REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-386/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Rajki Rončević-Skočić uz sudjelovanje Marice Pašalić, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CI, zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), pokrenutog povodom optužnog prijedloga, Policijske uprave zagrebačke, V Policijske postaje, Klasa: 211-07/25-5/33644, Ur.br.: 511-19-31-26-1 od 12. siječnja 2026., ispitujući optužni prijedlog 20. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I) Okrivljenik: CI, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, sa prebivalištem u [adresa]., na temelju odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

oslobađa se optužbe

"da bi za vrijeme održavanja simpozija o zdravlju transrodnih i rodno raznolikih osoba u prostorijama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. A. Štampar, prouzročio je strah i nemir kod prisutnih sudionika simpozija jer je revoltiran transrodnom tematikom simpozija i spolnom orijentacijom nekolicine, nepozvan pristupio u iste, došao do vrata toaleta s kojih je strgnuo natpis na kojem je pisalo "Gender Neutral", a zatim se povišenim tonom obratio prisutnima riječima "ne učite djecu i druge ljude da je jedan wc za sve, nego jedan wc je za muške osobe, a drugi je za ženske osobe, niste normalni", kao i "tko vam je dopustio da održavate skupove, sve to što radite je demonsko zlo", dok se ČI obratio riječima, "zar ti želiš da tvoje dijete bude u wc-u sa silovateljem"

pa da ti time počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije,

II) Na temelju odredbe čl.140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, V Policijska postaja, Klasa: 211-07/25- 5/33644, Ur.br.: 511-19-31-26-1 podnijela je 12. siječnja 2026. optužni prijedlog, protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Ispitujući optužni prijedlog sud je našao da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, onako kako je opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj.

3. Naime, odredba čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, koja glasi: 1)Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju ili spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“ jasno proizlazi da za ostvarenje zakonskog obilježja predmetnog prekršaja treba prije svega okrivljenik postupati u namjeri, odnosno nakani da drugome prouzroči strah ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Ova odlučna činjenica čini, uz druga bitna obilježja navedenog prekršaja, nužan dio zakonskog opisa jer se navedeni prekršaj može počiniti samo s izravnom namjerom propisanom u članku 28. st. 5. Prekršajnog zakona. U odredbi čl. 25. st. 1. Prekršajnog zakona je propisano da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje, dok je u st. 2. navedeno da se iznimno, propisom o prekršaju može se propisati odgovornost samo za namjeru, a u konkretnom slučaju kažnjiva odredba čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, upravo propisuje izravnu namjeru kao konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja. Budući da se u činjeničnom opisu optužnog prijedloga ne naznačuje da bi okrivljenik postupao na način kojim bi iskazao namjeru ili nakanu povrede dostojanstva oštećene ČI, proizlazi da u činjeničnom opisu optužbe nedostaje konstitutivni element prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

4. Sud je vezan činjeničnim opisom djela prekršaja i ne može ga mijenjati niti dopunjavati na štetu okrivljenika jer bi na taj način povrijedio optužno načelo, a odredbom čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona je propisano da optužni prijedlog, između ostalog, mora sadržavati činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, dok je odredbom čl. 161. st. 6. citirane Zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

5. Slijedom navedenog valjalo je temeljem citirane odredbe presuditi kao u izreci.

6. Budući je donesena oslobađajuća presuda to je u smislu citirane zakonske odredbe odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret sredstava ovog suda.

Zagreb, 20. srpnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Marica Pašalić, v. r.

Rajka Rončević-Skočić, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8. u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljenik: CI, [adresa].,

2. tužitelj: PUZ, V Policijskoj postaji

3. pismohrana-ovdje.