi smetanja posjeda prava služnosti puta, povučena. U navedenom spisu nalazi se i vještački nalaz sudskog vještaka Dražena Pintarića iz kojeg je razvidno da je na zapadnoj strani čk.br. 2399 i sjeverozapadnom dijelu čk.br. 2395 HB izgradio šljunčani put za pristup vozilom sa Ulice bana Jelačića na nekretninu čk.br. 2399 na kojoj se nalazi montažni objekt tuženika, te da izgradnjom tog puta prema pokazivanju tamo tužitelja više nije moguće pristupiti vozilom niti poljoprivrednom mehanizacijom sa Ulice bana Jelačića na travnatu površinu spornog puta kako se to ranije činilo, i to zbog visinske razlike od cca 1,80 m između donjeg i gornjeg ruba pokosa, odnosno izvedene zemljane škarpe. Međutim da je tuženik na očevidu naveo da se tužitelj može koristiti novim putem kako bi prolaskom kroz nekretnine tuženika čk.br. 2395 i čkbr. [katastarska čestica] i dalje kroz nekretnine čk.br. 2398 (u vlasništvu tužiteljice CB) i čk.br. 2397 (u vlasništvu tužiteljice UB) mogao za potrebe obrade zemljišta dolaziti poljoprivrednom mehanizacijom do svoje čk.br. 2396.

21. Sud je izvršio i uvid u Službenu zabilješku PU Varaždinske o dojavi od 4. listopada 2022., te je na temelju uvida u istu utvrdio da je sin tužiteljice UB - IB **.**.2022. u 11,00 sati telefonom obavijestio PU Varaždinsku da se nalazi u mjestu Tomaševec Biškupečki kod rampe gdje se okupilo više susjeda kojima je bager nepoznatog vlasnika zapriječio cestu do parcele. Nadalje je utvrđeno da su djelatnici PU Varaždinske obavili obavijesni razgovor s tužiteljicom UB, te da iz istog proizlazi da je tužiteljica UB navela da su dvije susjedne parcele čk.br. 2397 i 2398 promijenile vlasnika koji je sada HB iz [adresa] i koji joj ne dozvoljava da se koristi putem koji vodi do njezinog poljoprivrednog zemljišta, dok je u obavijesnom razgovoru HB izjavio da je UB izgradio novi prilaz do njezinih nekretnina i da joj je na taj način omogućio prilaz njezinim nekretninama.

22. Temeljem navoda tužbi tužiteljica i odgovora na tužbu, iskaza saslušanih svjedoka i parničnih stranaka te izjašnjenja stranaka tijekom postupka , proizlazi:

- da su tužiteljice do 4. listopada 2022. koristile zemljani pute širine oko 3,5 m i dužine 30 m koji se protezao preko sjeverozapadnog dijela čk.br. 2395 i sjevernog dijela čk.br. 2399 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, a koji put je tužiteljicama služio kao pristupni put do nekretnina u njihovom vlasništvu, te da taj put od 4. listopada 2022. više nije u funkciji, dok su na nekretnini u vlasništvu tuženika izgrađena dva nova puta (jedan veći i jedan manji)

- da su tužiteljice prvi i zadnji puta vidjele tuženika prilikom potpisivanja Zapisnika o obilježavanju međa 15. rujna 2022.;

- da je tužiteljica UB podnijela tužbu protiv tuženika jer je isti upisan kao vlasnik u 1/1 dijela nekretnina kroz koje se protezao put kojim se koristila, iako nema nikakvih neposrednih saznanja tko je posjednik predmetnih nekretnina , a što je potvrdio u svojem iskazu i njezin sin, svjedok IB;

- da je tužiteljica CB navela da nema neposrednih saznanja tko je posjednik predmetnih nekretnina preko kojih prolazi put kojim je prolazila do svojih nekretnina;

- da su obje tužiteljice navele da se ne koriste novo izgrađenim putem, time da je tužiteljica UB navela da se isti nalazi na zapadnom dijelu nekretnine tuženika, te da joj je otežano doći do njezine nekretnine novim putem jer bi morala prolaziti kroz cijelu dužinu nekretnina tuženika, dok je tužiteljica CB navela da ne koristi novi put jer istim ne može doći direktno na svoju nekretninu, da isti nije siguran, iako nikada nije niti probala prolaziti tim putem do svojih nekretnina. S tim u vezi valja navesti da tužiteljica UB obrađuje nekretninu u vlasništvu CB, te da je tužiteljica CB u svojem iskazu navela da na čk.br. 2398 k. o. [katastarska općina] ne živi, niti dolazi na istu;

