REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-959/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice LS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centra Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, OIB: 51401063283, radi isplate, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 17. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.07.2018.g. do 30.09.2024.g. u ukupnom iznosu od 2.087,73 EUR bruto zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 49,81 EUR koja teče od 15. kolovoz 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 44,18 EUR koja teče od 15. rujan 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 46,46 EUR koja teče od 15. listopad 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 44,47 EUR koja teče od 15. studeni 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 46,27 EUR koja teče od 15. prosinac 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 45,23 EUR koja teče od 15. siječanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 49,75 EUR koja teče od 15. veljača 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 52,68 EUR koja teče od 15. ožujak 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 57,34 EUR koja teče od 15. travanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 52,96 EUR koja teče od 15. svibanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 51,68 EUR koja teče od 15. lipanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 49,15 EUR koja teče od 15. srpanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 54,00 EUR koja teče od 15. kolovoz 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 51,56 EUR koja teče od 15. rujan 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 51,42 EUR koja teče od 15. listopad 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 53,66 EUR koja teče od 15. studeni 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 51,76 EUR koja teče od 15. prosinac 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 47,53 EUR koja teče od 15. siječanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 43,34 EUR koja teče od 15. veljača 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 36,89 EUR koja teče od 15. rujan 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 61,49 EUR koja teče od 15. listopad 2021.

-zakonskom kamatom koja na iznos od 68,71 EUR koja teče od 15. studeni 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 67,87 EUR koja teče od 15. prosinac 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 73,94 EUR koja teče od 15. siječanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 111,09 EUR koja teče od 15. veljača 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 81,15 EUR koja teče od 15. ožujak 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 58,82 EUR koja teče od 15. travanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 84,67 EUR koja teče od 15. svibanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 49,13 EUR koja teče od 15. lipanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 71,42 EUR koja teče od 15. srpanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 67,94 EUR koja teče od 15. kolovoz 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 42,33 EUR koja teče od 15. rujan 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 63,64 EUR koja teče od 15. listopad 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 73,17 EUR koja teče od 15. studeni 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 73,00 EUR koja teče od 15. prosinac 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 52,76 EUR koja teče od 15. siječanj 2023.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,46 EUR koja teče od 15. veljača 2023. do isplate, koja se kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici na ime parničnog troška iznos od 2.150,00 EUR na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN:

[broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi predanoj ovom sudu dana 28. srpnja 2023. godine navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na Klinici za unutarnje bolesti. Ističe se da je tužiteljici radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Također se navodi da je tužiteljica obavljajući poslove svog radnog mjesta dužna nakon završetka svog radnog vremena ostati dodatnih 30 minuta kako bi obavio primopredaju službe, koji rad od strane tuženika nije evidentiran i isplaćen. Navodi se da je odredbom iz čl.28.st.8.KU-a je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta prije početka radnog vremena. Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023.g. da je zauzeto tumačenje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu primopredaju službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takovog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Odlukom tuženika od 28.12.2022.g. je utvrđeno da višak iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad. Ističe se da je tužiteljica ima pravo da mu se sati odrađeni prilikom primopredaje službe obračunaju i isplate kao prekovremeni rad. Međutim, ističe se da tuženik prilikom obračuna i isplate plaće tužitelju nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe koji se obračunavaju kao prekovremeni rad, što ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Naime, da sukladno odredbi iz čl.81.ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58.st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i čl.57.st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. U tom smislu se navodi da tužitelj ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto jer da tuženik nije plaćao primopredaju službe, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 05.05.2026. te istim potražuje ukupan iznos od 2.087,73 Eur-a sa pripadajućom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 16.02.2024. (list 12-14 spisa) navodi da osporava da je Martina Radić Šunjić opunomoćena za zastupanje u predmetnoj pravnoj stvari od strane tužiteljice, te osporava osnov i visinu potraživanja. Nadalje se navodi u odnosu na primopredaju službe ističe da samo radnici koji su za to zaduženi ponekad vrše primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta, ali da je netočno da tužiteljica svaki radni dan u trajanju od 30 minuta vrši primopredaju službe.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće za travanj 2017. (list 4 spisa); zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.veljače 2023.godine (list 7 spisa); odluke tuženika od 28.12.2022.godine (list 8 spisa); ugovora o radu od 15.07.2021.godine (list 99-100 spisa); podataka o bolovanju tužiteljice (list 232 spisa); evidencija rada i platnih lista (list 235 spisa); nalaza i mišljenja Centra za vještačenja u Splitu (list 237-253 spisa) Izveden je i dokaz saslušanjem svjedokinje KS i tužiteljice (list 104-109 spisa).

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet ovog postupka je potraživanje tužiteljice za razdoblje od 01.07.2018.godine do 30.09.2019. s osnova razlike manje isplaćene plaće s osnova primopredaje dužnosti te posljedično neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje.

6. Među strankama nije sporno, a što proizlazi i iz iskaza saslušane tužiteljice, te svjedokinje KS da je tužiteljica kod tuženika zaposlena kao medicinska sestra na Klinici za unutarnje bolesti na Zavodu za gastroenterologiju u jedinici intezivne skrbi.

