Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: 17 P-101/2024-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Mariji Grgešić kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja Croatia osiguranje d.d., [adresa], OIB: 26187994862, zastupani po pun. odvj. Dori Hanžeković Žuža, iz Zagreba, protiv tuženika Lovačka udruga „Jelen“ Đurđevac, Đurđevac, Vinogradska 86, OIB: 23177289921 zastupana po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, Radnička cesta 36, te umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. OIB: 22694857747, zastupan po pup. odvj. Vladimiru Slunjski iz Varaždina, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave, temeljem odredbe čl. 335. st.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, - Odluka USRH, 84/08, 96/08, - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13,89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP), dana 20. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku LOVAČKOJ UDRUZI „JELEN“ Đurđevac , Vinogradska 86, 48350 Đurđevac, OIB 23177289921 da tužitelju CROATIA osiguranju d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862 plati iznos od 2.997,17 EUR-a, (dvijetisućedevetskodevedesetsedameurasedamnaestcenti), zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 09.10.2021. godine, te iznos od 501,51 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 15.10.2021. godine pa sve do 31.12.2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, a od 01.01.2023.godine do isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku LOVAČKOJ UDRUZI „JELEN“ Đurđevac , Vinogradska 86, 48350 Đurđevac, OIB: 23177289921, da tužitelju CROATIA osiguranju d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862 naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.432,37 EUR-a, zajedno sa zateznim kamata koje teku od presuđenja pa sve do isplate, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je po punomoćniku podnio sudu tužbu protiv tužene, radi isplate novčanog iznosa od 3.498,69 EUR-a, te u tužbi tvrdi naknade štete u kojoj tvrdi da je 9. kolovoza 2021.g. oko 4,30 sati u Gradu Đurđevcu na kolniku ulice Radnička cesta nedaleko od broja 50 iz pravca ulice I. Đuriševića u pravcu ulice Grada Vukovara dogodio nalet vozila reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao TB, na srneću divljač.

Srneća divljač se nakon udara udaljila sa mjesta nezgode, a pregledom osobnog automobila na oštećenim dijelovima da je pronađen trag dlake divlje životinje koji je izuzet i koji se čuva u službenim prostorijama PP Đurđevac.

1.1.Oštećeno vozilo je u vrijeme opisane prometne nesreće bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska br. 010913634913. Policijskim očevidom od strane PP Đurđevac utvrđeno je da u predmetnom štetnom događaju nije došlo do kršenja prometnih propisa u smislu Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

1.2. Na osnovu izvida i procjene štete na vozilu osiguranika tužitelja odnosno temeljem ugovor o ustupu potraživanja cesionaru L&K auto d.o.o. je tužitelj isplatio štetu u iznosu od 2.997,17 EUR-a, i to dana 8.10.2021.g. i novčani iznos od 501,51 EUR-o dana 14.10.2021.g. Tužitelj navodi da je za nastanak štetnog događaja odgovoran tuženik. Lovište iz kojeg je divljač istrčala gospodari i odgovara za nastalu štetu tuženik po objektivnoj odgovornosti sukladno Zakonu o lovstvu i Zakonu o obveznim odnosima.

Tužitelj tvrdi da divlja životinja na javnoj cesti predstavlja opasnu stvar, a odgovornost lovačkih društava valja cijeniti kroz odredbe zakona o lovstvu i ZOO-a. Navodi da to proizlazi iz rješenja Ustavnog suda RH br. U-I-6264/14 od 4.3.2015.g. Ističe da tom odlukom nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom čl. 50. st. 1. Zakona o cestama. Navodi kako je stajalište Ustavnog suda da se čl. 50. st. 1. Zakona o cestama ni na koji način ne odnosi na pitanje odštetne odgovornosti osoba koje gospodare lovištima i načela na kojima se ta odgovornost zasniva, da nisu predmet uređenja zakona o cestama već je njihova odgovornost objektivna odgovornost, uređena i nadalje Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava. Čl. 50. st. 1. Zakona o cestama tiče se isključivo odštetne odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara javne ceste. Tužitelj se poziva na čl. 31. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu te su odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni i dužna ih je poštivati svaka fizička i pravna osoba. Divljač, a u konkretnom slučaju srneča divljač koja istrči na cestu predstavlja opasnu stvar. Prema odredbi čl. 1063 ZOO-a, šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete.

1.3. Tužitelj navodi da iz odredbe čl. 86. Zakona o lovstvu proizlazi da je za štetu koju divljač počini u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi pod uvjetom da je oštećenik poduzeo potrebne mjere za sprečavanje štete od divljači koje je bio dužan poduzeti. Smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta ako lovoovlaštenik ne dokaže suprotno.

1.4. Tužitelj tvrdi da je na naknadio štetu svom osiguraniku po kasko polici te da su na njega kao osiguratelja prešla sva prava osiguranika prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (čl. 963 ZOO-a). Ističe da je u izvansudskom regresnom postupku tužitelja tražio od tuženika da mu refundira isplaćenu štetu, no da to tuženik nije učinio radi čega je prisiljen podnijeti ovu tužbu, te predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti.

2. Sud je rješenjem br. P-101/24-2 od 26. ožujka 2024.g., pozvao tuženika da može u roku od 30 dana podnijeti pisani odgovor na tužbu koja mu je dostavljena u privitku s prilozima uz upozorenja u smislu čl. 331 B. ZPP-a, čl. 284 st. 3., i čl. 285 st. 1., ZPP-a, te čl. 399 st. 3. ZPP-a.

