REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-58/2024-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužiteljice AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Jurici Juriću, odvjetniku u Đakovu, protiv tuženika DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Kosu, odvjetniku i drugim odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Kos & Partneri u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 11. lipnja 2026. u prisutnosti stranaka, zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 20. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik HŽ smetao tužiteljicu AŽ u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] na kopiji plana označena br. I tlocrtne površine 40 čm i dvorište, površine 180 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. 999901, Grad Zagreb, u naravi prolaz od ulice do stambenog objekta, na način, da je 6. travnja 2019. izradio otvor u južnom zidu nekretnine i to zk. tijela I kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa], površine 205 m2 te zk. tijela II porodična stambena zgrada u [adresa], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. 999901, Grad Zagreb radi pristupa u nekretninu tužiteljice te se nalaže tuženiku uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda, na način da zazida i zatvori otvor u zidu te mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće, u roku 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu 1.841,46 eur sa zateznom kamatom od 20. srpnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica i posjednica nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa], na kopiji plana označena br. I tlocrtne površine 40 čm i dvorište, površine 180 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb. Navodi da je tuženik posjednik susjednih nekretnina i to z.k. tijela I kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa], površine 205 m2 te zk. tijela II porodična stambena zgrada u [adresa], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb. Dalje navodi da je 6. travnja 2019. (subota) tuženik napravio u otvor u južnom zidu nekretnine koju posjeduje čime je napravio vrata u nekretninu tužiteljice, koji dio nekretnine u vlasništvu i posjedu tužiteljice u naravi čini prolaz od ulice do stambenog objekta. Tužiteljica navodi da je neposredno zatekla tuženika kako obavlja radove na otvaranju vrata kao pristupa prolazu koji je u vlasništvu i posjedu tužiteljice te je i fotografirala čin smetanja posjeda. Unatoč usmenim upozorenjima, tuženik da se oglušio na protivljenje tužiteljice, nakon čega je ista, putem punomoćnika, pisanim putem upozorila tuženika dopisom od travnja 2019., no i nakon toga, stanje je ostalo nepromijenjeno. S obzirom na navedeno, da je očito, da je tuženik svojim samovlasnim postupanjem tužiteljicu smetao u posjedu njezine nekretnine, radi čega tužiteljica podnosi ovu tužbu te predlaže prihvatiti zahtjev sadržaja kao u izreci presude te obvezati tuženika i na isplatu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava zahtjev u cijelosti. Opreza radi ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je ispravno ime tuženika " HŽ", a ne " DŽ". Navodi i da nije jedini posjednik predmetne nekretnine. Ne spori da je posjednik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] zk tijelo II - u naravi porodična stambena zgrada u [adresa] međutim, spori da bi tužiteljica bila isključivi posjednik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa]. Tvrdi da je tužiteljica u suposjedu dijela navedene nekretnine, kako s ovdje tuženikom, tako i s više drugih osoba (uglavnom korisnika nekretnina u koje se ulazi kroz više vrata koja se nalaze u predmetnom prolazu između dvije kuće). S obzirom da je predmetna nekretnina, odnosno prolaz između kuća tuženika i tužiteljice u suposjedu ovdje stranaka, tužbeni zahtjev je neosnovan u cijelosti, obzirom da je suposjednik ovlašten štititi suposjed od smetanja drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične lasti. Tvrdi da tužiteljicu nije potpuno isključio od dotadašnjeg suposjeda niti da joj je bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti – tuženik je napravio vrata u zidu svoje kuće prije više od godinu dana, na istom zidu gdje su već ranije postojala druga vrata (niže u prolazu). Navedeni prolaz i druga vrata postoje već preko 70 godina te su bili u suposjedu ranijih vlasnika istih nekretnina. Tuženik nije smetao tužiteljicu, već je tužiteljica tuženika samovlasno smetala u izvršavanju suposjeda jer da je na zid tuženika naslanjala razne stvari u više navrata te se kulminacija dogodila kada je tužiteljica u potpunosti zagradila prolaz i onemogućila tuženika i druge osobe koje su u sposjedu koristiti predmetni prolaz u izvršavanju njihovih prava. Osporava da bi posjed tužiteljice bio posljednji, mirni ili faktični. Navodi da posjed tužiteljice ujedno nije niti istinit niti pošten te smatra da nije smetao tužiteljicu, već da je tužiteljica samovlasno smetala tuženika u izvršavanju suposjeda. Predlaže zahtjev odbiti kao neosnovan te obvezati tužiteljicu na isplatu troškova parničnog postupka.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: zk izvadak za zkč. br. [katastarska čestica] i zkč. br. [katastarska čestica] (list 4-5 spisa), izvadak iz katastarskog plana (list 6 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 7 spisa), priložene fotografije predmetnog prolaza i spornih vrata (list 8-11, 520-21, 23 te 34-378 spisa), opomenu tužiteljice od 8. travnja 2019. (list 12 spisa), presliku građevinske dozvole (list 115-117 spisa), iskaze svjedoka AŽŠ (list 45-46 i 160 spisa), CŽ (list 47 i 159-160 spisa), ZŽ (list 47 i 160-161 spisa), UŽ (list 48 spisa), BŽ (list 49 spisa) i SŽ (list 104-105 i 174 spisa), iskaz tužiteljice (list 119-120 i 169-170 spisa), iskaz tuženika (list 105 i 170 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta (list 100-101 spisa).

4.Temeljem tako izvedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio zahtjev osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] na kopiji plana označena br. I tlocrtne površine 40 čm i dvorište, površine 180 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb, kojeg tužiteljica temelji na činjeničnim tvrdnjama iz kojih bi proizlazilo da je vlasnica i posjednica predmetne nekretnine, a posjed koje da je tužitelj smetao na način da je 6. travnja 2019. napravio otvor u zidu odnosno vrata na nekretnini koju posjeduje, a u nekretninu tužiteljice -u naravi prolaz od ulice do stambenog objekta tužiteljice i čime da ju je smetao u posljednjem mirnom posjedu opisane nekretnine. Ujedno tužiteljica postavlja i zahtjev za uspostavom ranijeg posjedovnog stanja - zazidavanjem i zatvaranjem otvora u zidu te da se tuženiku ubuduće zabrani takvo ili slično smetanje.

6. Sud se na temelju odredbe čl. 441. ZPP ograničio samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda te nastalog smetanja.

7. Zaštita posjeda u sudskom postupku posjedniku se pruža ukoliko posjednik dokaže faktičnu vlast glede neke stvari ili prava i samovlasni čin smetanja kojim je onemogućen u dotadašnjem načinu vršenja faktične vlasti (čl. 19. - čl. 22. i čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17 dalje: ZVDSP).

8. Kraj nespornog identiteta stranaka, a imajući u vidu da je tužiteljica podneskom predanim u spis na ročištu 23. siječnja 2020. (list 30 spisa) ispravila tužbu u vezi očite pogreške u pisanju imena tuženika (" HŽ" umjesto pogrešno u tužbi " DŽ"- nominativ) te da je istim ujedno naznačila ispravnu adresu prebivališta tuženika, neosnovani su kao pretjerano formalistički navodi tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji.

9. Između stranka nije sporno da je tuženik posjednik susjedne nekretnine i to z.k. tijela I kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa], površine 205 m2 te zk. tijela II porodična stambena zgrada u [adresa], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901 Grad Zagreb. Nije sporno niti da se do spornih "drugih" vrata na nekretnini tuženika dolazi kroz prolaz sa glavne ulice, a kojim prolazom se ujedno dolazi i do ulaska u kuću tužiteljice na kbr. 50.

10. Među strankama je sporno je li tužiteljica posjednica zkč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa], sporna je kvaliteta njenog posjeda, a obzirom na tvrdnje tuženika da je tužiteljica u suposjedu zkč. br. [katastarska čestica] i sa tuženikom i sa drugim osobama (uglavnom korisnika nekretnina u koje se ulazi kroz više vrata koja se nalaze u predmetnom prolazu između dvije kuće) te je sporno je li otvaranjem "drugih" vrata na svojoj nekretnini tuženik izvršio u tužbi opisan čin smetanja posjeda zkč. br. [katastarska čestica]. Obzirom na tvrdnje tuženika sporno je i je li tuženik u suposjedu nekretnine u odnosu na koju tužiteljica traži posjedovnu zaštitu.

11. Prilikom uviđaja na licu mjesta tužiteljica je sudskoj komisiji pokazala sporna vrata, druga po redu, gledano od glavne ulice, a kako su vidljivo i na fotografijama na listu 10 i 11 spisa.

12. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetnu nekretninu kupila 2017., a koja predstavlja kuću na čestici i "sporni prolaz" kojim se dolazi do njene kuće i koji prolaz je u njenom isključivom pojedu. U vrijeme kada je kupila spornu nekretninu, na kući tuženika nisu postojala ta druga vrata, već su postojala samo prva vrata gledano od ulice i tuženik ista nije niti koristio. Tuženik je zapravo dva puta smetao posjed njenog prolaza do kuće, prvi puta je 9. siječnja 2018. probio vrata i počeo koristiti prolaz na što ga je upozorila putem odvjetnika i on je ta vrata zatvorio i nije ih koristio. Drugo sporno smetanje bilo je 6. travnja 2019. kada je tuženik ponovno probio ta druga vrata u njenom prisustvu pri čemu je bio vrlo arogantan i kroz koja pristupa spornom prolazu i koristi ga na način da u prolazu ostavlja kante za smeće, prolazi i šeće psa. Pojašnjava da sporni prolaz predstavlja česticu u njenom vlasništvu s obzirom da je ona na kućnom broju 50, a koji prolaz koriste i susjedi na kbr. 52. a kako to proizlazi iz stanja katastra. Ujedno pojašnjava da se na listu 116 spisa nalazi dio iz građevinske dozvole koju joj je dao prethodni vlasnik naše nekretnine te je u donjem dijelu vidljivo da se sporna vrata kako to naziva tuženik, a označena su tamnijom bojom - nalaze u vlasništvu njene nekretnine. Dodaje da tuženik i dan danas koristi sporna druga vrata kao redovan ulaz u svoj stambeni prostor i to svakodnevno. Kada joj se predočuju fotografije koje prileže listu 20 spisa, iskazuje da "vrata" kako ih to naziva tuženik, a koja se nalaze na slici desno gore i to desno od naših vrata kbr. 50 zapravo nisu vrata nego predstavljaju lim dimenzija 40 cm širine i ista su u njenom vlasništvu. U trenutku kad je kupili nekretninu, imala je ključ od istih, ali je tuženik u međuvremenu promijenio lokot i stavio svoj. Pojašnjava da se na slici na listu 20 spisa, gore lijevo- nalaze dakle, gledano od naprijed desno naša vrata kbr. 50, a lijevo vrata susjeda kbr. 52.

13. Iz iskaza tuženika proizlazilo bi da je 2014. kupio kuću, a ujedno i pola prolaza te da su predmetna "druga vrata" postojala na kući još 2014. Predmetni prolaz koristili su za ulazak i izlazak. Tužiteljica mu je branila prolazak kroz predmetni prolaz pa je tako ista prije 2- 3 godine postavila na ulazni dio fizičku prepreku, a koja prileži listu 23 spisa a koju je odmah uklonio. Tom prilikom je bila nazočna i policija. Navodi da je granica između parcele u njegovom vlasništvu i parcele u vlasništvu tužiteljice - polovicom prolaza u dužinu. Dodatno iskazuje da se u predmetnom prolazu nalazi vodomjer od 3 kuće i da se taj vodomjer zapravo nalazi na njegovom posjedu. Navodi da se u zemljišnim knjigama nije upisao kao vlasnik prolaza te da nikada nije zvao geodetu radi utvrđenja granica između nekretnina jer je mislio to učiniti kada u cijelosti otplati kuću. Sa ulične strane kuće postoje dvoja vrata. Iskazuje da tužiteljici nikada nije branio da prolazi spornim djelom prolaza odnosno, dijelom prolaza za kojeg tvrdi da je u njegovom suposjedu.

14. Iz suglasnog iskazivanja svjedoka AŽŠ, GŽ i ZŽ, koji su svi susjedi tužiteljice proizlazi da tužiteljica sporni prolaz koristi kao prilaz kući, a da tuženik od kupnje nekretnine - kuće od obitelji A uopće nije imao razloga koristiti predmetni prolaz jer ulaz u svoju kuću ima sa glavne ulice, a niti bi vidjeli da je isti, do probijanja spornih vrata, uopće koristio predmetni prolaz. Iskazuju da je davno prije obitelj A, u kući koju je kupio tuženik, imala ugostiteljski objekt i nekada su koristili prva vrata u prolazu, a radi unosa ambalaže međutim, zatvaranjem ugostiteljskog objekta ta prva vrata se uopće više nisu koristila, a niti su isti ikada uopće koristili ostatak predmetnog prolaza. Svjedok AŽŠ dodatno iskazuje da joj sam tuženik priznao da je ta sporna druga vrata probio pod rizikom utuženja, svjestan da nema prava i da ne može taj prolaz uopće koristiti te je iskazala da se sjeća da su problemi između stranaka nastali kada je tužiteljica kupila kuću odnosno spornu nekretninu i počela sa renoviranjem, a kada se pojavio tuženik i rekao joj da nije znao da sporni prolaz nije njegov, ali da će probiti ta druga vrata jer su mu potrebna za "treći stan".

15. Svjedok UŽ, kao prethodni vlasnik zkč. br. [katastarska čestica], koju je prodao tužiteljici iskazuje da obitelj A nikada nije koristila sporni prolaz, tek ta prva vrata da bi ušli u skladište. Saznanja o utuženom činu smetanja ima od tužiteljice, a kada je i osobno zatim vidio ta sporna druga vrata.

16. Svjedok BŽ, suprug tužiteljice, utuženi čin smetanja vidio je osobno, tuženik mu je rekao da on to napravio, a inače se radi o prolazu kojeg su kupili 2017. zajedno sa ostatkom nekretnine.

17. Svjedok SŽ, supruga tuženika, iskazuje da su 2014. kupili kuću, a s njom i prolaz uz istu te da taj prolaz koriste stalno od te 2014. na način da dolaze do drugih vrata. Poznato joj je da je tužiteljica branila korištenje tog prolaza, ali da to nije točno jer da imaju pravo isti koristiti.

18. Sud je u cijelosti, kao životne i uvjerljive, međusobno suglasne i u skladu sa materijalnom dokumentacijom u spisu (prvenstveno izvatkom iz katastarskog plana i prijepisom posjedovnog lista), prihvatio iskaze tužiteljice te svjedoka AŽŠ, GŽ, ZŽ, UŽ i BŽ. Ocjeno istih tako je utvrđeno da tužiteljica predmetni prolaz kojeg je sudskoj komisiji pokazala na očevidu, koristi kao prilaz svojoj kući kućnog broja 50 čime nad istim vrši faktičnu vlast te je ista dakle, do 6. travnja 2019. bila u mirnom kvalificiranom posjedu predmetnog prolaza te da tuženik ni na koji način nije u suposjedu predmetne nekretnine.