7. Među strankama je sporno pripada li tužiteljicu pravo na isplatu razlike plaće za utuženo razdoblje od 01.07.2018.godine do 30.09.2019.godine s osnova primopredaje dužnosti , te posljedično naknade za godišnji odmor i bolovanje po tim osnovama, te da li je osnovan prigovor presuđene stvari istaknut od strane tuženika. Tužiteljica je nesporno zastupana po punomoćnici Martini Radić Šunjić, budući je ista na ročištu od 18.veljače 2026..godine potvrdila činjenicu da je opunomoćila odvjetnicu Martinu Radić Šunjić odvjetnicu u Splitu da je zastupa u predmetnoj pravnoj stvari., a čime su otklonjeni svi prigovori u pogledu punomoći koju je ista izdala navedenoj odvjetnici i koja prileže spisu (list 6 spisa). Neosnovan je prigovor pravomoćno presuđene stvari istaknut u podnesku tuženika od 26.11. 2024.godine. Naime, u predmetu Pr-1200/19 na kojeg se tuženik poziva donesena je pravomoćna i ovršna presuda Pr-1200/19 od 19.ožujka 2021.godine, a kojom je tužiteljici dosuđena razlika manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je tuženik trebao isplatiti, a s osnova dodataka za otežane uvjete rada, iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, te naknade za godišnji odmor i bolovanje za razdoblje od travnja 2017. do studenog 2020, a u iznosu od ukupno od 2.149,06 Kuna. Navedena presuda je prema podacima iz e-spisa postala pravomoćna 02.04.2021.godine, a ovršna 09.04.2021.godine. U predmetnom postupku se radi o sasvim drugom potraživanju i to potraživanju s osnova primopredaje dužnosti te posljedično naknade za godišnji odmor i bolovanje. U navedenom smislu je u cijelosti neosnovan prigovor presuđene stvari istaknut od strane tuženika u ovom postupku.

8. Iz pregledane obračunske liste plaće tužiteljice, a koja se odnosi na plaću tužiteljice za travanj 2017. (list 4 spisa) nedvojbeno proizlazi da navedena obračunska lista ne sadržava podatke o isplatama s osnova primopredaje dužnosti.

9. Iz pregledanog Zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17.veljače 2023.godine (list 7 spisa) proizlazi iz Zaključka broj 108. sa te sjednice da je navedeno da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Navodi se da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe, a da je poslodavac zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Istaknuto je u ovom zaključku da se radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom pri čemu da vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te je navedeno da ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati da mu se ti sati obračunavaju kao prekovremeni rad.

10. Iz pregledane Odluke tuženika, Klasa: 113-01/22-01/151, Ur.broj: 2181-147- 01/GB-22-1 od 28.prosinca 2022. godine (list 8 spisa) proizlazi da je tuženik naveo da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. U odluci je istaknuto da primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa, te je istaknuto da liječnike i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice. Navodi se da primopredaja službe u ustrojstvenoj jedinici na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, te da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe te da se zbraja sa ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a da se višak iznad mjesečnog fonda sati plaća kao prekovremeni rad. Navedeno je da ta odluka stupa na snagu i da se primjenjuje počevši od 01. siječnja 2023. godine. Ova odluka je prema podacima iz iste dostavljena predstojnicima/ pročelnicima/voditeljima klinika, kliničkih zavoda i zavoda, glavnim medicinskim sestrama/tehničarima klinika, kliničkih zavoda i zavoda, dr.sc. FS, dr. sc. TS, AS, mag.med.techn., ZS dipl. iur, te MS, univ.spec.ecc.

11. Iz iskaza saslušane tužiteljice (list 105-109 spisa) proizlazi da ista radi kao prvostupnica sestrinstva na Klinici za unutarnje bolesti. Navodi da radi u Jedinici intenzivne njege, u turnusima 12 sati, od 7.00 ujutro do 19.00 navečer i od 19.00 navečer do 7.00 ujutro. Nadalje navodi da ona obavlja primopredaju dužnosti na navedenom odjelu te u tom smislu da se idućoj smjeni ne predaju samo pacijenti već i oprema, a da također se vodi računa o tome i da li je možda posuđena oprema s drugog odjela, a obzirom da se ona na odjelu bavi intervencijskom endoskopijom, da ukoliko je bilo takve vrste dijagnostike da se to mora prenijeti idućoj smjeni.Nadalje, tužiteljica navodi da kako je već rekla da obzirom da ona radi na jedinici intenzivne njege da primopredaja traje u prosjeku 30 minuta, ali ako dođe do situacije da je pacijent u kritičnom stanju da se može odužiti period primopredaje i da ista može trajati i duže, a isto tako obzirom da se na navedenom odjelu djelatnici bave intervencijskom endoskopijom da se često događa da osoblje mora pričekati dolazak pacijenta s drugog odjela ili drugog mjesta npr. Šibenika tada svi moraju ostati na odjelu vezano za navedeno. Također napominje da se nekad događa da moraju čekati dnevnu smjenu da se vrati s nekakve intervencije da bi se mogla obaviti primopredaja službe. Tužiteljica nadalje ističe da je kazano da tuženik od 1.1.2023. obavlja obračun i evidenciju radnih sati provedenih u primopredaji te da se to od tada obračunava i plaća, ali da ona osobno nije upućena i ne prati da li je to tako, te da ne zna je li joj išta plaćeno po osnovi primopredaje dužnosti. U odnosu na činjenicu da li netko od medicinskog osoblja na Klinici za unutarnje bolesti ne vrši primopredaju službe tužiteljica ističe da je to u jutarnjoj smjeni tko radi tako, ali da sigurno ta medicinska sestra koja radi u jutarnjoj smjeni ipak ne može a da ne prenese konkretne podatke smjenskoj sestri budući da se posao mora nastaviti, da ista ističe sestri u smjeni koje je pretrage obavila, da li se čeka neki pacijent i sl. Tužiteljica ističe da medicinska sestra koja radi u jutarnjoj smjeni prenosi podatke drugoj sestri koja dolazi u popodnevnu smjenu i to sestri koja radi u turnusu od 7:00 do 19:00 sati. Također iz iskaza tužiteljice proizlazi da primopredaja dužnosti na njenom radnom mjestu traje minimalno 30 minuta te da ne može trajati kraće jer da je na Jedinici intenzivne skrbi primopredaja temeljita i da se trebaju uzeti u obzir svi segmenti rada s pacijentima i okolina i da se tu obilaze svi pacijenti kojih zna biti puno veći broj od uobičajenog broja pacijenata. U odnosu na činjenicu da li je tužiteljica od 2018. do 2024. u utuženom razdoblju ikada radila prekovremeno, ista odgovara potvrdno, te da po njenoj platnoj listi ima da je to plaćeno ali u kolikoj mjeri da ne zna. Također je tužiteljica potvrdila da je u utuženom razdoblju koristila i bolovanje.