2.1. Tuženik je po pun. dostavio pisani odgovor na tužbu od 25. travnja 2024.g. u kojem odgovoru osporava osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer nije lovoovlaštenik na području na kojem se je dogodio predmetni štetni događaj. Ističe da se je štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu, u Gradu Đurđevcu, da to proizlazi iz potvrde MUP-a. Tuženik se poziva na odredbu čl. 11. Zakona o lovstvu (NN. 99/18, 32/19, 32/20), iz kojeg proizlazi da je zabranjeno ustanovljenje lovišta u naseljenom mjestu. Jedinica lokalne samouprave dužna je izraditi program zaštite divljači, a posljedično ima status lovoovlaštenika.

2.2 Tuženik ističe i prigovor da u predmetnom štetnom događaju divljač nije pronađena te se poziva na odredbu čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu. Tuženik navodi da u vrijeme nastanka štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, pa posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Tuženik navodi da je divljač dobro od interesa za RH, te da je pod njezinom osobitom zaštitom.

Tuženik ističe da divljač nije opasna stvar, u konkretnom slučaju radilo bi se o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. U takvim situacijama, tuženik ističe da se primjenjuju pravila o subjektivnoj odgovornosti po principu krivnje, te se poziva na odredbu čl. 1049. ZOO-a. Tuženik se poziva na sudsku praksu Visokog Trgovačkog suda RH iz kojeg proizlazi stajalište da divljač nije i ne može biti opasna stvar.

2.3. Tuženik ističe da je provodio sve propisane mjere za sprečavanje nastanka štete od divljači, pa tako npr. uz cestu nema pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom.

Tuženik smatra da nije u obvezi tužitelju naknaditi štetu, a prema uvjetima za osiguranje automobilskog kaska jer smatra da u ovom konkretnom događaju nije utvrđeno da je šteta nastala naletom na divljač. Tuženik osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, te predlaže da o pokrenutoj parnici sud obavijesti TD Euroherc osiguranje d.d. radi ostvarenja "intervencijskog efekta".

3. Sud je sukladno odredbi čl. 206. ZPP-a, ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, - Odluka USRH, 84/08, 96/08, - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13,89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP), o pokretanju ovog parničnog postupka obavijestio TD Euroherc osiguranje d.d. kod kojeg tuženik ima sklopljenu policu osiguranja br. [broj police osiguranja]. Umješač na strani tuženika je sudu dostavio podnesak od 29.10.2024.g., u kojem izjavljuje kako se pridružuje navodima iz odgovora na tužbu i dokaznim prijedlozima tuženika, osporava da bi do štetnog događaja došlo na način kako je opisano u tužbi. Navodi da priložena potvrda PU Koprivničko-križevačke PP Đurđevac ne predstavlja dokaz o naletu vozila na srneću divljač te da se ne može donositi zaključak o dinamici nastanka predmetnog događaja. Umješač osporava da bi na vozilu osiguranika tužitelja nastala šteta uslijed naleta na divljač jer nije divljač ostala na mjestu nezgode niti je kasnije pronađena. Umješač osporava i pasivnu legitimaciju u kom smislu ističe prigovor te navodi da nije dokazano da bi mjesto štetnog događaja bilo unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik te da bi divljač potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik. Ističe da je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta, poziva se na odredbu čl. 11. st. 2. Zakona o lovstvu. Isto tako navodi da u vrijeme i u blizini nastanka štetnog događaja nije bilo nikakvog provođenja lova, te smatra kako je tužbeni zahtjev neosnovan, te se poziva na odredbu čl. 80. st. 6. točka 2. Zakona o lovstvu.

Smatra da je ta odredbe specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, te u situaciji da tužitelj nije iznio činjenicu da je šteta nastala naletom na divljač zbog provođenja lova, smatra da bi odgovorna osoba mogla biti samo pravna osoba koja gospodari cestom.

Predlaže da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u tužbu od 10. siječnja 2024.g. (list 1 do 3), regresni zahtjev od 6.10.2022.g. list 4, potvrda PP Đurđevac, od 20. kolovoza 2021.g. (list 6 do 12) u podatke o šteti 9 AK-22314/21 od 28. rujna 2021.g. (list 13 do 17), dokumentacija (list 18 do 27), preslik ugovora o ustupanju potraživanja (list 28 i 30), račun br. 90-1-1 od 14.9.2021.g. (list 32), račun br. 101-1-1 (list 34), nalog za doznaku po šteti 09 AK-22314 2021/3 (list 36), nalog za doznaku po šteti 09 AK- 22314 2021/2, (list 38), prijava štete (list 40), preslik prometne dozvole (list 42 – 58), polica osiguranja br. [broj police osiguranja], (list 58), potvrda o izvršenim nalozima (list 62), izdatnica br. 82, izdatnica br. 81, br. 83, (listovi 64 do 68), račun br. 3587/ POSL2/4, (list 70 do 74), uvjeti za osiguranje automobilskog kaska Croatia osiguranja (list 76 do 83), fotodokumentacija list 84 do 108 spisa, rješenje od 26. ožujka 2024.g. (list 111), odgovor na tužbu tuženika po punomoćniku (list 113 do 116), sudska praksa 118 do 127, zapisnik od 2. listopada 2024.g. (lis 130), dostava dokumentacije od PP Đurđevac od 16. listopada 2024. (str. 139 do 157), podnesak umješača (list 158 do 164), sudska praksa (list 167 do 192), dopis Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016.g. (list 166), podnesak umješača od 19.11.2024.g. (list 196) iskaz svjedoka MB (list 199 i 200), obavijest o isplati štete (list 202), nalaz Centra za forenzična ispitivanja Ivan Vučetić iz Zagreba od 14. veljače 2025.g. (list 206 do 211), podnesak umješača (list 214 i 215), podnesak tuženika 216, iskaz svjedoka TB, svjedoka ŠB, 220, Mladena Sabađija 221 i 222, nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka ing. Stivena Šijaka ( 227 do 242), podnesak tuženika 246 i 248 do 251, dokumentacija 252 do 274, podnesak umješača (list 275 do 277), podnesak (list 279 i 280), iskaz prometno tehničkog vještaka od 3. veljače 2026. (str. 282 do 284), nalaz Veterinarskog fakulteta Zavoda za sudsko i upravno veterinarstvo (list 293 do 303). Podnesak umješača (list 308 te 311 do 314 spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Predmet ovog spora vezan je uz regresni zahtjev za štetu nastalu na osobnom vozilu u prometu na cesti odnosno na vozilu osiguranika tužitelja koju je pretrpjelo u vožnji pri naletu na srneću divljač na cesti.