19. Iz iskaza tužiteljice i svjedoka AŽŠ, GŽ, ZŽ i BŽ nadalje utvrđeno je da je tuženik dakle, 6. travnja 2019. probio rupu- otvorio "druga" vrata (gledano sa glavne ulice) u prolaz koji posjeduje tužiteljica, ista koristio za ulazak i izlazak u kuću u njegovom vlasništvu te je na taj način smetao i smeta tužiteljicu u posjedu prolaza, a postojanje kojih vrata je utvrdila i sudska komisija na uviđaju 26. listopada 2022. Da je tome tako proizlazi i iz sadržaja opomene tužiteljice od 8. travnja 2019. (list 12 spisa) naslovljene na tuženika, a upravo u vezi utuženog čina smetanja.

20. Nasuprot navedenom, sud nije prihvatio iskaze tuženika i svjedoka SŽ, budući su u pogledu utvrđenog faktičnog korištenja prolaza od strane tužiteljice te činjenice da tuženik nije u suposjedu istog, suprotni prihvaćenom iskazu tužiteljice i prihvaćenim iskazima navedenih svjedoka. Osim toga iz iskaza tuženika i iskaza tužiteljice jasno proizlazi da se tužiteljica i 2-3 godine ranije u odnosu na utuženi čin smetanja, protivila korištenju prolaza od strane tuženika, a kojom prilikom je i na ulazi dio postavila fizičku prepreku, vidljivu na listu 23 spisa, a koju je tuženik, kako navodi, uklonio i kojom prilikom je intervenirala i policija.

21. Stoga su, a obzirom na odredbu čl. 441. ZPP, neodlučni navodi tuženika glede vlasništva nad spornim prolazom te sud nije pribavljao dokaze u vidu kupoporodajnog ugovora glede nekretnine tuženika, a niti podatke od Gradskog ureda za katastar radi utvrđenja eventualne granice između nekretnina stranaka. Osim toga, sa takvim dokaznim prijedlozima tuženik je i prekludiran jer je iste iznio na ročištu 2. veljače 2023., a prethodni postupak je zaključen 3. veljače 2021. U tom smislu sud nije uzeo u obzir niti fotografiju priloženu uz podnesak tužiteljice od 27. veljače 2023.

22. Našavši činjenično stanje dostatno utvrđenim za donošenje odluke, sud nije izveo dokaze saslušanjem svjedoka VŽ, MŽ i [adresa]. Slijedom svega iznesenog, primjenom odredbe čl. 21. i 22. ZVDSP tužiteljici je valjalo pružiti posjedovnu zaštitu te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.154. st. 1. ZPP, u vezi čl. 151. i čl. čl. 155. ZPP. Trošak postupka suđen je tužiteljici sastoji se od zastupanja iste po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa), prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora i prema priloženom troškovniku.

24.1. Tužiteljici tako temeljem tbr. 7/2 Tarife pripada jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak 250 bodova (4 radnje u zastupanju), a zatim i trošak u poduzimanje daljnjih radnji u zastupanju i to za: zastupanje na ročištima 16. veljače 2022., 2. veljače 2023., 9. studenog 2023., 13. veljače 2025., 6. lipnja 2025., 16. ožujka 2026. i 11. lipnja 2026., svako po 50 bodova, ukupno 600 bodova, što primjenom tbr. 52/3 u vezi tbr. 54 Tarife iznosi 1.200,00 eur, a uz uvećanje za 25% PDV (300,00 eur) te uz uplaćeni trošak predujma za izlazak sudske komisije 49,48 eur i uz trošak uplaćene pristojbe na tužbu 265,44 eur i na rješenje 26,54 eur, sveukupno iznosi 1.841,46 eur.

25. Odluka o zateznoj kamati na trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP, a odluka o visini stope zatezne kamate na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

U Zagrebu 20. srpnja 2026.

Sudac

Vlatka Toplak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se odluka objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa odluke, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punom. tužiteljice

- punom. tuženika