REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-556/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu u pravnoj stvari I. predlagatelja RĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. predlagatelja OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. predlagatelja IĐ, Calle Azcona 3, Madrid, Španjolska, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani putem punomoćnika Nevia Svilara, odvjetnika u Zagrebu protiv protustranke NĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana putem punomoćnika Ele El Housseini, odvjetnice u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 20. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina u suvlasništvu I. predlagatelja RĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela, II. predlagatelja OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela, III. predlagatelja IĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela i protustranke NĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela na sljedećim nekretninama:

1. 83/100000 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], Ulica Božidara Adžije, površine 4071m2, podzemna garaža i dvorište, površine 2244m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/1, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/2, površine 583m2, sveukupne površine 4071m2 povezano s vlasništvom garažnog mjesta br. 62. u podrumu, ukupne površine 11,10 čm u etažnom elaboratu označeno oznakom P62 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-62) k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu

2. 84/100000 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], Ulica Božidara Adžije, površine 4071m2, podzemna garaža i dvorište, površine 2244m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/1, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/2, površine 583m2, sveukupne površine 4071m2 povezano s vlasništvom garažnog mjesto br. 125 u podrumu, ukupne površine 11,30 čm u etažnom elaboratu označeno oznakom P125 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-125) k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu

3. 14/100000 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], Ulica Božidara Adžije, površine 4071m2, podzemna garaža i dvorište, površine 2244m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/1, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/2, površine 583m2, sveukupne površine 4071m2 povezano s vlasništvom spremišta br. 26. u podrumu, ukupne površine 1,82 čm u etažnom elaboratu označeno oznakom s26 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-152) k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu

4. 752/ 100000 dijela zk. čbr. [katastarska čestica], Ulica Božidara Adžije, površine 4071m2, podzemna garaža i dvorište, površine 2244m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/1, površine 622m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22/2, površine 583m2, sveukupne površine 4071m2 povezano s vlasništvom stana A-33 na četvrtom katu, ukupne površine 101,13 čm u etažnom elaboratu označen oznakom A 33 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-295) k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu

civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način tako da se dobiveni iznos podjeli između stranaka razmjerno suvlasničkim dijelovima i to:

I. predlagatelju TĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela

II. predlagatelju OĐ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela

III. predlagatelju IĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela

i protustranci NĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela

II. Nalaže se protustranci NĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da I. predlagatelju TĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] podmiri trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 79,94 EUR (sedamdeset devet eura i devedeset četiri centa) u roku od 15 (petnaest) dana

III. Nalaže se protustranci NĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da II. predlagatelju OĐ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] podmiri trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 79,94 EUR (sedamdeset devet eura i devedeset četiri centa) u roku od 15 (petnaest) dana

IV. Nalaže se protustranci NĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da III. predlagatelju IĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] podmiri trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 79,94 EUR (sedamdeset devet eura i devedeset četiri centa) u roku od 15 (petnaest) dana

V. Odbijaju se I. predlagatelj RĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. predlagatelj OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. predlagatelj IĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u preostalom dijelu za zahtjevom za naknadu troškova zastupanja 39.032,50 EUR-a (slovima: trideset devet tisuća trideset dva eura i pedeset centi)

VI. Odbija se protustranka NĐ, [adresa], OIB:77105563005sa zahtjevom za naknadom troškova izvanparničnog postupka u cijelosti u sveukupnom iznosu od 27.324,41 EUR-a ( slovima: dvadeset sedam tisuća tristo dvadeset četiri eura i četrdeset jedan cent)

Obrazloženje

1. Predlagatelj je dana 23. prosinca 2021. podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine. U prijedlogu navodi da su protustranka i predlagatelji suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-62, E-125, E-152, E-295) k. o. [katastarska općina] svaki u ¼ dijela. Obzirom da između stranaka ne postoji sporazum oko načina diobe predlaže da se suvlasnička zajednica razvrgne sukladno važećim odredbama članaka 47. do 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Uz prijedlog su dostavili preslik zemljišnoknjižnog izvatka na temelju kojega je sud utvrdio da su stranke suvlasnici nekretnine, a koji izvadak u ovome postupku predstavlja javnu ispravu.