7. Uvidom u preslik police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010913634913, sud je utvrdio da je u vrijeme štetnog događaja vozilo kojim je upravljao vozač TB iz [adresa], bilo osigurano kod tužitelja temeljem predmetne police čiji je ugovaratelj i osiguranik Lacković i Rukavina d.o.o. odvj. društvo, a početak osiguranja je od 3. siječnja 2021.g., do 3. siječnja 2022.g., da je predmet osiguranja osobni automobil marke Mercedes E klase godina proizvodnje 2009.g., broja šasije: [broj šasije] reg. oznake [registarska oznaka], (list 58 spisa).

7.1. Uvidom u potvrdu PU Koprivničko-križevačke PP Đurđevac od 20. kolovoza 2021.g. proizlazi da je 9.8.2021.g., oko 4,30 sati po izjavi vozača TB u [adresa] na kolniku ulice Radnička cesta nedaleko od broja 50 iz pravca ulice Ivana Đuriševića u pravu ulice Grada Vukovara se dogodio štetni događaj u kojem je sudjelovao TB koji je upravljao predmetnim vozilom marke Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka], koje vozilo je u vlasništvu poduzeća OD Lacković i Rukavina d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. br. 37/2, da u događaju nije zadobio tjelesne ozljede već da je nastupila materijalna šteta uslijed naleta na divlji životinju – srneću divljač. U vozilu su se kao putnici nalazili EB kao suvozač, GB, te CB, kao putnici koji nisu zadobili tjelesne ozljede.

Nadalje, iz Potvrde PP Đurđevac od 20. kolovoza 2021.g. proizlazi da je izvršen pregled osobnog automobila, te na oštećenim dijelovima da je pronađen trag dlake nalik na dlaku divlje životinje koji je izuzet. Na dionici događaja, a iz smjera kretanja vozača nema prometne signalizacije koja bi označavala opasno mjesto na kojem divljač često prelazi preko ceste. Nadalje, u istom potvrdi pobrojani su i svi oštećeni dijelovi na vozilu osiguranika tužitelja. Konstatirano je da je brzina kretanja na mjestu događaja propisana u naseljenom mjestu na 50 km/h sukladno odredbi čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Dalje iz iste isprave proizlazi da je došlo do naleta osobnog automobila na srneću divljač, a da lovištem gospodari LU Jelen iz [adresa] koji radi proteka vremena nije obaviješten o događaju. Dalje se navodi da nije utvrđena odgovornost vozača TB u vezi događaja na cesti, te je sačinjeno Izvješće o postupanju (list 6 do 10 spisa).

7.2. Osiguranik tužitelja OD Lacković i Rukavina d.o.o. je dana 18.8.2021.g., postavio zahtjev za naknadu štete na vozilu temeljem svog kasko osiguranja, te je šteta isplaćena, te su isplatom štete prešla sva prava sa kasko osiguranika temeljem čl. 963. ZOO-a, na tužitelja kao osiguratelja.

Prema izvidu štete oštećena je rešetka hladnjaka, desni far, pokrov desne mlaznice, desno dnevno svjetlo, desni blatobran, desna letvica blatobrana, desni natpis blatobrana, desna letvica vrata, uređaj desni ksenon, obloga branika, mlaznica desnog fara, a dijelovi za lakiranje su pokrov mlaznice desne, desni blatobran, obloga branika, prednja i vrata prednja desno, (str. 13 spisa).

Osiguranik tužitelja je po ovlaštenom serviseru izvršio popravak i zamjenu oštećenih dijelova (list 28 do list 57). Iz navedenog proizlazi da je na temelju izvida i procjene štete na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], tužitelj svom osiguraniku temeljem ugovora o ustupu potraživanja cesionaru LiK auto d.o.o. isplatio štetu dana 8.10.2021.g. u iznosu od 2.997,17 EUR-a, te iznos od 501,51 EUR-o dana 14.10.2021.g.

8. Sud je odredio izvođenje dokaza na ročištu od 2. listopada 2024.g. Rješenjem od 21. siječnja 2025.g. str. 203 spisa, sud je odredio provođenje vještačenja po Centru za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreb, izuzetih materijalnih tragova životinjske dlake, i to na okolnost utvrđenja porijekla dlake.

