Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž Ovr-244/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, sud drugog stupnja, po sutkinji Lani Putrić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Dariju Čaji, odvjetniku u K. Kambelovcu, protiv protivnika osiguranja pod 1. NB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4. TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Denisu Kulušiću, odvjetniku u Splitu, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1271/2026-2 od 10. lipnja 2026., dana 20. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba predlagateljice osiguranja i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1271/2026-2 od 10. lipnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupka.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„O prijedlogu predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere predložene u prijedlogu predlagatelja osiguranja od 5. srpnja 2025. odlučit će Općinski sud u Splitu i to u parničnom postupku koji se vodi pod Poslovnim brojem Psp-81/2025.“
2. Navedeno rješenje pobija predlagateljica osiguranja pravovremeno izjavljenom žalbom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži troškove sastava žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba predlagateljice osiguranja je osnovana.
5. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da je predlagateljica osiguranja u parničnom postupku toga suda broj Psp-81/2025 podnijela 5. srpnja 2025. tužbu protiv protivnika osiguranja i to radi smetanja posjeda, a uz istu je zatražila i donošenje privremene mjere prema protivnicima osiguranja radi osiguranja nenovčane tražbine, a taj prijedlog za osiguranje je izdvojen iz parničnog spisa da bi se u okviru ovršnog postupka odlučilo o istom. Prijedlog za osiguranje privremene mjere može se podnijeti sudu prije pokretanja parnice i u kojem se slučaju odlučuje kao o samostalnom prijedlogu, ili za vrijeme parnice gdje se o istom prijedlogu odlučuje u sklopu već pokrenute parnice budući sadrži isto činjenično stanje zbog učinkovitosti i ekonomičnosti tog postupka. U konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja je podnijela navedenu tužbu i prijedlog za osiguranje i koji prijedlog za osiguranje se temelji na istom činjeničnom stanju u sklopu već pokrenute parnice po tužbi od 5. srpnja 2025., a kojim traži da se naloži protivnicima osiguranja da omoguće predlagateljici osiguranja dotok električne energije na predmetnoj nekretnini i nesmetano napajanje nekretnine električnom energijom i uklanjanje fizičkih zapreka koje omogućuju otvaranje vrata za nesmetan pristup toj nekretnini predlagateljici osiguranja i na koju tužbu i prijedlog su se u tom parničnom predmetu očitovali protivnici osiguranja, pa je vidljivo da je upravo predlagateljica pokrenula parnični postupak radi zaštite tih prava i da u skladu s time ta svoja prava ima ostvariti u okviru navedenog parničnog postupka i radi čega je prvostupanjski sud prema čl. 340. st. 1. i st. 2. i čl. 341. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ 112/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ), koji se primjenjuje na konkretan slučaj, odlučio kao u izreci ističući kako je sam postupak osiguranja privremenom mjerom adhezioni, pridruženi postupak uz glavni, parnični postupak.
6. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 381. ZPP, ovaj sud drugog stupnja je utvrdio da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, već je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo.
7. Naime, u žalbi predlagateljica osiguranja osnovano ističe da se prvostupanjski sud poziva na odredbe čl. 340. i 341. OZ, međutim propušta primijeniti čl. 344. st. 1. OZ, koji izričito propisuje da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine, te čl. 347. OZ, koji uređuje privremene mjere upravo za slučaj nenovčanih tražbina. Navedene odredbe predstavljaju izravnu i pozitivnu pravnu osnovu za nadležnost ovršnog suda u konkretnom slučaju, a prvostupanjski sud ih nije ni analizirao ni primijenio.
8. Treba reći da odredba čl. 340. OZ uređuje isključivo mjesnu nadležnost u ovršnom postupku i ne sadrži nikakvu normu kojom bi se isključila nadležnost ovršnog suda za odlučivanje o privremenoj mjeri u slučaju nenovčane tražbine. Odredba čl. 341. OZ govori o sadržaju prijedloga za privremenu mjeru i ne regulira pitanje nadležnosti. Stoga je pozivanje prvostupanjskog suda na te odredbe kao razlog za preusmjeravanje predmeta na parnični odjel pravno neutemeljeno. Pri tome se konkretna privremena mjera traži iz razloga što je predlagateljici osiguranja prekinuta opskrba električnom energijom te su postavljene fizičke zapreke koje onemogućuju otvaranje unutarnjih sobnih vrata koji iz sobe vode prema hodniku i wc-u, a bez električne energije i pristupa wc-u predlagateljica osiguranja ne može normalno koristiti nekretninu, izvršavati svakodnevne životne potrebe i aktivnosti.
9. Upravo u ovakvim situacijama zakonodavac je propisao načelo hitnosti u odredbi čl. 13. OZ, kojim je ovršni sud dužan hitno i bez odgađanja postupati u postupku osiguranja. Parnični postupak, koji je po svojoj prirodi spor i podložan dugotrajnim procesnim radnjama, ne može pružiti potrebnu pravnu zaštitu u razumnom roku. Preusmjeravanjem predmeta na parnični odjel prvostupanjski sud de facto onemogućava predlagateljici osiguranja da dobije hitnu i učinkovitu zaštitu koja joj po zakonu pripada. Predlagateljica osiguranja stoga osnovano smatra kako je odlučivanje ovršnog suda o predloženoj privremenoj mjeri ne samo zakonski dopušteno, već i procesno nužno, svrhovito i ekonomično — kako za predlagateljicu osiguranja, tako i za sudski sustav u cjelini.
10. Naime, parnični postupak i postupak osiguranja su dva odvojena postupka, neovisno o tome vode li se odvojeno ili unutar parničnog postupka (čak se i parnični postupak može razdvojiti u dva ili više postupaka - čl. 278. ZPP) i neovisno o tome što tužbeni zahtjev može biti odbijen, a istovremeno određena privremena mjera, jer ona traje privremeno, do pravomoćnog okončanja parničnog postupka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske Revd-831/2024-2 od 10. travnja 2024.).
11. Dakle, u ponovljenom postupku prvostupanjski sud je dužan odlučiti o privremenoj mjeri u smislu naprijed navedenog obrazloženja. Ujedno će odlučiti i o troškovima žalbenog postupka (č. 166. st. 3. ZPP).
U Varaždinu 20. srpnja 2026.
Sutkinja
Lana Putrić