Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Sisak
Ovr-287/2022-7
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Sisku, po sutkinji Jasni Dumbović, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., OIB 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41 i Privredna banka Zagreb, OIB 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, protiv 1. ovršenika SJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]. ovršenice ŽJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi odgode izdavanja bankama naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 20. srpnja 2026.
z a k lj u č i o j e
I. Upućuje se 1. ovršenik SJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 dana od dana primitka ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. i 9. Ovršnog zakona, te o pokretanju parnice obavijesti ovaj sud. Ako to učini nakon isteka ovog roka snositi će time prouzročene troškove.
II. Pokretanje parnice ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje tražbine ovrhovoditelja.
Obrazloženje
1. 1. ovršenik SJ je podnio ovom sudu žalbu prema članku 53. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24) protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika Gordane Briševac Imprić Ovrv- 1550/2013, prijedlog za obustavu ovrhe, podredno odgodu, te upućivanje stranaka na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenim. Navodi da duže vrijeme od 2. ožujka 2016. trpi protupravno provođenje ovrhe na novčanim sredstvima, a da nema pravu informaciju tko je ovrhovoditelj, da se nikakve promjene u ponašanju ovrhovoditelja nisu dogodile unatoč izvanrednim okolnostima potresa te izglasanog moratorija zbog pandemije corona virusom. U postupku se ne primjenjuju odredbe Ustava i međunarodne konvencije odnosno Europske konvencije o ljudskim pravima sa protokolom 1 o vlasništvu na tekućem računu. Ističe prigovor nenadležnosti javnog bilježnika za odlučivanje u ovršnom postupku, osporavaju B2 Kapital d.o.o. svojstvo ovrhovoditelja, osporava svojstvo ovrhovoditelja Privrednoj banci Zagreb d.d. jer je ista svoje navodno potraživanje cedirala, prigovara postupanju Financijske agencije. Osporava iznos duga jer se ovrha provodi na temelju spornih isprava. Ističe da je ugovor o kreditu od 4. listopada 2010. izgubio svojstvo ovršnosti.
2. Prijedlog 1. ovršenika dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju.
3. Ovrhovoditelj u očitovanju navodi da je žalba nedopuštena, a podredno i neosnovana u cijelosti. O nedopuštenosti “žalbe nakon proteka roka“ sukladno odredbu članka 53. stavak 1. Ovršnog zakona ovršenik može podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi iz razloga propisanih odredbom članka 50. stavak 1. točka 7., 9., do 11. Ovršnog zakona i nakon proteka njegove pravomoćnosti, ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Prema tome, osporavanje visine dugovanja koje ovršenik povezuje s jednostranim raskidom citiranog ugovora o kreditu od strane ranijeg vjerovnika, kao i paušalne tvrdnje da citirano rješenje o ovrsi predstavlja spornu ispravu nije dopušteno s obzirom na to da se radi o okolnostima koje su ovršeniku bile poznate i u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi. Odnosno, nije bilo zapreke niti postoji opravdani razlog zbog kojeg ovršenik navedeno nije mogao, odnosno nije isticao ranije u postupku, a što je uvjet za dopuštenost žalbe nakon proteka rok. Štoviše, ovršenik niti ne navodi da je bio spriječen navedene tvrdnje iznositi već u redovnom roku za podnošenje prigovora na citirano rješenja o ovrsi. S obzirom na navedeno, ovrhovoditelj predlaže da sud postupi sukladno odredbi članka 53. stavak 4. Ovršnog zakona te žalbu u djelu u kojem se ovršenik poziva na navedeno odbaci kao nedopuštenu. Ovrhovoditelj ukazuje da su