12. Iz iskaza saslušane svjedokinje KS (list 104-107 spisa) proizlazi da ista radi kao glavna sestra Klinike za unutarnje bolesti od listopada 2018. godine do danas. Navodi da je tužiteljica kod tuženika zaposlena kao medicinska sestra na Klinici za unutarnje bolesti i to kao prvostupnica sestrinstva na Zavodu za gastroenterologiju, a na Klinici za unutarnje bolesti. Tužiteljica da 2/3 radnog vremena radi u turnusu od 7.00 do 19.00 i od 19.00 do 7.00 i da radi turnuse 12-24-12-48. Nadalje u odnosu na činjenicu da li tužiteljica obavlja primopredaju dužnosti, u kojem dijelu radnog vremena i koliko to traje ukoliko je obavlja, svjedokinja navodi da tužiteljica obavlja primopredaju dužnosti nakon završetka smjene ujutro od 7.00, navečer od 19.00 sati, i da istoj primopredaja traje 30 minuta, budući da tužiteljica radi u Jedinici intenzivne skrbi, a da djelatnici koji rade u stacionaru na istom odjelu da im primopredaja traje 20 minuta. Također navodi da se primopredaja vrši na način da se obavlja usmeno, da se podaci unose u bolnički informacijski sustav i da se i pismeno bilježe podaci vezano za primopredaju. Nadalje navodi da se primopredaja dužnosti evidentira djelatnicima na ovoj klinici i to onim koji rade u turnusu te da u evidenciji radnih sati stoji oznaka "P", te se od 1.1.2023. na takav način vodi evidencija vezana za primopredaju dužnosti, obračunava i plaća. U odnosu na činjenicu da li joj je poznato tko je donio odluku o vremenu trajanja primopredaje na različitim radilištima, ista navodi da je odluka donesena na razini uprave te im je ta informacija priopćena na kolegiju na sastanku glavnih sestara. Također iz iskaza tužiteljice proizlazi da ostatak radnog vremena ako je potreba da tužiteljica odradi u jutarnjoj smjeni, a da više od 2/3 radnog vremena odradi u turnusu. Nadalje, iz iskaza svjedokinje KS proizlazi da se može dogoditi da radi situacije sa pacijentom se započne sa primopredajom iza 7:00 sati i to ukoliko je pacijent životno ugrožen pa da se u tom slučaju može prolongirati početak vremena primopredaje, te da ukoliko je djelatnik zbog navedene situacije morao ostati duže od 30 minuta na radnom mjestu zbog primopredaje da isti o tome obavještava glavnu sestru i da se ta situacija može uklopiti u raspored sati i evidencije radnih sati radi daljnjeg obračuna. Također svjedokinja ističe da djelatnik koji radi smjenu ujutro ili popodne ne radi primopredaju iz razloga što su u službi djelatnici koji su u kontinuitetu 12 sati i skrbe za bolesnike. Svjedokinja ističe da je radno vrijeme u jutarnjoj smjeni od 7.30 do 15.20, a da je drugoj popodnevnoj smjeni da je od 14.00 do 22.00 sata. Ujedno svjedokinja navodi da je bitna razlika između rada u stacionaru i rada u jedinici intenzivnog liječenja ta što u stacionaru postoji već broj pacijenata, ali da se u Jedinicama intenzivnog liječenjima nalaze bolesnici koji su zahtjevnijeg zdravstvenog stanja. Nadalje, svjedokinja ističe da se svim svim djelatnicima od 01.01.2023. evidentira oznaka primopredaje i da se to unosi i u COP. Svjedokinja ističe da prije nego je postala glavne sestra da je 5 godina radila na Zavodu za endokrinologiju kao glavna sestra i 17 godina kao prvostupnica sestrinstva na Hitnom internom prijemu, te da ona osobno nije nikad radila na jedinici intenzivne skrbi , a da je Zavod za endokrinologiju je odjel unutar Klinike za unutarnje bolesti.

13. Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/2019), a koji je zaključen 27.09.2019. godine, te koji je prema odredbi članka 34. tog Dodatka u primjeni od 01.09.2019. godine (osim članka 12. koji je u primjeni od 01.01 .2020.godine) je izmijenjen članak 28. KU/18 na način da se istome dodaju stavci 8. i 9. i to stavak 8. koji glasi da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te stavak 9. koji glasi da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Nadalje, Zaključkom broj 108. sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023.godine (list 6 spisa) zauzeto je tumačenje da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Također je navedenim Zaključkom zauzeto shvaćanje da je poslodavac zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Nadalje je ovim zaključkom zauzeto shvaćanje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme službe se smatra radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad.

14. U odnosu na potraživanje neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje za utuženo razdoblje od 01.07.2018.godine do 30.11.2019.godine kao posljedice toga što tuženik prilikom obračuna i isplate plaće tužiteljice nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe , temeljem odredbe članka 58. stavka 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020- u daljnjem tekstu TKU-a), te članka 57.stavka 1. navedenog TKU-a (''NN'' 56/22, te 127/22) je propisano da radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Temeljem odredbe članka 34. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18) je propisano da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca ako je to za njega povoljnije.

15. Vezano za predmetni postupak prvenstveno je potrebno istaći da je sukladno odredbi članka 5. Zakona o radu (''NN'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23- u daljnjem tekstu ZR-a) poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati i podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ovo je razvidno i iz članka 8. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), te iz članka 13.stavka 1. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), Pravilnika iz kojeg je jasno razvidno da evidencija o radnom vremenu radnika mora sadržavati osim podataka o radniku i podatke o početku i završetku radnog vremena. Temeljem odredbe članka 135.stavka 4. ZR-a u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu. Tuženik je bio u obvezi voditi sve propisane podatke u evidenciji o radnom vremenu i sukladno onome što je bilo propisano pravilnikom koji je važio u utuženom razdoblju i to Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), a koji pravilnik je prestao važiti donošenjem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), a koji je stupio na snagu dana 01.10.2024.godine. Prema odredbi članka 8.stavka 1. ranije važećeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima tuženik je kao poslodavac bio dužan voditi i evidencije o radnom vremenu s točnim početkom i završetkom rada, a odredbom članka 8. stavka 2. tog Pravilnika je bilo propisano da je poslodavac osim podataka iz stavka 1. ovog članka dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi sa radnim odnosom kao što su primjerice prekovremeni radni sati provedeni u primopredaji dužnosti. Podjednako je propisano i novovažećim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24) i to odredbom članka 13.stavak 1. i 2. tog Pravilnika. U odnosu na sve navedeno potrebno je istaći da je tuženik dostavio ovom sudu, uz podnesak od 21.10..2025..platne liste i evidenciju radnog vremena za utuženo razdoblje, a koje činjenice je utvrdio i Centar za vještačenja u svom nalazu i mišljenju. U navedenom utuženom razdoblju od 01.07.2018.godine pa sve do 30.09.2024 iz navedenih pregledanih platnih podataka- evidencija o radnom vremenu koje su dostavljene od strane tuženika u predmetni spis proizlazi da navedene evidencije sadržavaju samo podatke od početku i završetku rada, a ne i o radnom vremenu provedenom u primopredaji službe budući iste ne sadrže posebnu rubriku primopredaje službe. Prema podacima sa lista 3 nalaza i mišljenja Centra za vještačenja (list 241-242 spisa) proizlazi da vještakinja Ines Lozić ističe da je tuženik u pravilu vršio obračune koji se dovode u vezu sa primopredajom službe tek počevši od siječnja 2023.godine na način da se u evidencijama rada gdje je primjenjivo iskazuje završetak rada za 20 minuta nakon uobičajenog radnog ciklusa pa je vještak ukoliko je bilo na taj način iskazano radno vrijeme koje se dovodi u vezu sa primopredajom uzeo u obzir prethodno obračunato te utvrdio razliku do 30 minuta koja nije bila obračunata i prethodno plaćeno. Također je i KS istakla i potvrdila da tuženik počevši od 01.01.2023.godine evidentira u COP-u primopredaju dužnosti, a slijedom čega se navedeni navodi Centra za vještačenja mogu smatrati ispravnim. Iz navedenog proizlazi da tužiteljici tuženik u evidencijama o radnom vremenu za cijelo utuženo razdoblje od 01.07.2018. do 30.09.2024..godine nije vodio posebne podatke o odrađenim radnim satima tužiteljice u primopredaji dužnosti budući tuženikove evidencije o radu u cijelom utuženom razdoblju ne sadrže rubriku primopredaje dužnosti. Budući iz navedenog nedvojbeno proizlazi da tuženik nije vodio evidencije o radnom vremenu vezano za primopredaju dužnosti i to sukladno onome što je propisano odredbom članka 5.stavka 2. Zakona o radu (''NN'' 93/14- u dalnjem tekstu ZR-a), te citiranim pravilnicima i to Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), na tuženiku je u tom slučaju u skladu sa onim što je propisano odredbom članka 135.stavka 4. navedenog ZR-a teret dokaza radnog vremena provedenog u primopredaji dužnosti.