8.1. Centar za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, iz Zagreba, sačinio je 14. veljače 2025.g., pisani nalazi i mišljenje (str. 206 do 210 spisa), a iz kojeg mišljenja proizlazi da im je materijal vještačenja dostavljen u koverti, da je izuzet iz osobnog automobila marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka], te se nalazi na prozirnoj samoljepljivoj traci s izuzetim mikrotragovima, te je dato mišljenje da sukladno akreditiranim metodama vještačenja i važećim radnim uputama Službe bioloških i kontaktnih vještačenja Centra, dostavljena traka nije pogodna za provedbu mikroskopskog vještačenja kojim bi se utvrdilo porijeklo eventualnih tragova dlaka životinjskog porijekla izuzetih trakom (str. 209 spisa).

8.2. Sud je nakon toga proveo i Veterinarsko vještačenje po veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to mitohondrijsko vještačenje vezano za utvrđivanje porijekla životinjske dlake, koja je izuzeta i nalazi se na str. 157 spisa u omotnici. Veterinarski fakultet odnosno stalni sudsku vještak prof. dr. sc. Krešimir Severin izradio je pisani nalazi i mišljenje od 29. travnja 2026.g. Str. 293 do 296 spisa, iz kojeg mišljenja proizlazi da je neupitno dostavljen uzorak biološkog porijekla na vještačenje i da se radi o dlakama koje svojim morfološkim karakteristikama odgovaraju dlaci vrste srna (Capreolus capreolusL). Iz nalaza i mišljenja dalje proizlazi da nakon provedene molekularne analize izolirana DNA iz dlake navedena dlaka nalazila se je u papirnatoj omotnici oznake trg dlake izuzet s osobnog automobila marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka], oznaka uzorka 11S2026, za vrstu specifičnih polimorfizma na genima citokrom b, (CYT b), i citokrom c oksidaza (COI), su utvrdili vrlo veliku istovjetnost s nukleotidnim slijedom vrste srna (Capreolus capreolusL), čime je identificirana vrsta divljači odnosno da se radi o dlaci vrste srna. (str. 296 spisa).

8.3. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof. dr. Krešimira Severin koji je zaposlen na Veterinarskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, a s obzirom da je proveo vještačenje na temelju pravila nauke i struke koristeći biološki trag koji je bio čuvan u papirnatoj omotnici, a koji je izuzet iz vozila koje je oštećeno u konkretnom štetnom događaju.

9. Sud je proveo i prometno tehničko vještačenje po prometno tehničkom vještaku Stivenu Šijaku iz Ludbrega i to na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće te na okolnost uzročnosti i visinu štete pričinjene na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], te je prometno tehnički vještak ing. Stiven Šijak sukladno nalogu suda izradio pisani nalaz i mišljenje od 27. kolovoza 2025.g., a na osnovu kojeg nalaza i mišljenja je utvrđeno da se je dogodila prometna nesreća koja predstavlja nalet osobnog vozila na NN srneću divljač koja je pretrčavala kolnik i dolazila vozaču s lijeve strane u odnosu na smjer kretanja.

Nesreća se je dogodila u naselju Đurđevac, Radnička cesta kod kbr. 50, i to dana 9. kolovoza 2021.g., oko 4.30 sati kada je bila noć, suho, kolnik je bio asfalt gladak i suh a u kojoj nesreći su sudjelovali TB kao vozač OA Mercedes reg. oznake [registarska oznaka], te EB i DB kao i CB kao putnici te NN srneća divljač. Ograničenje brzine je iznosilo 50 km/h.

Prometno-tehnički vještak dalje utvrđuje da na temelju izjave vozača osobnog vozila kao i po oštećenjima na vozilu se može zaključiti da nesreća predstavlja nalet osobnog vozila prilikom pravocrtnog kretanja kolnikom Radničke ceste u naselju Đurđevac u smjeru juga, a NN srneća divljač koja je prelazila kolnik iz smjera istoka u smjeru zapada dakle od lijeve prema desnoj strani kolnika u odnosu na smjer kretanja vozila.

Divljač nakon nesreće nije nađena, a vozač je štetu prijavio naknadno te su na vozilu nađeni materijalni tragovi koji u potpunosti odgovaraju naletu vozila na NN srneću divljač.

Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka proizlazi da je brzina vozila TB Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka], u trenutku naleta iznosila 40 km/h, a brzina kretanja NN srneće divljači je u trenutku naleta iznosila 38,30 km/h. Prometno tehnički vještak u pisanom nalazu i mišljenju od 27.8.l2025..g navodi da je mjesto nesreće ravna prometnica unutar naseljenog mjesta da se na mjestu nesreće nalazi javna rasvjeta koja je osvjetljavala kolnik s lijeve strane prometnice gledajući i smjeru kretanja vozila, no da su svjetla javne rasvjete raspoređena u razmaku od 40 m i usmjerena su na kolnik.

Područje oko kanala nije osvjetljeno svjetla javne rasvjete, a vozač osobnog vozila mogao je vidjeti srneću divljač kad je trčala na kolnik prema osobnom vozilu na oko 2 m prije dolaska do gabarita vozila ili na putu do mjesta primarnog kontakta sa vozilom u kojem je divljač prošla prostorno oko 2,98 m do mjesta naleta. Prometno tehnički vještak ističe da imajući u vidu naletnu brzinu vožnje vozača i mogućeg uočavanja srneće divljači nakon ulaska u svjetlosni sklop i prostorno vremenskog pomaka srneće divljači do mjesta naleta od 2,98 m, nesreću nije bilo moguće izbjeći ni kočenjem ni trzajem volana jer je vrijeme dolaska srneće divljači do osobnog vozila bilo manje do vremena reakcije vozača kočenjem ili izmicanjem. U odnosu na izdane račune servisa L&K auto d.o.o. [adresa] vezane za popravak vozila marke Mercedes, prometno-tehnički vještak navodi da su u potpunosti opravdani (str. 238 spisa).

10. Tuženik kao i umješač na strani tuženika u svojim podnescima od 14.11.2025.g. i 19.11.2025.g., (str. 248 do 277 spisa), iznijeli su prigovore na nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka navodeći da je nalaz i mišljenje vještaka neobjektivan, da vještak uzima "zdravo za gotovo", da se je predmetni štetni događaj dogodio naletom na divljač, prigovaraju te tvrde da je do oštećenja na vozilu moglo nastati i uslijed naleta na neku domaću životinju npr. psa ili slično, nadalje postavljaju pitanja prometno-tehničkom vještaku da li su označena oštećenja mogla nastati drugačije na drugom mjestu i u drugo vrijeme, da li je vozač mogao uočiti "divljač", a ne onako kako je iskazivao da li se je vozač kretao brzinom višom od one "utvrđene" od 40 km/h, s obzirom na oštećenja na vozilu, da li je moguće da je brzina kretanja vozila prije naleta bila različita / viša od naletna brzine, te se osporava i uzročno posljedična veza između štetnog događaja i prikazanih oštećenja.

10.1. Sud je izveo dokaz neposrednim preslušanjem prometno-tehničkog vještaka na glavnoj raspravi od 3. veljače 2026.g., te je prometno tehnički vještak nakon što je upoznat sa sadržajem prigovora na njegov pisani nalaz i mišljenje od strane tuženika i od strane umješača na strani tuženika naveo, a vezano za prigovor na brzinu kretanja vozila i brzinu kretanja životinje koju je označio kao srneću divljač da na vozilu postoje jasni materijalni dokazi oštećenja i pomaka divljači iz kojeg je izračunao brzinu vozila i brzinu divljači. U odnosu na prigovor da li je vozilo nakon nesreće bilo u voznom stanju i tehnički ispravno prometno-tehnički vještak je naveo da je vozilo bilo u voznom stanju no da nije bilo tehnički ispravno jer je imalo oštećenja prednjeg desnog svjetlosnog sklopa. U odnosu na tvrdnje tuženika i umješača da je vještak "uzeo zdravo za gotovo" da se nalet dogodio na divljač, vještak je odgovorio da sve oštećenja na vozilu i materijalni tragovi odgovaraju mogućem naletu na srneću divljač, a da to proizlazi i iz iskaza svjedoka TB. Prometno-tehnički vještak je isto tako naveo da je moguće da se je radilo o naletu na neku domaću životinju dakle to je naveo kao mogućnost. Isto tako je kao mogućnost naveo da su mjesto nesreće i način odvijanja nesreće mogli biti na drugom mjestu i u drugo vrijeme, tj. da je to tehnički moguće.

U odnosu na mogućnost uočavanja divljači, prometno tehnički vještak je odgovorio daje u trenutku nesreće bio mrak, da mjesto nesreće nije pod direktnim svjetlom javne rasvjete, a iskazana vidljivost u pisanom nalazu je upravo ona koja odgovara dinamici prometne nesreće.

U odnosu na prigovor na brzinu kretanja osobnog vozila prometno-tehnički vještak je naveo da je utvrdio brzinu kretanja vozila u trenutku naleta od 40 km/h, i da ta brzina nije mogla biti veća s obzirom na oštećenja na vozilu, te je objasnio da se je radilo o naletnoj brzini dok moguću brzinu prije naleta nije bilo moguće utvrditi jer ne postoje tragovi koji bi na to ukazivali.

Prometno-tehnički vještak je naveo da tehničkim putem se ne može utvrditi da li je do oštećenja došlo uslijed naleta na srneću divljač ili pak veću domaću životinju kao što je npr. pas (str. 283 spisa).

10.2. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka ing. Stivena Šijaka koji je izradio nalaz na temelju stanja spisa, nakon uvida u priloženu dokumentaciju te u skladu s pravilima nauke i struke, te je odgovorio na sve prigovore tuženika i umješača na strani tuženika koji se tiču dinamike nastanka štetnog događaja brzine kretanja vozila i divljači, a na pitanje da li se je radilo o naletu na divljač ili domaću životinju npr. psa jasno je dogovoreno provođenjem Veterinarskog vještačenja iz kojeg proizlazi da je analizom bioloških tragova izuzetih dlaka, u konkretnom slučaju u pitanju srneća divljač.

U tom smislu sud nije prihvatio prigovore tuženika koji se tiču dinamike nastanka štetnog događaja, visine štete kao i prigovore da se nije radilo o naletu osobnog vozila na srneću divljač s obzirom da je sud prihvatio kako nalaz prometno tehničkog vještaka ing. Stivena Šijaka, tako i nalaz i mišljenje Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

11. Na osnovu iskaza svjedoka MB koji obnaša funkciju LU Jelen Đurđevac od 2021.g., a koju je obnašao i u vrijeme štetnog događaja, naveo je da nema neposrednih saznanja o štetnom događaju već da je za isti saznao kada je tužitelj od tuženika tražio regres odnosno vraćanje isplaćenog. Svjedok je naveo kako se štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu odnosno ulici kojom tuženik ne gospodari a koja je u nadležnosti lokalne jedinice. Na području kojim gospodari tuženik nalazi se srneća divljač, fazani i zečevi. Svjedok je naveo da je inače lovac i da mu je poznato da srneća divljač povremeno izlazi iz lovišta i prelazi cestu. Naveo je da je lovačko pravilo da se divljač ne smije loviti na udaljenosti od 100 m od naselja, a u konkretnom slučaju granica područja lovišta tuženika udaljena je od mjesta štetnog događaja za oko 300 m. Svjedok je naveo da u vrijeme štetnog događaja nije bio organiziran lov. Budući je svjedok lovac, u svom je iskazu naveo da mu je poznato kako srneća divljač zna izlaziti iz lovišta i prelaziti cestu u jutarnjim satima ili u večernjim satima. U daljnjim navodima svjedok se je pridružio tvrdnjama tuženika i umješača na strani tuženika navodeći kako je osiguranik tužitelja možda naletio na neku drugu životinju npr. psa, a ne srnu, budući da divljač nije pronađena na mjestu štetnog događaja.

Svjedok je naveo kako lovište tuženika nije ograđeno te da postoji mogućnost da divljač iz njihovog lovišta prelazi preko ceste, odnosno da dođe i u naselje (str. 201 spisa).

12. Sud je izveo dokaz i saslušanjem svjedoka TB koji je u svom iskazu opisao način na koji je došlo do štetnog događaja tog kritičnog dana 9. kolovoza 2021.g. Svjedok je naveo da je nakon kontakta srneća divljač odbačena u obližnji kanal na kojem je rasla trska i drugo raslinje, a nalet da je bio na mjestu gdje kanal presjeca cestu.

Nakon što je vidio da mu je oštećen prednji desni far, da je vozilo bilo u voznom stanju jer da mu iscurila samo tekućina za pranje stakla, a kako je imao plan putovanja, da je nastavio svoj put, a cijeli događaj je prijavio policiji po povratku s mora i to nekih 8 dana kasnije.

Svjedok je naveo da je u trenutku naleta bio mrak, da se radilo o ranim jutarnjim satima, te je naveo kako je siguran da se radilo o naletu na srneću divljač te da isključuje da bi se radilo o naletu na neku domaću životinju npr. psa. Svjedok je isto tako naveo da na svim rubnim dijelovima grada [adresa] postoji mogućnost prelaska divljači i kroz naseljeno mjesto. U blizini mjesta događaja ne postoji znak opasnosti ograničenja brzine i opasnosti od naleta na divljač već se radi o općem propisu ograničenja brzine za naseljeno mjesto. U svom iskazu svjedok je naveo da mu je divljač naletjela s lijeve strane gledano za njegov pravac kretanja, a oštećenja da su nastala na desnoj strani vozila. Istaknuo je da je divljač odbačena u kanal s desne strane dubok barem 5 m, i da je bio potpuni mrak. Svjedok je naveo da nije kočio jer mu je divljač iznenada istrčala na cestu u trenutku doskoka te da je samo nakon kontakta instinktivno smanjio brzinu kretanja.

Sud je prihvatio iskaz svjedoka TB s obzirom da su njegovi navodi što se tiče dinamike nastanka štetnog događaja potvrđeni nalazom i mišljenjem prometno tehničkog vještaka, a što se tiče vrste životinje koja je došla u kontakt s vozilom kojim je upravljao, Veterinarski fakultet sveučilišta u Zagrebu potvrdio je u svom pisanom nalazu i mišljenju a na temelju izuzetih dlaka, odnosno bioloških tragova koji su izuzeti s vozila kojim je upravljao da se je sa sigurnošću radilo o srnećoj divljači.

13. Sud je izveo dokaz i saslušanjem svjedoka ŠB koji je u trenutku štetnog događaja vršio funkciju tajnika LU Jelen Đurđevac. Isti se je pridružio navodima svjedoka MB da mjesto štetnog događaja nije lovište niti da bi na tom području bio organiziran lov. Svjedok je naveo kako ima saznanja da divljač nije pronađena a o štetnom događaju da je saznao kada je primio regresni zahtjev i policijski zapisnik.

U svom iskazu svjedok dalje navodi da u blizini štetnog događaja tuženik nema pojilišta ili hranilišta i da se na tom mjestu ne provodi lov.

Svjedok FB tajnik je LU Jele Đurđevac i kao takav zainteresirah za ishod ovog postupka, te je po mišljenju ovog suda iskazivao na način da bi poboljšao procesnu situaciju tuženika u ovom parničnom postupku.

14. Na glavnoj raspravi od 28. travnja 2025.g. (str. 221) izveden je dokaz i saslušanjem svjedoka JB. Isti je naveo kako je po zanimanju policijski službenik te da se sjeća kako je 16.8.2021.g., u 18,02 sati u prostorije PP Đurđevac pristupio TB i prijavio štetni događaj koji se je dogodio dana 9.8.2021.g. u ranim jutarnjim satima u 4,30 sati na [adresa] u [adresa], kada je došlo do naleta na srneću divljač koja se je udaljila s mjesta događaja. Svjedok je naveo kako su nakon prijave obavljeni razgovori da je napravljen očevid na vozilu da je vozilo fotografirano kao i mjesto događaja i da su na vozilu zatečeni tragovi dlake i trag crne boje nalik na krv. Svjedok je naveo kako je sačinjen zapisnik o očevidu u prilogu kojeg je fotodokumentacija izvješće o postupanju, te izuzeti tragovi. Svjedok je opisao da se radilo o mehaničkim oštećenjima na prednjem braniku, maski, prednjem desnom putom svjetlu s pokazivačem smjera, prednjem desnom svjetlu za maglu, prednjem desnom blatobranu i uređaju za pranje putnog svjetla.