- da je tuženik nekretnine na kojima se nalazio navedeni zemljani put stekao na temelju ugovora o kupoprodaji, da je HB dogovarao kupnju tih nekretnina i platio prodavatelju kupoprodajnu cijenu, da tuženik ne koristi predmetne nekretnine, nego ih koristi njegov otac HB, da je tuženik bio na predmetnim nekretninama od sklapanja Ugovora o kupoprodaji do danas svega desetak puta i to ili prilikom obiteljskog slavlja ili kada je HB trebala određena pomoć za obavljanje manjih radova (npr. za košnju trave), da je tuženik upisan kao vlasnik istih iz razloga što njegov otac HB ulaže u kupnju nekretnina, odnosno kupuje nekretnine za obitelj, s time da na svakoj nekretnini koju HB kupi upiše pravo doživotnog uživanja, dok je na predmetnim nekretninama pravo stanovanja i uporabe upisano tek 10. listopada 2022. iz razloga što HB u vrijeme sklapanja Ugovora o kupoprodaji predmetnih nekretnina nije bio u Republici Hrvatskoj, da je tuženik 4. listopada 2022. imao 23 godina, studirao je u Zagrebu, bio je smješten u studentskom domu [adresa], u [adresa] je dolazio jednom mjesečno, da je potpisao Zapisnik o uređenja međa jer ga je otac HB na isto uputio kako bi bio upoznat sa stanjem predmetnih nekretnina, te da je navedeni Zapisnik potpisao kao vlasnik nekretnina;

- da tuženik nije bio prisutan na prijeporu 4. listopada 2022., nije bio upoznat sa izgradnjom tzv. novog puta, niti je posljedično tome dao upute ili naredbe svom ocu HB u vezi istog, već je HB sam odlučivao što će se i kada raditi na predmetnim nekretninama;

- da nitko od saslušanih svjedoka ne poznaje tuženika, te da ga, osim svjedoka AB nitko nikada nije vidio na nekretninama kroz koje je prolazio predmetni zemljani put, dok je svjedok NB naveo da tuženika poznaje iz viđenja i da je isti dolazio na predmetne nekretnine samo kako bi svojem ocu HB pomogao u izvođenju određenih radova (sporednih) koje je organizirao HB;

- da je svjedok HB u svojem iskazu na ročištu 2. lipnja 2026. naveo da je radove koji se odnose na nove putove na nekretninama u vlasništvu njegova sina, ovdje tuženika (jedan veći i jedan manji put) on sam organizirao i platio, da na predmetne nekretnine dolazi tri do četiri puta tjedno, te da se osobno angažirao na uređenju predmetnih putova iz razloga što je kao predsjednik županijske HVIDRE i član odbora i dogovorio kupnju predmetnih nekretnina kako bi č lanovima HVIDRE omogućio radnu terapiju u prirodi, zbog čega mu je bitno da prilazni putovi nekretninama koje su u vlasništvu tuženika budu sigurni i dobro uređeni kako bi invalidi

Domovinskog rata imali pristup do nekretnine;

- da nitko od saslušanih svjedoka nije vidio tuženika na prijeporu 4. listopada 2022., dok je KB, sin tužiteljice UB, naveo da je na dan smetanja posjeda na mjestu prijepora vidio HB zajedno sa radnicima koji su tamo bili sa bagerima, te da je o tome obavijestio svoju majku;

- da je svjedokinja FB navela da poznaje HB i da ga je viđala na predmetnim nekretninama, dok tuženika ne poznaje;

- da je svjedokinja MB navela da tuženika ne poznaje, da ga nikada nije vidjela na prijeporu, ali da poznaje HB kojeg je viđala da kosi travu na nekretninama u vlasništvu tuženika koje se nalaze uz prijepor, a radi se o svjedokinji koja je često tužiteljici UB pomagala u obavljanju poljoprivrednih radova na njezinoj nekretnini.

23. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka i parničnih stranaka, sud prihvaća iskaze tuženika i HB, obzirom da su logični i uvjerljivi, te su u skladu s ostalim provedenim dokazima. Naime, prema ocjeni ovoga suda životno je i logično da je svjedok HB u vrijeme kad je njegov sin studirao u Zagrebu, te isti nije imao nikakve prihode, pregovarao sa prodavateljem u vezi kupnje predmetnih nekretnina te da je svojem sinu, ovdje tuženiku, dao novac kako bi isti platio kupoprodajnu cijenu temeljem Ugovora o kupoprodaji gdje je tuženik naveden kao kupac. Navedeno je u skladu sa iskazom tuženika da je njegov otac, ovdje svjedok HB ulagao u kupnju nekretnina kako bi osigurao budućnost svoje obitelji, da su kupljene nekrentine u vlasništvu članova obitelji te da je na svakoj takvoj nekretnini upisano pravo doživotnog uživanja u korist HB. Navedeno tim više što nitko od saslušanih svjedoka, pa niti tužiteljice (osim svjedoka AB), nikada nije vidio tuženika na predmetnim nekretninama, dok ga je AB vidio rijetko kada je pomagao HB na obavljanju pojedinih poslova, time da je taj svjedok naveo da je upravo HB organizirao i određivao koji radovi i kada će se obavljati na predmetnim nekretninama. Isto tako, prema ocjeni ovoga suda iskaz svjedoka HB podudaran je iskazima ostalih ispitanih svjedoka u dijelu u kojem isti navodi da na predmetne nekretnine dolazi tri do četiri puta tjedno, da je osobno financirao i odredio izgradnju novih puteva, a isto potvrđuje i suglasnost Županijske uprave za ceste Varaždinske županije od 15. prosinca 2023. na temelju koje je sud utvrdio da je HB na predmetnim nekretninama bio investitor. S tim u vezi, a ne manje važno, iskaz tužiteljice SB da joj nije poznato tko je počinio smetanje njezinog posjeda prava služnosti kontradiktoran je Službenoj bilješci PU Varaždinske od 4. listopada 2022. gdje je ista navela da je HB onemogućuje u prolazu tzv. starim putem do njezinih nekretnina, a iz čega proizlazi da je tužiteljici UB bilo poznato da je radove na građenju tzv. novog puta i onemogućavanje prolaza tzv. starim putem izvodio i financirao upravo HB. Također, ovaj sud nalazi kontradiktornim iskaz svjedoka IB i tužiteljice SB da na dan smetanja 4. listopada 2022. nisu vidjeli tuženika ni HB na prijeporu, dok je sin tužiteljice KB u svojem iskazu jasno naveo da je tog dana vidio HB na prijeporu, o čemu da je obavijestio svoju majku, ovdje tužiteljicu, a koja je obavijestila svog sina IB, koji je o smetanju posjeda prava služnosti puta obavijestio PU Varaždinsku. Zbog navedenog, sud iskaz tužiteljice SB, te svjedoka IB ocjenjuje nevjerodostojnim i neuvjerljivim jer su u većini dijelova protivni stanju spisa i iskazima ostalih svjedoka te iskazu tuženika i svjedoka HB, kao i sadržaju Službene bilješke PU Varaždinske. Sud iskaz tužiteljice CB također ocjenjuje nevjerodostojnim budući da je ista iskazivala o tzv. novom putu, iako iz njezinog iskaza proizlazi da već duže vrijeme ne dolazi na svoju nekretninu zbog bolesti, te da istu obrađuje njezina sestra i nećaci, pa sud zaključuje da DB nema neposrednih saznanja o osobi koja je počinila smetanje posjeda prava služnosti puta, kako to ista tvrdi.

24. Konačno, da je svjedok HB samostalni posjednik predmetnih nekretnina potvrđuju i svjedokinja FB, koja je u svojem iskazu navela da je HB viđala više puta na nekretninama u vlasništvu tuženika, prije i poslije 4. listopada 2022., kao i svjedokinja ĐB koja je navela da je HB viđala kako kosi travu na predmetnim nekretninama.

25. Na temelju svega iznesenog, sud je utvrdio da tuženik u ovom predmetu nije pasivno legitimiran, obzirom iz provedenih dokaza i stanja spisa proizlazi da je ZB samostalan i neposredni posjednik predmetnih nekretnina, neovisno od toga što je u njegovu korist na tim nekretninama upisano pravo doživotnog uzdržavanja nakon 4. listopada 2022., dok je tuženik samo upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina, a što ga ne čini pasivno legitimiranim u postupku smetanja posjeda prava služnosti prolaza.

26. U odnosu na gore navedeno, ovaj sud smatra potrebnim podsjetiti kako posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, te da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Dakle, posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta, gdje sud pruža zaštitu bez obzira na pravo vlasništva ili pravni temelj posjeda, te se pasivno legitimiranom smatra osoba koja je čin smetanja izvršila ili u čiju je korist čin izvršen ako se nije od njega ogradila.

