Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Stalna služba u Benkovcu,

Stjepana Radića 10, Benkovac

Poslovni broj: P-2698/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sutkinji toga suda Danijeli Števanji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnici Jeleni Čačić, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko upravnom odjelu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave, 20. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj ZAVIŠA DUBROJA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica], zv. PAŠNJAK, površine 453478, k. o. [katastarska općina] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Obrovac, Općinskog suda u Zadru i to u dijelu površine od 1155 m2, prikazanom na Skici sudskog očevida likom žute boje i točkama A-B-C-D-E-F-A sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dana 07.04.2026. godine, a koja je skica sastavni dio ove presude, što je tuženik REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb 10000, OIB: 52634238587, dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti i nakon provedenog postupka parcelacije, ishodi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje cjelokupnog postojećeg upisa prava vlasništva s imena tuženika na neformiranoj nekretnini.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Obrovac, Općinskog suda u Zadru, provesti uknjižbu iz točke I. izreke presude u odgovarajućoj zemljišnoj knjizi.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročeni trošak ovog parničnog postupka u iznosu od zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate prema stopi zatezne kamate koja se primjenjuje u ostalim odnosima, a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“

2. Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu do 200,00 eura, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 9. prosinca 2024. navodi da je izvanknjižni vlasnik i posjednik dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1155 m2, prikazanoj na skici izmjere slovima A, B, C, D, E, F, G, H, A sačinjenoj od strane ovlaštenog inženjera geodezije ĆI. Predmetni dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nalazi se u neposrednoj blizini, odnosno okružuje nekretnine koje su u vlasništvu tužitelja i to k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju njegovu kuću, a predmetni dio k. č. [katastarska čestica] dvorište oko kuće i pristup javnom putu. Predmetni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu je obitelji tužitelja preko 50 godina, ondje su ranije držali ovce, a stekli su taj dio zamjenom s drugim dijelom obitelji II i to još 1965. godine. Naime, pok. otac predlagatelja BI je svoju zemlju koja se nalazila južnije u [adresa] zamijenio s pok. JI, djedom IIVZ JI i SI i to upravo za dio zemlje koji danas predstavlja k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i predmetni dio k. č. [katastarska čestica]. Postojanje zamjene potvrđuje i Izvansudska nagodba sklopljena 27.05.2013. između ovdje tužitelja te UI i SI. Kako vlasničko stanje u zemljišnim knjigama nije bilo uređeno, a nije niti danas, to se prednici tužitelja nisu niti mogli upisati kao vlasnici svojih nekretnina. Međutim, iz povijesti promjena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su dijelovi predmetne nekretnine oduvijek u posjedu privatnih osoba, među njima i obitelji SI, kao i općenito veliki dijelovi Karina. Stoga, je jasno da je pogrešan upis Republike Hrvatske na predmetnom dijelu nekretnine. Stoga, predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu od 26. veljače 2025. tuženica navodi da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja. Tužitelj je uz tužbu priložio zk izvadak, skicu izmjere, izvansudsku nagodbu, povijest promjena na kat. česticama. Tužitelj u bitnom u tužbi navodi kako je predmetna nekretnina u posjedu obitelji SI preko 50 godina, ondje da su držali ovce , predmetni dio da su stekli zamjenom s drugim dijelom obitelji SI 1965., postojanje zamjene da potvrđuje izvansudska nagodba od 2013. Tužitelj još navodi kako iz povijesti promjena na predmetnoj kat. čest. proizlazi kako su dijelovi iste oduvijek u posjedu privatnih osoba te da je upis Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama pogrešan. Predmetni dio da u naravi predstavlja dio oko kuće tužitelja i pristup javnom putu. Tužitelj kao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva navodi posjed odnosno dosjelost, sukladno čemu bi trebao u ovom postupku dokazati da je predmetnu nekretninu stekao dugogodišnjim posjedovanjem, tj. dosjelošću, a za što moraju biti ispunjene određene pretpostavke prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Člankom 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) stavkom 3. propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, istu stječe dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 4. toga članka propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći dosjelošću vlasništvo tih stvari ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Člankom 160. gore navedenog Zakona propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni i samostalni posjednici. U odnosu na dokumentaciju dostavljenu uz tužbu ističe se kako je ista za sada manjkava. Naime, iz priloženih dokumenata konkretno izvansudske nagodbe ne proizlazi da bi se ista odnosila upravo na predmetnu česticu odnosno iz iste proizlazi da se odnosi na druge nekretnine (kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), dok iz povijesti promjena na predmetnoj čestici ne proizlazi da bi na istoj kao posjednik bio evidentiran bilo tužitelj bilo njegov prednik pok. otac BI. Konačno, tužitelj u tužbi nije dokazao pravni slijed od originarnih stjecatelja prava vlasništva predmetne nekretnine koji se navode u povjesnici tužbe Imajući u vidu naprijed navedeno tuženica smatra kako bi tužitelj u smjeru dokazivanja svojih navoda trebao dostaviti one materijalne dokaze koji bi dokazali pravni slijed vlasništva s prednika tužitelja do samog tužitelja, kao i dostaviti materijalne dokaze kojima bi dokazao činjenicu dugogodišnjeg posjeda predmetne nekretnine. Ukoliko tužitelj do pripremnog ročišta dostavi dokaze kojima bi potkrijepio svoje navode, zakonski zastupnik tuženice će dostaviti svoje očitovanje, kao i svoje eventualne dokazne prijedloge. Slijedom svega navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te obvezati tužitelja na plaćanje parničnog troška tuženici.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u zk. izvadak za zk. uložak [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] (l.s. 8-10), skica izmjere (l.s. 11), izvod iz katastarskog plana (l.s. 12), zk. izvadak za zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 13), Izvansudsku nagodbu između IIVZ i II od 27. svibnja 2013. ovjerena pod brojem OV- 2409/2013 (l.s. 14-15), povijest promjena na spornoj kat. čestici izdanu od DGU, Područni ured za Katastar Zadar, Odjel Benkovac od 5.srpnja 2024. (l.s.16- 47), izvod iz posjedovnog lista broj 994 k. o. [katastarska općina] (l.s. 48-51), pravomoćna presuda poslovni broj P-255/10 (l.s. 64-66), Potvrda Hrvatskih šuma o uključenosti kat. čest. u šumskogospodarski plan (l.s. 75), skica izmjere (l.s. 84), nalaz i mišljenje vještaka Frane Vlatkovića od 8. travnja 2026. (l.s. 90-92).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan.

5. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužitelja prema tuženiku radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi u u neposrednoj blizini, odnosno okružuje nekretnine koje su u vlasništvu tužitelja i to k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju njegovu kuću, a predmetni dio k. č. [katastarska čestica] dvorište oko kuće i pristup javnom putu. Navodeći da je predmetnu nekretninu stekao zamjenom sa ranijim posjednikom i vlasnikom JI, te da je njegova obitelj u posjedu iste preko 50 godina.

6. Uvidom u zk. izvadak broj 2208 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je kao vlasnik na predmetnoj kat. čestici upisana Republika Hrvatska za cijelo.

7. Uvidom u zk. izvadak broj 2520 k. o. [katastarska općina] je razvidno da je tužitelj upisan kao vlasnik na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo.

8. Uvidom u povijest promjena na kat. čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je razvidno da je od revizije posjedovnog stanja i kultura 1956. godine upisana u korist Društvenog vlasništva, kasnije u korist Republike Hrvatske.

9. Uvidom u posjedovni list broj 330 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je upisana Općenarodna imovina

10. Uvidom u posjedovni list broj 994 k. o. [katastarska općina] razvidno je da su kao suposjednici između ostalog upisani UI i SI s kojima tužitelj ima sklopljenu izvansudsku nagodbu za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Vještak Frane Vlatković na uviđaju je utvrdio da predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je nekretnina sa svoje jugoistočne strane ograđena plotom i ostacima suhozida, sa sjeveroistočne strane dijelom suhozidom uz napomenu da je uz tu stranu suhozid koji se u nastavku protezao uklonjen iz razloga što predmet spora zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica] a koje nisu predmet ovoga postupka predstavljaju jednu cjelinu. Uz predmet spora sa sjeverozapadne i sjeveroistočne strane se proteže bijeli put. Predmet spora u naravi predstavlja pašnjak.

12. Svjedok DI navodi da poznaje tužitelja jer živim nekih 500 m odavde. Poznato mu je da je ranije vlasnik predmetne nekretnine bio BI otac ovdje tužitelja. Predmetna nekretnina je većim dijelom bila ograđena suhozidom dok se jednim dijelom nalazila nekakva ograda od pruća i drače. Sjeća se da su otac i majka tužitelja tu čuvali ovce na mjestu gdje se sada nalazi nova kuća koju je izgradio tužitelj odnosno na dijelu ispred nje. Nisam čuo da bi oko predmetne nekretnine bilo ikakvih sporova i da bi netko drugi polagao prava na istu. A kada me pitate tko je bio vlasnik ove nekretnina prije oca tužitelja znam da su tu također bile neke BI ali njihova imena ne znam. Navodi da poznaje IIVZ i GI, da su oni unuci JI čija je ovo zemlja bila ranije. Misli da je tužitelj došao u vlasništvo predmetne jer se njegov otac BI mijenjao s tim JI za zemlju.