Svjedok je kao policijski službenik PP Đurđevac naveo da na godišnjoj razini imaju prijave od oko 250 naleta vozila na divljač, a vezano za konkretnu godinu i mjesecu kolovozu da je događaj evidentiran pod brojem 157. Kao policijski službenik i dalje je izlazio na slične očevide te imajući u vidu opis događaja , a onda i oštećenja koje je zatekao na vozilu kojim je upravljao vozač TB svjedok ističe kako se dinamika događaja poklapa sa oštećenjima koja su pronađena na prednjoj desnoj strani vozila.

Svjedok je isto tako naveo da se sjeća kako je bilo više naleta na divljač u naseljenom mjestu upravo na tom području Radničke ceste, jer je to granica između polja i naseljenog mjesta, odnosno rubnog dijela grada te da je bilo situacija da je srneća divljač prelazila preko tog naseljenog mjesta. Svjedok je naveo kako ima kompetencija jedino za izuzimanje dlake kao biološkog traga i da se sjeća da se je radilo o izuzimanju dlaka koje su bile nešto duže od dlaka npr. psa ili mačke. Svjedok je naveo da policija posjeduje karte lovišta i u takvim situacijama obavezno kontaktiraju lovačko društvo odnosno lovnika, ali u konkretnoj situaciji da lovnika nisu obavještavali.

Isto tako svjedok je naveo kako mu je poznato da se obje strane ceste radi o prostoru lovačke Udruge Jelen Đurđevac, a svjedok ĐB je naveo da su granice njihovog lovišta udaljene od mjesta štetnog događaja za oko 300 m, str. 200 i 222 spisa.

Sud je prihvatio iskaz svjedoka JB koji je sačinio zapisnik o očevidu te izvješće te koji je izuzimao samoljepljivom trakom dlake pronađene na vozilu kojim je upravljao osiguranik tužitelja te koje tragove je zapakirao u zasebnu omotnicu te naznačio da se u njoj nalazi izuzeti biološki trag. Iako je predmetni svjedok naveo u svom iskazu da je posumnjao da se radi o dlaki koja odgovara srnećoj divljači po izgledu i po dužini no da za to nije kompetentan, a imajući u vidu prigovore tuženika i umješaća da srneća divljač nije pronađena da se ne radi o srnećoj divljači, da se štetni događaj nije dogodio na način kako se navodi u tužbi te u iskazu svjedoka TB, na te prigovore jasno je odgovorio Veterinarski fakultet sveučilišta u Zagrebu, odnosno vještak prof. dr. Krešimir Severin, str. 296 spisa, da se je upravo radilo o srnećoj divljači, odnosno dlaci vrste srna, a u odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja, uzročnu vezu i visinu štete svoj nalaz i mišljenje dao je prometno tehnički vještak ing. Stiven Šijak, te kako je ranije navedeno sud je prihvatio njihove nalaze.

15. Po mišljenju ovog suda za štetni događaj odgovoran je tuženik budući da je divljač istrčala iz lovišta koje se nalazi 300 m udaljeno od mjesta štetnog događaja, a tim lovištem gospodari i za nastalu štetu je odgovoran tuženik po kriteriju objektivne odgovornosti.

Iz odredbe čl. 1063 ZOO-a, proizlazi da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potjeće od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

Iz odredbe čl. 1064 ZOO-a, ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), proizlazi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a iz odredbe čl. 1067. ZOO-a, proizlazi da se vlasnik oslobađa od odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se je nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. S obzirom da je utvrđeno i dokazano da je u konkretnom slučaju vozilo osiguranika tužitelja stupilo u kontakt sa srnećom divljači koja je divlja životinja, te da se je štetni događaj dogodio na javnoj cesti, sud smatra da srneća divljač predstavlja opasnu stvar.

Na osnovu nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da se u trenutku naleta vozač vozila kretao brzinom od 40 km/h, a da u konkretnom slučaju, jer se radi o naseljenom mjestu se radi o općoj odredbi o ograničenju brzine kretanja od 50 km/h, te da se srneća divljač u trenutku naleta kretala brzinom od 38,30 km/h, te da ju je vozač mogao vidjeti kad je utrčala na kolnik prema osobnom vozilu na oko 2 m prije dolaska do gabarita vozila zaključak je prometno tehničkog vještaka da vozač nesreću nije mogao izbjeći ni koćenjem ni trzanjem volana jer je vrijeme dolaska srneće divljači do osobnog vozila bilo manje od vremena reakcije vozača kočenjem i izmicanjem.

U tom smislu nije utvrđeno da bi vozač vozila doprinio nastanku štetnog događaja, a iz potvrde PU Koprivničko-križevačke PP Đurđevac (str. 10 spisa), navedeno je da nije utvrđena odgovornost vozača TB u vezi događaja na cesti radi čega je ispostavljeno izvješće o postupanju.