2. Protustranka se na prijedlog predlagatelja očitovala podneskom od 26. siječnja 2022. u kojem je navela kako suvlasnički udjeli između stranaka nisu sporni, a niti predmet diobe. Stranke su predmetne nekretnine stekli na temelju rješenja o nasljeđivanju, posl.br. O-3560/2020 iza pokojnog VĐ. Nadalje, protivila se predloženom načinu diobe, odnosno da se suvlasnička zajednica razvrgne civilnom diobom nego je smatrala kako je nekretnine bolje prodati na tržištu obzirom da će se na taj način dobiti veća cijena, od one koje se dobiva prodajom nekretnine na javnoj dražbi. Također vezano uz postupak civilne diobe istaknula je prigovor da se suvlasnička zajednica provodi u nevrijeme, a koji prigovor obrazlaže da bi razvrgnuće bilo na izravnu štetu protustranke njezinih ekonomskih interesa jer je civilna dioba utječe na ekonomske interese, odnosno da je postupak civilne diobe skup i dugotrajan postupak, odnosno da bi bilo na njezinu štetu.

3. Punomoćnik predlagatelja očitovao se podneskom od 8. travnja 2022. na navode protustranke kako su upravo predlagatelji predlagali da se nekretnina proda putem agencije za promet nekretnina i da protustranka koja drži nekretnine u posjedu isprazni od stvari kako bi se postigla što bolja cijena. Na navedeno se protustranka oglušila iz kojeg razloga nije bilo moguće postići bilo kakav sporazum između stranaka. Nadalje, protivio se prigovoru da je razvrgnuće pokrenuto u nevrijeme, jer se ne radi o šteti koja pogađa samo protustranku, odnosno da prodaja nekretnine u ovrsi ne može predstavljati radnju kojom bi protustranci bila počinjenja šteta barem kada se radi o šteti kao pravnoj kategoriji.

3.1. Protustranka je u svome podnesku od 15. travnja 2022. istaknula kako su postojali dogovori da se nekretnina proda na slobodnom tržištu, odnosno da je u nekome trenutku postojala mogućnost dogovora između stranaka za prodaju nekretnine.

4. Odredbom čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje u tekstu:ZV) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo tražiti razvrgnuće suvlasništva, a budući je riječ o sudskom razvrgnuću sud je vezan strogim zakonskim odredbama glede načina razvrgnuća suvlasničke zajednice, tako da ukoliko zakonske odredbe ne dopuštaju geometrijsku diobu nekretnine stvar se može podijeliti civilno ili isplatom. Odredbom čl. 48 st. 2. ZV-a propisano je da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Odredbom čl. 50. st. 1 ZV-a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud da je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, dok je odredbom članka 50. st. 2. ZV-a propisano je da ako sud nije glede razvrgnuća vezan u smislu stavka iz članka 50. st. 1. da će sud djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

5. Odredbom članka 50. st. 4. ZV-a propisano je ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće ). Sud koji određuje način razvrgnuća nije slobodan u izboru načina razvrgnuća jer se postupak razvrgnuća provodi primjenom kogentne norme iz članka 50. ZV-a.

6. Prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom je osnovan, dok prijedlog predlagatelja i protuprijedlog protustranke za razvrgnuće isplatom nije osnovan.

7. Tijekom postupka utvrđeno je da su predlagatelji uknjiženi kao suvlasnici svaki u 1/4 dijela nekretnina koje su predmetom razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina što među strankama nije osporeno, a koju činjenicu je sud utvrdio uvidom u zemljišnoknjižni izvadak koji u ovome postupku predstavlja javnu ispravu na listu 6 i 7 spisa. Uvidom u ZIS (Zajednički informacijski sustav) sud je utvrdio da je u međuvremenu uslijed postupka obnove zemljišne knjige utrnut zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da su nekretnine koje su predmetom razvrgnuća sada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Postupajući u skladu sa navedenim zakonskim odredbama sud je rješenjem od 11. svibnja 2022. usvojio dokazni prijedlog predlagatelja za provođenjem očevida i građevinskog vještačenja na licu mjesta, a građevinsko vještačenje na okolnost utvrđenja mogućnosti geometrijske diobe, odnosno civilne diobe u odnosu na nekretnine upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-62, E-125, E-152, E-295) k. o. [katastarska općina]. Za sudskoga vještaka imenovan je Valentino Eter, stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina.

9. Dana 1. srpnja 2022. održan je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudske komisije, stranaka i sudskog vještaka za građevinu Valentino Etera. Na očevidu je obavljen razgled nekretnina koje su predmetom postupka. Sudskome vještaku određen je zadatak da utvrdi mogućnost fizičke diobe, odnosno da utvrdi mogućnost civilne diobe.

10. U sudski spis zaprimljen je dana 11. siječnja 2023. nalaz i mišljenje sudskog vještaka Valentina Etera. U svome nalazu sudski vještak je naveo da fizička dioba nije moguća, odnosno utvrdio je da je moguća civilna dioba. Sveukupna procijenjena vrijednost nekretnine utvrđena je u iznosu od 303.000,00 EUR-a. Predmetni nalaz i mišljenje uredno je dostavljen strankama u tijeku postupka. Punomoćnik protustranke nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, dok je punomoćnik predlagatelja naveo kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje u pogledu procjene tržišne cijene. Nadalje, naveo da je potrebno za spremište i stan iskazati posebno procjenu obzirom da se u pravnome prometu radi o dvije zasebne nekretnine.

11. Punomoćnik predlagatelja predložio je u podnesku od 1. lipnja 2023. da se suvlasnička zajednica razvrgne isplatom, odnosno da predlagatelji isplate protustranku za njezin suvlasnički udio. Također su naveli da njihov suvlasnički udio iznosi ¾ dijela (75%), odnosno da su emotivno vezani za predmetni stan jer su ga naslijedili od oca VĐ, a da protustranka ne živi više u stanu kako je to utvrđeno na očevidu.

12. Punomoćnik protustranke se u podnesku od 12. lipnja 2023. očitovao na prijedlog predlagatelja da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provede isplatom, a navodeći da se istome protivi jer predlagatelji nemaju ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom, kako na temelju zakona, tako niti na temelju pravnog posla. Također je naveo da emotivna vezanost nije opravdan razlog za razvrgnuće isplatom, od čega samo I. predlagatelj živi u [adresa], dok II. i III. predlagatelj žive u inozemstvu. U istome podnesku istaknula je zahtjev da upravo ona isplati predlagatelje obzirom da je kao izvanbračna supruga pokojnog VĐ živjela s njim, odnosno da bi u istome nastavila živjeti.

13. Dana 11. lipnja 2025. održano je rasprava na kojemu je utvrđeno da nije postignut dogovor oko razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina. Punomoćnik predlagatelja predložio je upravo predlagatelji isplate protustranku u iznosu od 4.200,00 EUR-a po metru kvadratnom, odnosno da ako nije moguće razvrgnuće isplatom da se suvlasnička zajednica razvrgne civilnom diobom. Pumomoćnik protustranke naveo je da je protustranka sprema isplatiti predlagatelje jer je postala baka i želi nastaviti živjeti u stanu, odnosno da predlagatelji neće koristiti nekretninu za stanovanje. Punomoćnik predlagatelja protivio se takvome prijedlogu navodeći da okolnost što je protustranka postala baka i želi ostati živjeti u stanu ne predstavlja opravdani razlog za razvrgnuće isplatom.