12.1. Svjedokinja ČI navodi da živi u [adresa] zadnjih 50 godina a u [adresa] je dolazila u dućan i da joj tu živi prijateljica KI. Navodi da je često prolazila bijelim putem, te da je tu viđala majku tužitelja LI kako je čuvala ovce. Na predmetnoj nekretnini nije bilo građevine međutim ista da je bila ograđena većim dijelom suhozidom a jednim dijelom dračom. Otac tužitelja da se zvao I, te da je po priči čula da je on tu zemlju dobio zamjenom sa nekim iz sela, ali joj nije poznato s kim. Ističe da nije čula da bi oko predmetne bilo ikakvih sporova ili da bi netko drugi polagao prava na isto, te da joj nije poznato da bi predmetna nekretnina bila državna. Svjedokinja navodi da je čula za JI, a poznaje i IIVZ i GI, po nadimcima Ć i B, a čula je da su oni priznali vlasništvo tužitelju, jer se njihov djed JI mijenjao s ocem tužitelja BI. Suhozida da već dugo nema, odnosno drače koja je ograđivala predmetnu nekretninu, a da je to maknuto odmah iza rata.

13. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

14. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom, te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, odnosno, kako propisuje st. 3. protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ukoliko mu je posjed barem pošten. St. 4. navedene odredbe propisno je da samostalni posjed stvari u vlasništvu Republike Hrvatske treba trajati neprekinuto dvostruko vrijeme od onog propisanog st. 2. i 3. te odredbe.

15. Tako analizom materijalnih dokaza koje je sud cijenio pojedinačno i u međusobnoj svezi, a dovodeći iste u svezi s personalnim dokazima sud nije našao da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

Naime, tužitelj u tužbi navodi da je raniji posjednik utuženog dijela nekretnine bio njegov otac BI, te da je predmetni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u posjedu obitelji tužitelja preko 50 godina, a da zajedno sa kat. čest. [katastarska čestica] na kojima je tužitelj upisan vlasnikom za cijelo čini jednu cjelinu. Za takve navode tužitelj uz tužbu ne dostavlja niti jedan materijalne dokaz iz kojeg bi isto bilo vidljivo. Upravo suprotno, tužitelj dostavlja materijalnu dokumentaciju iz koje nesporno proizlazi da je utuženi dio predmetne nekretnine oduvijek u posjedu i vlasništvu Republike Hrvatske i to od revizije 1956. godine, (povijest posjedovanja za spornu kat. čest.). Nadalje, navodi tužitelja da je tu zemlju njegov otac BI stekao u zamjeni s ranijim vlasnikom JI, također nisu ničim dokazani, jer sudska nagodba koju je tužitelj sklopio s unucima JI odnosi se upravo na nekretnine 1480/13 i 1480/14 k. o. [katastarska općina] koje vlasništvo je tužitelj upisao, što dovodi do zaključka da su upravo te dvije čestice zemlja koju je otac tužitelja stekao zamjenom s JI, jer da je tome drugačije onda bi i ovaj sporni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila predmet te sudske nagode.

15.1. Saslušani svjedoci DI i ČI u svojim svjedočim iskazima nisu bili uvjerljivi, jer isti prema mišljenju ovog suda nemaju neposrednih saznanja o dugogodišnjem, poštenom i istinitom posjedu kako prednika tužitelja tako i samog tužitelja. Naime svjedok DI je osoba mlađe životne dobi (47 godina), koja niti ne može imati neposrednih saznanja o dugogodišnjem posjedu tužitelja, koji prema tvrdnjama tužitelja traje preko 50 godina. Nadalje, svjedokinja ČI, iako starije životne dobi također nema neposrednih saznanja o posjedu prednika tužitelja, njezini navodi da je na predmetnoj nekretnini znala viđati majku tužitelja nikako ne ukazuje na dugotrajan, samostalna, pošten i isitnit posjednik prednika tužitelja, tim više što svjedokinja niti ne živi u [adresa], već je samo znala povremeno prolaziti pored utužene nekretnine.

16.Dakle, za stjecanje prava dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme, a prema stavu suda niti jedna od tih pretpostavki nije ostvarena u konkretnom slučaju.

16.1.Stoga, a kako tužitelj tijekom ovog postupka nije uspio dokazati dugotrajan, samostalan, pošten i istinit posjed svojih pravnih prednika, pa niti svoj, kako to propisuje odredba čl. 159. ZV- a sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, te je odlučeno kao u izreci presude.

17. S obzirom da da je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen, zahtjev tužitelja za naknadu parničnog trošak je odbijen kao neosnovan sukladno odredbi čl. 154. ZPP.

18. Tuženici se u cijelosti sukladno odredbi čl. 154. i čl.163. ZPP u svezi Tarife o nagradama i naknadi za rado odvjetnika („Narodne novine“ br. 128/13, 107 /25 ) priznaje trošak sastava odgovora na tužbu od 26.2.2025. u iznosu od 100 bodova sukladno Tbr. 8. toč. 1. u svezi Tbr. 7. toč. 1. Tarife , što uvećano za 2,00 eura po bodu sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 200,00 eura.

Benkovac, 20. srpnja 2026.

S u t k i nj a

Danijela Števanja

-

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja. Stranci, koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok žalbe teče od dana primitka iste.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici