Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Rijeka
Poslovni broj: K-164/2026-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, po sucu Grgi Komadini, kao sucu pojedincu, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ČB zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25 - dalje: KZ/11), povodom privatne tužbe privatnog tužitelja ĐB od 19. veljače 2026., dana 20. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Na temelju članka 525. stavka 1. točka 4. i članka 355. stavka 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 – dalje: ZKP/08), obustavlja se kazneni postupak povodom privatne tužbe ĐB protiv okrivljenika ČB, zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevetom iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11.
II. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08 nalaže se privatnom tužitelju ĐB, OIB [osobni identifikacijski broj], da nadoknadi trošak kaznenog postupka koji se odnosi na paušalnu svotu iz članka 145. stavka 2. točka 6. ZKP/08 u iznosu od 39,82 eura (trideset i devet eura i osamdeset dva centa) u roku od 15 (petnaest) dana u korist Državnog proračuna.
Obrazloženje
1. Privatnom tužbom od 19. veljače 2026. godine privatni tužitelj SB zastupan po punumoćnici Stefani Požgaj, odvjetnici iz Rijeke tereti okrivljenika ČB radi učina kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevetom iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 kojeg da je počinio na način da je: s ciljem i u namjeri da našteti oštećenome dana 16. veljače 2026. godine, na zapisnik i pred djelatnicima Općinskog suda u Rijeci, odnosno sutkinjom Aleksandrom Svoboda-Miše te zapisničarkom Majom Šakić, kao i pred strankama JB i CB, te njihovim braniteljima Ivo Škunca i Gordana Grubeša, na raspravi prilikom iskazivanja u predmetu pod posl. br. K-622/2024, dao lažan iskaz u odnosu na samog oštećenika, a u kojem iskazu je iznio sljedeće tvrdnje: „da se za grobno mjesto plaćala naknada, a ne znam da li je bilo kakvih nepravilnosti s tim uplatnicama ali znam da su neki investitori davali novce na ruke načelnika koje je on onda osobno spremao u sef, to sam ja osobno vidio“, „da je negdje 2023. SB bio načelnik Općine Brod Moravice i to što sam rekao za taj novac i stavljanje u sef je bilo negdje 2023., a datuma se ne sjećam, a ja ne znam da li je bilo vezano to sa grobljima ili ne jer nisam vidio narudžbenice, ali moguće je da je, a ja vezano uz to što sam vidio nisam prijavio policiji.
2. Sukladno čl. 449. st. 2. ZKP/08 sud nije vezan za prijedloge tužitelja o pravnoj ocjeni djela. Iz gore navedenoga činjeničnog opisa slijedi da je okrivljenik oklevetao privatnog tužitelja davanjem lažnog iskaza u postupku pred sudom. S obzirom na navedeno, iz činjeničnog opisa proizlazi da bi postojala konkurencija dvaju kaznenih djela, klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 i davanja lažnog iskaza iz čl. 305. st. 1. KZ/11. Kazneno djelo klevete čini se s namjerom da se našteti nečijoj časti i ugledu. Kazneno djelo davanja lažnog iskaza čini se s namjerom da se neistinito iskazuje u postupku pred sudom (ili drugim tijelom), a objekt radnje je sam iskaz. U teoriji i praksi prijeporno je da li kod ovih dvaju djela postoji prividni stjecaj ili se radi o idealnom stjecaju. Međutim, imajući u vidu da u činjeničnom opisu inkriminiranog djela prevladavaju elementi kaznenog djela davanja lažnog iskaza, da se radi o postupku gdje je svjedok (ovdje okrivljenik) upozoren na posljedice davanja lažnog iskaza, koje djelo se progoni po službenoj dužnosti, zaključak je suda da se ovdje radi o terećenju okrivljenika za kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz čl. 305. st. 1. KZ/11. Radi se o kaznenom djelu protiv pravosuđa i garanciji da će svjedoci u postupku govoriti istinu, a dopuštanjem privatne tužbe za klevetu za iskaz koji je svjedok dao u (kaznenom) postupku moglo bi se zaobilaznim putem vršiti pritisak na svjedoka, i to u situaciji, kao što je ova, kada je taj postupak u kojem je iskaz dan još u tijeku, i tek treba biti ocjenom od strane suda pred kojim je iskaz dan. S obzirom na navedene implikacije ovakve privatne tužbe, sud smatra da se mora dati prednost eventualnom progonu kaznenog djela davanja lažnog iskaza, s obzirom da je ovlašteni tužitelj za to kazneno djelo državni odvjetnik kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo, koji može objektivno ocijeniti da li postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo davanja lažnog iskaza te ukoliko smatra da jest podići optužnicu, a nasuprot privatne tužbe koja je, u ovome konkretnom slučaju, pravno sredstvo zainteresirane stranke u postupku iz kojeg taj iskaz potječe. Zainteresirana stranka može uostalom, u tome drugom postupku predložiti svoje dokaze kojima će dovesti u pitanje sporni iskaz svjedoka pa potom ovisno o ishodu postupka ocijeniti ima li mjesta podnošenju kaznene prijave državnom odvjetniku radi davanja lažnog iskaza.
3. S obzirom na navedeno sud je temeljem čl. 525. st. 1 t. 4. ZKP/08 prilikom prethodnog ispitivanja privatne tužbe sukladno čl. 355. st. 1. t. 3. ZKP/08 donio rješenje o obustavi kaznenog postupka protiv ČB s obzirom da iz činjeničnog opisa djela proizlazi da je predmet inkriminacije kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz čl. 305. st. 1. KZ/11, za koje je ovlašteni tužitelj državni odvjetnik pa stoga slijedi da nema zahtjeva ovlaštenog tužitelja za progon.
4. Kako je čl. 146. ZKP/08 propisano da će sud rješenjem kojim se obustavlja kazneni postupak odlučiti tko snosi troškove kaznenog postupka, a čl. 149. st. 3. ZKP/08 da je privatni tužitelj obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 6. ZKP/08 ukoliko postupak završi rješenjem o obustavi postupka (osim ako je do obustave došlo zbog smrti okrivljenika ili zastare koja se ne može propisati u krivnju privatnom tužitelju), odlučeno je kao u točki II. izreke s time da je sud odredio paušalni trošak u minimumu imajući u vidu da je postupak obustavljen u fazi prethodnog ispitivanja privatne tužbe.
U Rijeci, 20. srpnja 2026.
Sudac
Grga Komadina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 3 (tri) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Rijeci.
DNA:
1. privatnom tužitelju putem opunomoćenika
2. okrivljenik
3. branitelj