14. Sud je usvojio dokazni prijedlog predlagatelja da se sačini dopuna nalaza i mišljenja na način da se izračuna tržišna vrijednost za svaku nekretninu kako su to opravdano prigovorili predlagatelji.

14.1. Sudski vještak sačinio je dana 20. kolovoza 2025. dopunu nalaza i mišljenja u kojemu je izračunao vrijednost suvlasničkog dijela svakog suvlasnika i tržišnu vrijednost svih posebnih dijelova koji su predmetom diobe.

15. Predlagatelji i protustranka nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje sudskoga vještaka, kao ni na dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Valentina Etera. Predlagatelji su ostali kod prijedloga da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne isplatom, a podredno civilnom diobom, dok je protustranka ostala kod protuprijedloga da se suvlasnička zajednica razvrgne isplatom. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje, kao i dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka dipl. ing. građevine Valentina Etera, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, jer je prema ocjeni ovoga suda izrađen stručno, te je objektivno i argumentirano obrazložen, a na isti stranke u ovome postupku nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje.

16. Među strankama ne postoji suglasnost oko načina diobe jer protustranka i predlagatelji postavljaju protuprijedlog za razvrgnuće isplatom, dok predlagatelji ujedno predlažu razvrgnuće civilnom diobom ako nije moguće isplatom.

17. Odredbom čl. 48 st. 1. ZV-a suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvariti zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojim se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo dijeli.

17.1. Prema odredbi čl. 51. st.1 i 2 ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom, ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljni razlog, time da će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovog dijela, s time da ostali suvlasnici do isplate imaju založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća pa ne isplati li ih u roku oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom, dok je st. 3 istog članka određeno da suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi zajedno iznose barem 9/10 dijela ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljni razlog za takav oblik diobe.

18. Zakonske pretpostavke koje trebaju biti ispunjene da bi suvlasnik koji sudjeluje u postupku sudskog razvrgnuća suvlasništva imao na temelju članka 51. ZV - a pravo zahtijevati da sud odredi da će suvlasnička stvar pripasti njemu u vlasništvo, a da će on biti obvezan isplatiti ostalim suvlasnicima vrijednost njihovih dijelova, su: a) da postoji osobito ozbiljan razlog da ta stvar pripadne u cijelosti upravo tom suvlasniku u vlasništvo, a b) sud nije prigodom odlučivanja već vezan takvim zakonskim odredbama ili tuđim pravom na diobu isplatom, koje bi isključivale mogućnost udovoljenja ovom zahtjevu. Suvlasnik koji zahtijeva razvrgnuće suvlasništva na temelju članka 51. ZV- a treba će učiniti vjerojatnim postojanje osobito ozbiljnog razloga za to da cijela s tvar pripadne njemu u vlasništvo - članak 51. stavak 1.ZV-a (npr. kada se dijeli suvlasnička stvar s kojom je on jedini do tada radio i privređivao, ako on nema nikakvog znanja, iskustva ni sposobnosti za obavljanje bilo kakvog drugog posla, kojim bi mogao privređivati za svoj život). Ako za sebe traži cijelu stvar suvlasnik ili više njih čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10, tada već u samoj činjenici da im je suvlasnički dio toliko velik leži osobito ozbiljan razlog da cijela stvar pripadne upravo u njihovo vlasništvo, pa oni ne trebaju učiniti vjerojatnim nikakav opravdani razlog.

19. Sud je na temelju činjeničnih navoda iznesenih u tijeku postupka ocijenio kako niti predlagatelji, a niti protustranka nemaju ozbiljan opravdani razlog za razvrgnuće isplatom. Sud ocjenjuje da okolnosti na koje se predlagatelji pozivaju ne predstavljaju pravno relevantne razloge koji bi opravdavali određivanje razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom. Sama činjenica da su predlagatelji suvlasničke udjele stekli nasljeđivanjem od svoga pokojnog oca VĐ, a da su zbog toga emocionalno i obiteljski vezani uz predmetnu nekretninu ne predstavlja opravdan razlog za davanje prednosti razvrgnuću isplatom u odnosu na drug i zakonom propisan način razvrgnuća. Emocionalna povezanost s nekretninom, iako životno razumljiva, predstavlja subjektivne okolnosti, a ne objektivne okolnosti koje sudska praksa veže uz postojanje opravdanog razloga za razvrgnuće isplatom. Jednako tako, nisu pravno odlučne ni okolnosti da bi protustranka koristila predmetni stan za stanovanje, a niti da je u međuvremenu postala baka. Riječ je o osobnim i obiteljskim prilikama koje nisu od utjecaja na način razvrgnuća suvlasničke zajednice. Okolnost postojanja bakom, kao ni činjenica želje za stanovanjem u predmetnoj nekretnini, sami po sebi ne predstavlja opravdani razlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom. Naposljetku, okolnost da je protustranka izvanbračna supruga pokojnog ostavitelja također nije pravno relevantna za odluku o načinu razvrgnuća. Slijedom navedenoga, nijedna od istaknutih okolnosti, promatrana pojedinačno ili u njihovoj ukupnosti, ne predstavlja opravdan razlog za određivanje razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom. Predmetno predlagateljev suvlasnički udio iznosi ¾ dijela, a protustrankin suvlasnički udio iznosi 1/4 dijela, pa nije bilo uvjeta da se razvrgnuće odredi isplatom, te je u kontekstu naprijed navedenog stranke trebale dokazati postojanje osobito ozbiljnog razloga, a to prema ocjeni ovoga suda stranke nisu učinile. Također oko razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom nije moguće postići suglasnost stranaka u ovome postupku, a predlagatelji i protustranke obje u suštini ističu iste subjektivne okolnosti, a ne objektivne okolnosti koje bi opravdale razvrgnuće isplatom. Sud ocjenjuje da se razlozi koje tijekom postupka ističu i predlagatelji i protustranka temelje isključivo na njihovim osobnim, emocionalnim i obiteljskim vezama s predmetnom nekretninom, pri čemu su ti razlozi međusobno suprotstavljeni i isključuju jedni druge. Predlagatelji svoj zahtjev temelje na činjenici da su nekretninu naslijedili od svojega pokojnog oca te da su zbog toga uz nju emocionalno vezani, dok protustranka svoj zahtjev temelji na želji da nastavi stanovati u predmetnom stanu, kao i na svojim obiteljskim prilikama. Sve navedene okolnosti predstavljaju subjektivne razloge koji proizlaze iz osobnog odnosa stranaka prema nekretnini, a ne objektivne okolnosti koje bi, prema zakonu i sudskoj praksi, opravdavale određivanje razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom. Budući da su obje strane isticale isključivo međusobno suprotstavljene subjektivne interese i emocionalnu povezanost s predmetnom nekretninom, bez postojanja objektivnih i osobito ozbiljnih okolnosti koje bi opravdavale primjenu ovog načina razvrgnuća, sud je ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom.

20. Sud u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nije dužan utvrđivati jesu li stranke prije pokretanja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice ili tijekom postupka mogle postići sporazum o dobrovoljnom razvrgnuću suvlasništva. Sama činjenica da suvlasnička zajednica i dalje postoji te da je pokrenut ovaj postupak upućuje na zaključak da između stranaka nije bilo moguće postići sporazum ni o načinu razvrgnuća, ni o dobrovoljnoj diobi, a niti o prodaji predmetnih nekretnina trećim osobama. U prilog tome govori i okolnost da tijekom cijelog trajanja ovoga postupka nije postignut dogovor između stranaka, niti je predmetna nekretnina prodana trećoj osobi iz kojeg razloga je nužno predlagateljima pružiti pravnu zaštitu donošenjem sudske odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina.

