REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: UsI-4150/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Horvat, uz sudjelovanje Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĆS, iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Mersiha Mulalić, odvjetnica iz Siska, S. i A. Radića 15, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava Sisak, iz Siska, I. K. Sakcinskog 24, radi uklanjanja, 20. srpnja 2026..

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostava u Sisku, KLASA: UP/I-362- 02/24-02/751, URBROJ: 443-02-05-19-24-1 od 2. rujna 2024., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju kao investitoru uklanjanje prizemne građevine namjene garaža, tlocrtnih dimenzija 6,0x12,0 m izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u roku od 120 dana od dana zaprimanja osporavanog rješenja pod uvjetima i na način detaljno određeni izrekom osporavanog rješenja.

2. U tužbi i tijekom spora tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako u privitku tužbe dostavlja izvod iz katastarskog plana Područnog ureda za katastar Sisak za kčbr. [katastarska čestica] iz koje kopije proizlazi da na kčbr. [katastarska čestica] nema sagrađenih objekata, već se objekti nalaze na kčbr. [katastarska čestica]. Također tužitelj dostavlja zk izvatke iz k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] iz kojih je vidljivo da je osim tužitelja na predmetnim česticama upisano više suvlasnika iz kojeg razloga se ističe da nije dokazano da bi ovdje tužitelj bio investitor kako se to navodi u pobijanom rješenju. Nadalje da je pogrešno utvrđeno da bi se radilo o građevini za čiju je izgradnju potrebna građevinska dozvola, jer sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima radi se upravo o pomoćnoj građevini koja je izuzeta od obveze izdavanja građevinske dozvole. Osim toga, ističe da je njegova obiteljska kuća stradala u razornom potresu koji je pogodio i [adresa], te ista dobila tzv. crvenu naljepnicu pa mu objekat za koji je naloženo rušenje služi za odlaganje stvari iz obiteljske kuće, pa smatra da u konkretnom slučaju treba primijeniti članak 129. Zakona o gradnji.

3. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev usvoji i poništi osporavano rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku, te je, budući da su za to ispunjeni uvjeti iz članka 98. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24, dalje – ZUS), a tužitelj u tužbi i tuženik u odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevali održavanje rasprave, predmetni spor riješio bez rasprave.

6. Člankom 113. stavkom 1. točkom 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora, građevinske inspektori rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezinog dijela u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu proizlazi da je tužitelj kao investitor tijekom 2008. izveo radove na gradnji građevine pomoćne namjene – garaže, tlocrtnih dimenzija 6,0 mx12,0 m koja je izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je nesporan način utvrđeno zapisnikom o inspekcijskom pregledu od 30. srpnja 2024. koji prileži svezu spisa i na koji zapisnik tužitelj nije imao primjedbi.

9. U odnosu na prigovor tužitelja da predmetna građevina nije ucrtana u katastarskom planu te da stoga nije niti izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ističe se kako navedeni prigovor od utjecaja na utvrđeno činjenično stanje, budući da upravo zbog činjenice što se radi o objektu za koji nije izdano valjano odobrenje za građenje, isti nije evidentiran u kopiji katastarskog plana niti u zemljišnim knjigama. Nadalje, u odnosu na prigovor tužitelja da se radi o pomoćnoj građevini za koju sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu odnosno glavni projekt ističe se kako niti sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine, broj 101/07 i 93/08), koji je bio na snazi u vrijeme gradnje predmetne pomoćne građevine, a niti pravilnici koji su bili na snazi od 2008 do donošenja osporavanog rješenja, ne predviđaju mogućnost izgradnje bez ikakvog akta za građenje pomoćne građevine ukupne bruto površine 72m2, što je u konkretnom predmetu slučaj na čestici na kojoj nema izgrađenih drugih građevina. Slijedom navedenog, navedeni prigovor tužitelja ocjenjuje se neosnovanim.

10. U odnosu na prigovor tužitelja da je predmetna čestica u suvlasništvu te da nije dokazano da bi tužitelj bio investitor, ističe se kako je tužitelj sam na zapisnik od 30. srpnja 2024. izjavio da je izgradio predmetnu građevinu 2008. godine kao investitor, a koji zapisnik je tužitelj bez primjedbi potpisao, slijedom čega se navedeni prigovor tužitelja ocjenjuje neosnovanim.

11. Konačno u odnosu na pozivanje tužitelja na odredbu članka 129. Zakona o gradnji, ističe se kako se ne radi o objektu iz članka 129. Zakona o gradnji (gradnja građevine bez građevinske dozvole koje služi sprječavanju djelovanja neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja zbog opasnosti od tih događaja za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka), budući da je u postupku nesporno utvrđeno, a što je tužitelj svojim potpisom na zapisnik bez primjedbi potvrdio da je predmetna građevina izgrađena tijekom 2008., a ne tijekom odnosno neposredno nakon potresa 28. i 29. prosinca 2020.

12. Imajući u vidu sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocjenjuje se zakonitim, te je valjalo temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci, pri čemu se odluka o trošku temelji na članku 147. istog Zakona.

U Zagrebu, 20. srpnja 2026.

Sudac:

Ivana Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnica Mersiha Mulalić – e komunikacijom

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Sisak, Ispostava Sisak

3. U spis