27. S tim u vezi, valja napomenuti da je za ovaj postupak potpuno irelevantna činjenica što je tuženik potpisao Zapisnik o uređenju međa, jer mu isto ne daje status pasivno legitimirane osobe u ovom predmetu, budući da su na potpisivanje tog Zapisnika bili pozvani nositelji prava, odnosno osobe koje predmetne, odnosno susjedne katastarske čestice drže u stvarnom posjedu, osobe upisane u katastarskom operatu te osobe upisane u zemljišnu knjigu. Dakle, navod tuženika da je potpisao predmetni Zapisnik na prijedlog HB, kako bi se uputio u stanje istih, podudara se sa sadržajem tog Zapisnika, budući da je tuženik upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina, te se stoga smatra nositeljem prava.

28. Konačno, ovdje valja navesti da je sama tužiteljica UB navela da je podnijela tužbu u ovom predmetu protiv tuženika budući da je isti upisan kao vlasnik nekretnina kroz koje prolazi služni pravac. Stoga istoj valja ponoviti da sukladno odredbi čl. 22. st. 2. ZV sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

29. Dakle, pasivno je legitimirana u postupku radi sudske zaštite posjeda svaka osoba koja je samostalno smetala tuđi posjed uznemirivši ga ili oduzevši ga, kao i osoba u čiju je korist druga osoba oduzela čin smetanja (s njegovim nalogom ili bez naloga) , a koja je pasivno legitimirana samim time što je čin smetanja išao u njezinu korist, time da navedene pretpostavke u kojima je i ostvarivo pravo na zaštitu posjeda putem suda padaju na teret tužitelja.

30. Međutim, u ovom predmetu tužiteljice nisu dokazale da je tuženik počinio utuženo smetanje posjeda prava stvarne služnosti, a niti da je predmetno smetanje posjeda bilo izvršeno po njegovom nalogu ili u njegovu korist, time da iz stanja spisa i rezultata dokaznog postupka proizlazi da tuženik nije počinio čin smetanja posjeda prava stvarne služnosti puta, niti da je smetanje učinjeno po njegovu nalogu ili u njegovu interesu. Stoga je ocjena ovoga suda da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po tuženiku, odnosno da tuženik nije pasivno legitimiran u ovoj posjedovnoj parnici.

31. S obzirom na osnovanost prigovora promašene pasivne legitimacije, ostali navodi iz tužbe kao i prigovori iz odgovora na tužbu, nisu od utjecaja na donošenje odluke , posljedično čemu je ovaj sud odlučio kao pod toč. I. i toč. III. izreke ovoga rješenja.

32. Imajući u vidu da tužiteljice nisu uspjele u ovom postupku, to je sud odluku o troškovima ovog postupka donio temeljem čl.154. st.1. i čl. 155. st. 1. ZPP, primjenom Tbr. 7. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23. i 107/25.; dalje u tekstu: Tarifa), a prema kojoj u postupku radi smetanja posjeda odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak , time da punomoćniku tuženika pripadaju dvije jednokratne nagrade u visini od 250 bodova obzirom da se u postupku smetanja posjeda ne mogu odvojeno vrednovati radnje punomoćnika tuženika u postupku koji je započet podnošenjem tužbe tužiteljice SB koji se vodio pod poslovnim brojem Psp-33/2022 i podnošenjem tužbe tužiteljice CB koji se vodio pod poslovnim brojem Psp-34/2022, a koji postupci su rješenjem ovog suda poslovni broj Psp-33/2023 spojeni u jedan postupak. Navedeno, posebice stoga što je prije spajanja navedenih postupaka tuženik u svakom od tih postupaka podnio sudu odgovor na tužbu, dostavio fotografije prijepora, te se očitovao na podnesak tužiteljica kojim su se očitovale na odgovor na tužbu. Stoga tuženiku pripada ukupno zatraženi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR uz pripadajući PDV (ukupno: 1.250,00 EUR), time da je sud naložio svakoj od tužiteljica platiti ½ dosuđenog troška, odnosno iznos od 625,00 EUR sa zateznom kamatom od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate.

33. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod toč. II. i IV. izreke rješenja.

34. Tužiteljice nisu uspjele sa svojim tužbenim zahtjevima, zbog čega ih je valjalo odbiti sa zahtjevom za naknadu troškova ovog parničnog postupka, posljedično čemu je odlučeno kao pod toč. V. izreke rješenja.

Varaždin, 20. srpnja 2026.

Sutkinja

Gordana Hrastić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja, dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave rješenja. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Dostaviti:

1. Tužiteljicama po punomoćniku ŽB, odvjetniku iz [adresa]

2. Tuženiku po punomoćnicima (odvjetnicima) iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Hrg i Partneri j.t.d. iz Varaždina