16. Sud nije prihvatio prigovor tuženika i umješača o promašenoj pasivnoj legitimaciji te da se na ovaj konkretan slučaj imaju primijeniti odredbe Zakona o lovstvu, odnosno da bi mjesto štetnog događaja bilo unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik te da bi divljač potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik, ovo iz razloga što tuženik u blizini mjesta štetnog događaja ima svoje lovište, te kako tvrdi svjedok ĐB predsjednik Lovačke udruge "Jelen" Đurđevac koje je od mjesta štetnog događaja udaljeno 300 m, da je i sam lovac i da mu je poznato da lovište tuženika nije ograđeno, da divljač migrira, odnosno izlazi iz lovišta u ranim jutarnjim i večernjim satima, te kako je nesporno utvrđeno da je do štetnog događaja došlo naletom osobnog vozila na srneću divljač na cesti u naseljenom mjestu, i to na mjestu gdje kanal dubine 5 m zarastao travom i trskom presjeca cestu, da je do štetnog događaja došlo u 4,30 sati, dakle u jutarnjim satima, to sud smatra da je upravo srneća divljač iz lovišta tuženika koje se nalazi u blizini mjesta štetnog događaja istrčala na cestu kojom se je kretalo vozilo osiguranika tužitelja, da je bio mrak, da ulična rasvjeta nije osvjetljavala prostor izvan ceste s koje je dotrčala srneća divljač, te kako vozač vozila nije mogao izbjeći nalet na srneću divljač koja je istrčala i migrirala s prostora lovišta tuženika, to sud smatra odgovornim upravo tuženika za štetu koju je divljač prouzročila na vozilo osiguranika tužitelja.

U prilog tih tvrdnji je i iskaz svjedoka – policijskog službenika RB koji je u svom svjedočkom iskazu naveo da ima saznanja da je bilo više naleta na divljač u naseljenom mjestu i upravo na tom području jer se radi o Radničkoj cesti a to je granica između polja i naseljenog mjesta, te sa se u prijašnjim situacijama dešavalo da je srneća divljač prelazila preko ceste odnosno u tom dijelu naseljenog mjesta (str. 221 spisa).

17. Sud smatra da je tužitelj tijekom ovog postupka, a na osnovu dokaza koji su se izvodili na prijedlog tužitelja dokazao da je šteta na vozilu njihovog osiguranika nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno od srneće divljači, a u smislu odredbe čl. 1063 ZOO-a, šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

Prema prijavi i izvidu štete te ispostavljenim računima tužitelj je nakadio štetu svom osiguraniku po kasko polici te su na tužitelja kao osiguratelja prešla sva prava osiguranika prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, sve temeljem čl. 963 ZOO-a, ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO).

U odnosu na dijelove vozila koji su oštećeni te koji su zamijenjeni odnosno popravljeni izdani su računi od ovlaštenog servisa, i računi su od strane tužitelja plaćeni temeljem ugovora o cesiji ovlaštenom servisu, prometno tehnički vještak izvršio je uvid u te račune te je naveo kako su isti u potpunosti opravdani te se tiču popravka vozila marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka],te nije u pravu tuženik i umješač na strani tuženika kad otklanjaju odgovornost za povrat odnosno regres plaćenog iznosa štete tužitelju ističući niz prigovora o kojima se je sud ranije referirao u ovoj presudi.

18. Sud nije prihvatio navode tuženika i umješača na strani tuženika gdje prigovaraju osnovu i visini tužbenog zahtjeva ističući prigovore za koje ovaj sud smatra da su neosnovani te su neosnovani navodi tuženika gdje se poziva na sudsku praksu Visokog Trgovačkog suda, koja nije obvezujuća, a gdje se tvrdi da divljač na cesti nije opasna stvar.

Upravo suprotno sud smatra da je šteta nastala od opasne stvari odnosno od srneće divljači, da je tuženik za štetu odgovoran po objektivnoj odgovornosti kako to proizlazi iz odredbe čl. 1063. 1064, i 1067 ZOO-a, radi čega je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154 st.1 ZPP-a, te je tužena dužna tužitelju platiti parnični trošak od 2.432,37 EUR-a koji trošak se odnosi na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i to za zastupanje na ročištu od 21. svibnja 2024..g u iznosu do 100,00 EUR-a, zastupanje na pripremnom ročištu od 2.10.2024..g u iznosu od 200,00 EUR-a, zastupanje na ročištu od 20. studenoga 2024.g. 200,00 EUR-a, zastupanje na glavnoj raspravi od 28. travnja 2025.g. u iznosu od 200,00 EUR-a, za pristup na ročište od 8.12.2025.g. u iznosu od 100,00 EUR-a, zastupanje na raspravi od 3. veljače 2026.g. u iznosu od 200,00 EUR, te na glavnoj raspravi od 17.6.2026.g. u iznosu od 200,00 EUR-a, odnosno iznos od 1.200,00 EUR-a, PDV od 25 % koji iznosi 300,00 EUR-a, trošak biološkog vještačenja u iznosu od 20,62 EUR-a, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR-a, trošak dopunskog Veterinarskog vještačenja u iznosu od 488,75 EUR-a, trošak sudske pristojbe na tužbu od 40,72 EUR-a, trošak sudske pristojbe na presudu od 82,88 EUR-a, odnosno ukupni parnični trošak od 2.432,37 EUR-a, sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi propisnoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO).

20. Radi izloženog presuđeno je kao u izreci.

Koprivnica, 20. srpnja 2026.

Sutkinja

Marija Grgešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana dostave presude ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude, a podnosi se putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. Dora Hanžeković Žuža, Zagreb.

2. Odvj. Massimo Činić, Zagreb

3. Odvj. Vladimir Slunjski, Varaždin.