16. U tom pravcu upravo iz iskaza svjedokinje KS, a čiji je iskaz tuženik predložio u dokazne svrhe nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je ista potvrdila da je tužiteljica u utuženom razdoblju kod tuženika zaposlena kao medicinska sestra, prvostupnica sestrinstva na Klinici za unutarnje bolesti na Zavodu za gastroenterologiju i to u jedinici intenzivne skrbi. Iz iskaza iste proizlazi da tužiteljica 2/3 radnog vremena, dakle pretežiti dio radnog vremena radi u turnusima 12-24, 12- 48 sa radnim vremenom od 7:00-19,00 i od 19:00 do 7:00, a ostatak radnog vremena da radi u jutarnjoj smjeni i to samo kad postoji potreba rada u jutarnjoj smjeni. Svjedokinji su ovi podaci poznati jer je ista kod tuženika u utuženom razdoblju radila kao glavna sestra Klinike za unutarnje bolesti. Također je ista potvrdila činjenicu da se primopredaja vrši usmeno, a i pismeno na način da se pisani podaci o primopredaji službe vrše upisom podataka o primopredaji u bolnički informacijski sustav. Iz iskaza ove svjedokinje proizlazi da se primopredaja vrši isključivo kad se radi u turnusu, a da se evidentira i plaća tek od 01.01.2023.godine. Iz iskaza svjedokinje KS jasno proizlazi da je tužiteljica primopredaju dužnosti obavljala nakon završetka smjene- turnusa ujutro u 7:00 i navečer u 19:00 sati. U odnosu na činjenicu u kolikom trajanju je tužiteljica vršila navedenu primopredaju ista je navela da je tužiteljica vršila primopredaju dužnosti u trajanju od 30 minuta, a da je razlog tome činjenica što tužiteljica radi na jedinici intenzivne skrbi u sklopu Klinike za unutarnje bolesti gdje primopredaja dužnosti traje 30 minuta, dok da u sklopu Klinike za unutarnje bolesti postoji i stacionar na kojem traje 20 minuta, te iz iskaza iste proizlazi da u jedinici intenzivnog liječenja se bolesnici zahtjevnijeg zdravstvenog stanja. Navedeni iskaz svjedokinje KS ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim budući isti proizlazi i iz odluke koju je donio tuženik 28.12.2022.godine (list 8) budući je u pravo tuženik decidirano u točki 4. ove odluke istakao da primopredaja u jedinicama intenzivnog liječenja traje 30 minuta. Podjednako u iskazu je navela i tužiteljica LS (list 108-109 spisa) koja je upravo potvrdila činjenicu da radi kao prvostupnica sestrinstva na Klinici za unutarnje bolesti, te da radi u turnusima po 12 sati od 7:00 ujutro do 19:00 navečer i od 19:00 navečer do 7:00 ujutro, te da vrši primopredaju u trajanju od 30 minuta budući radi na Klinici za unutarnje bolesti u jedinici intezivne njege. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da ista prilikom primopredaje dužnosti predaje osobi koja dođe u smjenu ne samo pacijente već i opremu, a ista je istakla da primopredaja može trajati i duže od 30 minuta jer da ponekad se događa da osoblje mora pričekati dolazak pacijenta s drugog odjela ili iz drugog mjesta ili čak da prema pričekati dnevnu smjenu da se vrati s neke intervencije da bi se mogla obaviti primopredaja službe. Tužiteljica je potvrdila da se u jutarnjoj smjeni ne vrši primopredaja službe, ali da medicinska sestra koja radi u jutarnjoj smjeni treba prenijeti sve važne podatke sestri koja radi u turnusu da bi ista mogla nastaviti sa radom. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da primopredaja u jedinici intenzivne skrbi ne može trajati kraće od 30 minuta upravo iz razloga što je u toj jedinici primopredaja temeljita i trebaju se uzeti u obzir svi segmenti rada sa pacijentima i okolina te da u jedinici intenzivne skrbi zna biti puno veći broj pacijenata od uobičajenog broja pacijenata.

17. Iskaz tužiteljice i svjedokinje KS u pogledu načina rada tužiteljice u primopredaji službe ovaj sud prihvaća u cijelosti kao vjerodostojan i logičan budući nisu u protivnosti sa drugim dokazima u predmetnog spisa, a i iz pregledane odluke tuženika od 28.12.2022.godine nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je sam tuženik naveo da radno vrijeme u primopredaji službe u jedinicama intezivnog liječenja traje 30 minuta, te je potvrdio u tom smislu obveznost provođenja primopredaje dužnosti i na Klinici za unutarnje bolesti, jedinici intezivnog liječenja gdje je tužiteljica u utuženom razdoblju radila u navedenom trajanju.

18. Iz pregledane Odluke tuženika Klasa: 113-01/22-01/151, Urbroj: 2181-147-01/GB- 22-1 od 28.12.2022.godine (list 8 spisa) je razvidno da je tuženik tek tom Odlukom sukladno onome što je propisano odredbom članka 28. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20) definirao pojam primopredaje službe, te u tom pravcu istakao da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu, te navodi da primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosa turnusa, te da liječnike i medicinske sestre za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice, te određuje vrijeme trajanja primopredaje službe ističući da primopredaja službe na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, te je naveo da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe i da se zbraja sa ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a da se višak iznad mjesečnog fonda plaća kao prekovremeni rad, te ističe da se navedena odluka vezano za primopredaju službe primjenjuje od 01.siječnja 2023.godine. Dakle, iz citirane odluke tuženika nedvojbeno proizlazi da tuženik evidentira primopredaju dužnosti tek od navedene odluke i to tek od 01.siječnja 2023.godine a istu određuje paušalno, a ne prema stvarno utvrđenim satima primopredaje i to u trajanju od 20 minuta za odjele, a 30 minuta za odjele intenzivne njege bez da utvrđuje stvarne sate odrađene u primopredaji službi, a iz čega jasno proizlazi da je tužiteljica osnovano navela da joj tuženik nije obračunavao sate primopredaje dužnosti u utuženom razdoblju iako je ista primopredaju dužnosti morala obavljati i redovno je obavljala u jedinici intenzivnog liječenja na Klinici za unutarnje bolesti, a što proizlazi iz njenog iskaza kao i iskaza svjedokinje KS.