tvrdnje ovršenika da je Ugovorom o kupoprodaji plasmana sklopljenim između ranijeg vjerovnika i ovrhovoditelja došlo do povrede odredaba članaka 80. - 82. Zakona o obveznim odnosima, kao i pozivanje na odredbu članka 127. Zakona o obveznim odnosima kojim je uređen institut prijenosa ugovora, neosnovane u cijelosti. Sukladno odredbi članka 80. Zakona o obveznim odnosima ugovor o cesiji predstavlja dvostrano obvezni pravni posao, a kako to ispravno navodi, ali pogrešno tumači, i sam ovršenik. Dakle, za valjanost predmetnog ugovora kojim se prenosi TRAŽBINA iz osnovnog pravnog posla, a ne ugovor (kako to pogrešno tumači ovršenik) odlučujuće je postojanje cedenta i cesionara kao potpisnika ugovora, kao i postojanje tražbine koja se predmetnim ugovorom prenosi. Odredbama Zakona o obveznim odnosima (članak 80. - 89.) pristanak dužnika kao i slanje obavijesti dužniku o prijenosu potraživanja nije uvjet za valjanost ugovora o cesiji, odnosno sukladno odredbi članka 82. ZOO, svrha obavijesti dužniku u tome je da dužnik zna kome nakon ustupa potraživanja ima ispuniti dug. S tim u vezi, ovrhovoditelj ističe kako je i prigovor aktivne legitimacije ovršenika neosnovan u cijelosti s obzirom na to da i iz dokumentacije koju ovrhovoditelj dostavlja uz predmetnu žalbu, i to Zahtjeva za nastavak provedbe ovrhe u korist novog ovrhovoditelja kao i Ugovora o prijenosu i ustupu tražbina iz ovršnih isprava (citirano rješenja o ovrsi), jasno proizlazi da se ovrhovoditelj, sukladno odredbi članak 209. stavak 9. Ovršnog zakona, a u vezi s odredbom članka 32. stavak 3. Ovršnog zakona, legitimirao u ovršni postupak. U odnosu na prijedlog ovršenika za obustavu ovrhe, ovrhovoditelj ističe da nisu ispunjeni uvjeti za obustavu ovrhe propisani odredbom članka 72. Ovršnog zakona pa je takav prijedlog ovršenika očito neosnovan. Naime, ovršenik u prijedlogu ne navodi niti jedan od zakonom predviđenih uvjeta koji trebaju biti ispunjeni da bi ovrha bila obustavljena, odnosno ne dostavlja niti jedan dokaz kojim bi potkrijepio opravdanost svojeg prijedloga za obustavu ovrhe, slijedom čega je isti u cijelosti paušalan i neosnovan. Slijedom svega navedenoga, ovrhovoditelj predlaže da naslovni sud odbije prijedlog ovršenika za obustavu, podredno odgodu ovrhe te da žalbu ovršenika nakon proteka roka odbije kao neosnovanu. Također, ovrhovoditelj se protivi upućivanju ovršenika u parnicu jer je očito da je njegova žalba nedopuštena.
4. Odredba članka 210. OZ-a propisuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. tog zakona, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim (stavak 1.). Na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (stavak 2.).
5. Odredbom članka 52. stavak 1. OZ-a propisuje ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. i točaka 9 . - 11. tog zakona, sud će dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, sud će donijeti zaključak da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu (stavak 3). Okolnost da je protivnik osiguranja upućen u parnicu ili da ju je pokrenuo ne sprečava provedbu ovrhe i ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja (stavak 6.).
6. U ovom slučaju 1. ovršenik je izjavio žalbu iz razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 7. i 9. OZ-a.
7. Slijedom navedenog sud je 1. ovršenika uputio u parnicu zbog razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 7. i 9. OZ-a, te je odlučeno kao u izreci ovog zaključka, na temelju odredbe članka 52. stavak 3. i stavak 6. OZ-a.
U Sisku 20. srpnja 2026.
Sutkinja
Jasna Dumbović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog zaključka nije dopuštena žalba.
Dostavna naredba:
1. Ovrhovoditelj B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41
2. 1. ovršenik SJ, [adresa], uz odgovor na žalbu s prilozima