21. Odredbom članka 47. st. 1. ZV suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. Odredbom članka 47. st. 2. ZV-a suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

22. Pravo svakog suvlasnika zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice predstavlja zakonom zajamčeno pravo koje se može ograničiti samo iznimno, kada bi njegovo ostvarivanje u konkretnim okolnostima predstavljalo korištenje prava u nevrijeme. Teret dokazivanja postojanja takvih iznimnih okolnosti leži na onome tko se na njih poziva. U konkretnom slučaju protustranka svoj prigovor u bitnome temelji na tvrdnji da će se predmetna nekretnina, u slučaju određivanja civilne diobe, prodati u ovršnom postupku putem javne dražbe, zbog čega bi mogla biti ostvarena niža cijena od očekivane tržišne vrijednosti te bi za nju nastupile nepovoljne posljedice , odnosno da je postupak civilne diobe dugotrajan i skup . Međutim, navedene okolnosti same po sebi ne predstavljaju razlog zbog kojeg bi se moglo zaključiti da se pravo na razvrgnuće ostvaruje u nevrijeme. Naime, civilna dioba prodajom nekretnine zakonom je propisani način razvrgnuća suvlasničke zajednice kada geometrijska dioba nekretnine nije moguća. Činjenica da se prodaja provodi prema pravilima ovršnog postupka putem javne dražbe predstavlja zakonom predviđeni način provedbe pravomoćne odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice, a ne okolnost koja bi sama po sebi činila da je zahtjev predlagatelja podnesen u nevrijeme. Sama mogućnost da se nekretnina proda putem javne dražbe ne znači da se pravo na razvrgnuće ostvaruje u nevrijeme, budući da je upravo takav način prodaje zakonom predviđena posljedica određivanja civilne diobe. Nadalje, protustranka nije učinila vjerojatnim, a niti dokazala, postojanje posebnih i iznimnih okolnosti zbog kojih bi provedba razvrgnuća u ovom trenutku za nju izazvala osobito teške i nerazmjerne posljedice. Isto tako, nije dokazala da se radi o privremenim okolnostima koje bi se u razumnom roku izmijenile, zbog čega bi odgoda razvrgnuća bila opravdana. Institut ostvarivanja prava u nevrijeme pretpostavlja upravo postojanje prolaznih okolnosti koje opravdavaju privremeno odgađanje ostvarivanja prava, a ne trajno uskraćivanje suvlasniku njegova zakonskog prava na razvrgnuće suvlasničke zajednice. Budući da protustranka nije dokazala da bi se okolnosti na koje se poziva u dogledno vrijeme promijenile, odnosno nije niti dokazivala postojanje okolnosti koje bi opravdavale odgodu razvrgnuća, njezin prigovor nije osnovan. Suprotstavljeni interesi stranaka u ovakvim postupcima uravnoteženi su zakonskim uređenjem instituta razvrgnuća suvlasničke zajednice. S jedne strane, predlagateljima je zajamčeno pravo da izađu iz suvlasničke zajednice kada im ista više ne odgovara, dok je s druge strane protustranci osigurano pravo na isplatu vrijednosti njezina suvlasničkog udjela iz kupovnine ostvarene prodajom nekretnine. Slijedom svega navedenoga, sud nalazi da nisu ispunjene pretpostavke za zaključak da predlagatelj svoje pravo ostvaruje u nevrijeme, pa je prigovor protustranke valjalo ocijeniti kao neosnovan.

23. Sukladno čl. 54. ZV-a troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drukčije.

23.1. S obzirom da je ovaj postupak pokrenut prije stupanja na snagu novog Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23), sukladno čl. 119. tog zakona u konkretnom slučaju se primjenjuje paragraf 20. Zakona o vanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj: 45/1934., „Narodne novine“ broj: 73/1991.) na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91).

24. Prema paragrafu 20. st. 1. Zakona o vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden. Sukladno st. 4. istog paragrafa, Sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

25. Predlagatelji potražuju troškove izvanparničnog postupka precizirane troškovnikom dostavljenim u sudski spis dana 21. siječnja 2026. (list 149 spisa). Navedenim troškovnikom potražuje troškove odvjetničkih radnji, uvećane za porez na dodanu vrijednost od 25% u sveukupnom iznosu od 39.032,50 EUR-a uz troškove vještačenja u iznos u od 959,23 EUR-a.