19. Radi utvrđivanja visine predmetnog potraživanja s osnova primopredaje službe izveden je dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po Centru za vještačenja d.o.o. Split (vještakinja Ines Lozić).

20. Iz pregledanog nalaza i mišljenja Centra za vještačenja (vještakinje Ines Lozić) (list 237-253 spisa) proizlazi da je vještakinja pri izradi nalaza i mišljenja koristila obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) i evidencije o radnom vremenu, koje sadrže točan podatak o početku i završetku radnog vremena, za razdoblje od 01.07.2018. do 30.09.2024. godine. Napominje se u vještvu da evidencije o radnom vremenu, koje je tuženik dostavio u spis, ne sadrže datum sačinjavanja ni potpis radnika i ovlaštene osobe Nadalje, vještakinja navodi da uvidom u raspoloživu dokumentaciju je razvidno da se tužbenim zahtjevom navodi da tužiteljica potražuje iznos po osnovi naknade za primopredaju službe 30 minuta nakon završetka radnog vremena. Uzevši u obzir navedeno, a pod pretpostavkom da Sud zauzme stav da tužiteljici pripada pravo potraživanja za primopredaju službe, odnosno da je tužiteljica nakon završetka radnog vremena ostala raditi 30 minuta dulje te da bi rad iznad 8 sati dnevno predstavljao prekovremeni rad, te da se u Tabeli 1. daje se obračun neisplaćene naknade za primopredaju službe. Vještakinja navodi da je izvršila uvid u Evidencije o radnom vremenu za svaki dan utuženog razdoblja, utvrdila broj dana primopredaje u pojedinom mjesecu te izvršila obračun naknade za primopredaju službe. Izračun naknade za primopredaju službe da je izvršen na mjesečnoj osnovi, a polazište za izračun je vrijednost osnovne plaće. Naime, za svaki mjesec da je utvrđena je vrijednost osnovne plaće za svaki sat rada te su uzeti u obzir dani iz Evidencija rada kada je tužiteljica nakon radnog vremena, izvršila primopredaju. Napominje se da je tuženik u pravilu vršio obračune koji se dovode u vezu s primopredajom službe, počevši od siječnja 2023. godine, na način da se u Evidencijama rada, gdje je primjenjivo, iskazuje završetak rada za 15 ili 20 minuta nakon uobičajenog radnog ciklusa. Vještakinja navodi da je u tom slučaju, ako je bilo iskazano vrijeme koje se dovodi u vezu s primopredajom, uzela u obzir prethodno obračunato te utvrdila razliku do 30 minuta, koja da nije bila obračunata i prethodno plaćena. S obzirom da je u dijelu utuženog razdoblja službena valuta u RH bila kuna dok da je na dan izrade vještačenje službena valuta euro, navodi se da će vještak inicijalno, informativno, sve izračune izvršiti u valuti koja je bila izvještajna i obračunska te u kojoj su izvršena plaćanja u utuženom razdoblju. Nadalje, da će vještak iznose utvrđene u izvještajnoj valuti u utuženom razdoblju preračunati u službenu valutu RH na dan izrade vještačenja, primjenom odredbi čl. 7. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22) kao i primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro temeljem Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022) koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. Zaključno, vještakinja ističe da je uvidom u raspoloživu dokumentaciju razvidno da pod pretpostavkom da sud zauzme stav da tužiteljici pripada pravo potraživanja po osnovi primopredaje službe, odnosno da je tužiteljica krajem svakog radnog dana ostala raditi 30 minuta dulje, za razdoblje od 01.07.2018. do 30.09.2019. godine da potraživanje po osnovi primopredaje službe iznosi 1.571,99 EUR, a manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koji proizlazi iz neobračunate naknade za primopredaju službe da iznosi 60,72 EUR, a slijedom čega da ukupno potraživanje tužiteljice koje proizlazi iz neobračunate primopredaje službe iznosi 2.027,01 EUR (Tabela 4. stupac ‘4’), dok da potraživanje po osnovi manje obračunatih naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 60,72 Eur-a (Tabela 4. stupac 5.), te u tom smislu ukupno neisplaćeno potraživanje po navedenom izračunu s osnova neplaćene primopredaje dužnosti te naknade za godišnji odmor i bolovanje iznosi 2.087,73 Eur-a.

21. Ovaj sud u cijelosti smatra vjerodostojnim i logičnim nalaz i mišljenje Centra za vještačenja budući je isti sačinjen sukladno nalogu ovog suda i radnopravnoj dokumentaciji koju je u spis za potrebe vještva dostavio tuženik. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno navedenom nalazu i mišljenju Centra za vještačenja podneskom od 05.05.2026.godine. Tuženikove primjedbe na nalaz i mišljenje Centra za vještačenja istaknute u podnesku tuženika od 03.06..2026. su paušalne naravi budući tuženik ističe da samo opreza radi prigovara nalazu i mišljenju. Tuženik neosnovano ističe da je vještak izračunao visinu predmetnog potraživanja isključivo po parametrima koje je postavila sama tužiteljica budući je ovaj sud odredio vještačenja po jedinim mogućim parametrima, a obzirom na dokaze koji prileže spisu. Tuženik nije bio prisutan na pripremnom ročištu održanom 25.veljače 2025.godine premda uredno pozvan, a zamjenica punomoćnika tužiteljice se upustila u raspravljanje, a isti se nije ni protivio prije vještačenja parametrima koje je ovaj sud odredio za vještačenje. Tuženik tek u podnesku od 03.06.2026.godine, a nakon što je ovaj sud zaključio pripremno ročište predlaže dopunu vještačenja u dvije varijante i to na način da vještak izvrši izračun primopredaje samo na one dane kad je tužiteljica radila u smjenskom turnusu u trajanju od 30 minuta te da takav rad računa sa 50% uvećanjem kao prekovremeni rad, te da izvrši izračun primopredaje samo na one dane kad je tužiteljica radila u smjenskom turnusu i to u trajanju od 30 minuta te da takav rad ne računa sa 50% uvećanjem kao prekovremeni rad već kao redoviti rad. Uz navedeno tuženik postavlja pitanja da li je vještak plaću na ime sati primopredaje računao kao prekovremene sate sa uvećanjem od 50%, te da li je baš svaki dan računao 30 minuta primopredaje i to samo kad je tužiteljica radila u turnusu. Navedene primjedbe i prijedlozi tuženika su u potpunosti neosnovani. Naime i sama tužiteljica kao i svjedokinja KS su istakle da tužiteljica uopće nije vršila primopredaju dužnosti kad je povremeno radila u jutarnjoj smjeni, te već iz njihovih iskaza jasno proizlazi da je tužiteljica vršila primopredaju dužnosti isključivo i samo kad je radila u turnusu, te da je istu vršila u trajanju od 30 minuta upravo iz razloga jer je istu obavljala na Klinici za unutarnje bolesti, jedinici intenzivnog liječenja. U tom smislu vještakinja nije niti mogla utvrditi sate rada primopredaje tužiteljice kad je tužiteljica radila u jutarnjoj smjeni budući ista nije ostajala duže na poslu kad je radila jutarnju smjenu niti je obavljala primopredaju kad je radila u jutarnjoj smjeni. Jednom riječi prave primopredaje smjene u jutarnjoj smjeni od strane tužiteljice nije ni bilo pa je vještakinja ni nije mogla izračunati. U tom smislu je jasno da je Centar za vještačenja u svom nalazu i mišljenju iz evidencija rada koje je u spis dostavio tuženik mogao utvrditi samo sate primopredaje dužnosti kad je tužiteljica radila u turnusu, a ne i u jutarnjoj smjeni. Što se tiče sporne činjenice da li je vještak trebao računati navedene sate primopredaje dužnosti kao redovan i prekovremeni rad i da li je trebao sukladno odredbama KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja na prekovremeni rad računati 50% dodatka iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja je upotpunosti razvidno da je vještakinja sve podatke za izračun uzimala iz tuženikovih evidencija rada u kojima je za svaki radni dan tužiteljice utvrđen početak i završetak radnog vremena, te je u vještvu navedeno da je vještak za svaki mjesec utvrdio vrijednost osnovne plaće za svaki sat rada te da su uzeti u obzir samo oni dani kad je iz evidencija rada bilo razvidno da je tužiteljica radila (da nije bila na bolovanju ili godišnjem odmoru), odnosno kad je nakon radnog vremena izvršila primopredaju. Budući je iz iskaza tužiteljice i svjedokinje KS i nalaza i mišljenja Centra za vještačenja razvidno da tužiteljica nije vršila primopredaju tijekom trajanja redovnog radnog vremena nego nakon radnog vremena provedenog u turnusu u 7,00 ujutro i 19,00 navečer tad je jasno da svaki dodatni sat rada tužiteljice u primopredaji kojeg je ista odradila nakon redovnog radnog vremena prelazi redovan fond mjesečnih radnih sati, a što se prema onome što proizlazi iz pregledanog zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.02.2023.godine tretira kao prekovremeni rad jer je navedeno da ako radnik temeljem rada u primopredaji dužnosti ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati ti sati se obračunavaju kao prekovremeni rad, a za prekovremeni rad se sukladno onome što je propisano odredbom članka 49.stavka 1. (''NN'' 29/18) osnovna plaća uvećava za 50%. Iz svega navedenog je razvidno da iz sadržaja nalaza i mišljenja Centra za vještačenja proizlazi da je vještakinja Ines Lozić tretirala ispravno rad tužiteljice u primopredaji kao prekovremeni rad sa navedenim dodatkom od 50% za prekovremeni rad budući je utvrdila da je tužiteljica nakon završetka radnog vremena u turnusu obavljala primopredaju dužnosti, a s time je ujedno i odgovoreno na sva pitanja i primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Ines Lozić je razvidno da je vještakinja uzimala u obzir samo dane kad je tužiteljica radila i kad je ostala duže od završetka radnog vremena radi obavljanja primopredaje pa je u tom smislu potpuno irelevantna primjedba tuženika da je tužiteljica samo 2/3 radnog vremena radila u turnusu. Naime, to je točno i to i proizlazi iz iskaza tužiteljice i svjedokinje KS, ali je isto tako i točno da je tužiteljici upravo samo te 2/3 radnog vremena koje je radila u turnusu i uzeto u obzir prilikom izračuna dugovanja prema tužiteljici s osnova primopredaje dužnosti od strane Centra za vještačenja budući ni iz iskaza tužiteljice ni iz iskaza svjedokinje KS ne proizlazi da je tužiteljica kad je radila u jutarnjoj smjeni vršila primopredaju pa ti podaci nisu u tom smislu ni mogli biti sadržani u evidencijama radnog vremena, a iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja proizlazi da je vještakinja uzela u obzir samo one radne sate kad je tužiteljica ostajala duže od završetka radnog vremena radi obavljanja primopredaje pa je jasno da vještakinja nije mogla uzeti u obzir sate primopredaje u jutarnjoj smjeni kad se isti nisu u jutarnjoj smjeni ni odrađivali niti su kao takvi zabilježeni u evidencijama radnog vremena tuženika. Radi svega navedenog odbijen je prijedlog tuženika iz podneska od 03.lipnja 2026.godine za pisanom dopunom nalaza i mišljenja od strane Centra za vještačenja te prijedlog za očitovanje na primjedbe-pitanja za vještaka kao suvišni na ročištu od 15. lipnja 2026. godine.

22. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno je kao u točki I/ izreke ove presude. Na navedeni ukupni iznos glavnice potraživanja u iznosu od 2.087,73 Eur-a s osnova neplaćene primopredaje dužnosti i posljedično naknade za godišnji odmor i bolovanje tužiteljicu pripadaju i zakonske zatezne kamate koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koje zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja i to petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata kao u točki I/ izreke izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

23. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom postupku tuženik je istoj dužan sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a naknaditi parnične troškove. Tužiteljica je popisala troškove u podnesku od 05.05.2026.godine, te dodatno na ročištu od 03.lipnja 2026.godine. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 29.10.2024.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 29.10.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 25.02.2025.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 11.06.2025.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 02.02.2026.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 05.05.2026.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 15.06.2026.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 700 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 1.400,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 350,00 Eur-a ukupno iznosi 1.750,00 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 400,00 Eur-a ukupno iznosi 2.150,00 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka, a kako je i odlučeno u toč. II izreke presude. Na navedeni priznati iznos na ime troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 2.150,00 Eur-a tužiteljici je priznata i zakonska zatezna kamata koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te sukladno Uredbi o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22). Tuženik se u podnesku od 26.11.2024.godine protivio isplati parničnog troška na račun punomoćnice tužiteljice. Međutim, tužiteljici je dosuđen parnični trošak kako je i potraživala na račun punomoćnice tužiteljice budući je člankom 94. stavak 1. ZPP-a propisano da opseg punomoći određuje stranka, a člankom 95. stavak 1. točka 3. ZPP-a je propisano da ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći da je odvjetnik na temelju takve punomoći ovlašten od protivne stranke primiti dosuđene troškove. Tužiteljica je na ročištu od 11.lipnja 2025.godine izričito u svom iskazu navela da je opunomoćila odvjetnicu Martinu Radić Šunjić odvjetnicu u Splitu da je zastupa u ovom predmetu kao i za primanje svih novčanih primitaka računajući i za primitak parničnih troškova, a s čime se može smatrati da joj je za primitak parničnih troškova na ovom ročištu u predmetnoj pravnoj stvari izdala specijalnu punomoć za primitak parničnih troškova. U punomoći koju je tužiteljica izdala odvjetnici Martini Radić Šunjić (list 6 spisa) proizlazi da je ista izričito ovlastila istu na primanje novca i novčanih vrijednosti, a čime ju je ovlastila da može primiti i ispunjenje obveze na naknadu troškova postupka u korist tužiteljice. Pored navedenog potrebno je istaći da zahtjev tužiteljice za isplatom parničnog troška na račun punomoćnika tužiteljice ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva budući je sukladno odredbi članka 191. stavak 1. ZPP-a propisano da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanja drugog zahtjeva uz postojeći dok parnični trošak sukladno onome što je propisano odredbom članka 151.stavka 1. ZPP-a ne predstavlja tužbeni zahtjev već nastali izdatak učinjen u tijeku ili u povodu postupka. Sud odlučuje sukladno odredbi članka 164.stavka 1. ZPP-a o tome da li i u kojem iznosu stranku pripada zatraženi parnični trošak i to na određeni zahtjev stranke u zavisnosti od uspjeha u parnici. U tom smislu stranka postavlja zahtjev za isplatu troška, a sud odlučuje o visini parničnog troška koji stranku pripada pa u tom smislu izmjena potraživanja načina plaćanja u zahtjevu za isplatu parničnog troška ne predstavlja u pravnom smislu ni preinaku tužbe. Radi navedenog dosuđen je tužiteljici parnični trošak na račun njene punomoćnice, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 17. srpnja 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

1/ tužiteljici - po punomoćnici

2/ tuženiku