26. Po ocjeni ovog suda nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju troškovi provođenja vještačenja i očevida u sveukupnom iznosu od 959,23 eura. Trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog, sukladno paragrafu 20. Zakona o vanparničnom postupku. Naime, kao što je nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo zajednički troškovi stranaka, a koje troškove čine troškovi pristojbi, očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i isti pada na zastupanog. Prethodno naznačeno stajalište, zauzeli su i Županijski sud u Karlovcu u rješenju poslovni broj Gž-915/2016-2 od 19. rujna 2016., Županijski sud u Puli – Pola u rješenju poslovni broj Gž-1529/2018-2 od 15. travnja 2020. u kojima su zauzeta pravna shvaćanja da je osnovno načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova o njima odlučuje sud da ih određuje razmjerno.

27. U konkretnom slučaju zajednički trošak stranaka u ovome postupku čini trošak vještačenja u iznosu od 909,75 EUR-a i trošak izlaska sudske komisije na očevid u iznosu od 49,48 EUR-a koji zahtjev za nadoknadom je postavio punomoćnik predlagatelja, dakle sveukupno 959,23 EUR-a. Na temelju prethodno navedene odredbe čl. 54. ZV-a, a s obzirom da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, protustranku NĐ koja je suvlasnik u 1/4 dijela trebalo obvezati na snošenje troška postupka u njezinom suvlasničkom omjeru, što iznosi sveukupno 239,81 eura sa osnova podmirenja troškova vještačenja i troškova izlaska sudske komisije koje su u tijeku postupka platili predlagatelji, te riješiti kao u izreci pod točkom II.,III. i IV. izreke ovoga rješenja na način da je protustranci naloženo da svakome predlagatelju isplati iznos od 79,94 EUR-a kako bi svakoj stranci podmirila troškove postupka za njezin suvlasnički udio. Sud je sudsku pristojbu na odluku u ovome postupku strankama razmjerno odredio svakome u 1/4 dijela jer isti također predstavljaju nužne troškove i snose ih razmjerno.

28. Predlagatelji su odbijeni u preostalom dijelu sa zahtjevom za naknadu troška izvanparničnog postupku u iznosu od 39.032,50 EUR-a na ime troškova zastupanja po odvjetniku (troškovi sastava podneska, zastupanja na ročištu i očevidu) budući da se ne radi o nužnim troškovima niti je sud ocijenio da bi tijekom postupka protustranka predlagateljima prouzrokovala dodatne troškove neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, te je riješeno kao pod točkom V. izreke.

29. Sud je odbio prijedlog protustranke NĐ za naknadom troškova u sveukupnom iznosu od 27.324,41 EUR-a na ime troškova zastupanja preciziranog na ročištu jer protustranka također nije dokazala da su joj predlagatelji predmetne troškove uzrokovali neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, a kao što je naprijed iznijeto trošak zastupanja po punomoćniku u ovome postupku pada na teret zastupanog iz kojeg razloga je sud odlučio kao u točki VI. izreke ovoga rješenja.

30. S obzirom na nemogućnost provođenja geometrijske diobe nekretnine i neosnovanosti prijedloga za razvrgnuće isplatom, određeno je provođenje civilnog razvrgnuća – prodajom nekretnine na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima, stoga je riješeno kao pod točkom I. izreke u skladu sa odredbom članka 50. st. 4. ZV-a.

U Zagrebu, 20. srpnja 2026.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku uz rješenje o sudskoj pristojbi na rješenje u iznosu od 6,64 EUR-a za svakog predlagatelja

2. Protustranci putem punomoćnika uz rješenje o sudskoj pristojbi na rješenje u iznosu od 6,64 EUR-a za svakog predlagatelja

3. Spis