Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7517/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice JP, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 2. Zakona o energiji („Narodne novine“, broj: 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18), rješavajući o žalbi tužitelja HEP Operator distribucijskog sustava d. o. o. Elektra Karlovac, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp-9029/2024 od 24. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja HEP Operator distribucijskog sustava d. o. o. Elektra Karlovac, te se ukida pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na suđenje.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenica JP oslobođena je optužbe zbog prekršaja iz članka 51. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 2. Zakona o energiji, s obrazloženjem da činjenični opis prekršaja iz optužnog prijedloga sadrži samo zakonski opis prekršaja, budući da u istom nije navedeno na koji je točno način okrivljenica povrijedila tu zakonsku odredbu, odnosno kojim je radnjama ili propustima onemogućila isključenje mjernog uređaja.
1.1. Istom presudom određeno je da, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu iz koje proizlazi da istu podnosi zbog povrede materijalnog prekršajnog prava.
2.1. Žalitelj u bitnom navodi kako je pogrešno tumačenje prvostupanjskog suda da činjenični opis prekršaja ne sadrži sva bitna obilježja terećenog djela, jer je iz činjeničnog opisa sadržanog u optužnom prijedlogu vidljivo da okrivljenica kritične zgode nije dozvolila isključenje mjernog uređaja čime je i onemogućila ovlaštene radnike da isključe mjerni uređaj.
2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe tužitelja, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je prvostupanjski sud donošenjem pobijane presude povrijedio materijalno prekršajno pravo u korist okrivljenika u pitanju je li djelo za koje se vodi postupak prekršaj, koja je povreda navedena i opisana u članku 196. točki 1. Prekršajnog zakona, na koju žalitelj i ukazuje.
5. Naime, prvostupanjski sud svoju odluku o oslobađanju okrivljenice od optužbe obrazlaže time da se u konkretnom slučaju radi o manjkavom činjeničnom opisu djela u kojem nema konkretizacije nedopuštenog ponašanja ili propusta okrivljenice podvedivih pod zakonski opis djela.
6. Ovaj sud, međutim, smatra da je prvostupanjski sud prilikom donošenja presude kojom je okrivljenicu oslobodio od optužbe donio pogrešan zaključak i odluku koja je preuranjena, te da nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenice od optužbe s razlozima koje navodi u obrazloženju, već je, naprotiv, činjenični opis djela koje se okrivljenici optužnim prijedlogom stavlja na teret sastavljen u skladu s člankom 160. stavkom 2. Prekršajnog zakona i sadržava sve podatke potrebne za vođenje postupka.
6.1. Naime, po ocjeni ovog suda sve su odlučne činjenice i konstitutivni elementi bića prekršaja navedeni u činjeničnom opisu prekršaja, a daljnje utvrđivanje je li okrivljenica opisanom radnjom počinila prekršaj za koji se tereti činjenično je pitanje koje tek treba utvrditi u prekršajnom postupku.
7. Slijedom navedenog, žalbu tužitelja valjalo je prihvatiti kao osnovanu, a pobijanu presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu da provede prekršajni postupak i ocijeni pravno relevantne činjenice od kojih ovisi pravilna primjena materijalnog prava, kako bi utvrdio je li okrivljenica počinila prekršaj koji joj je optužnim prijedlogom stavljen na teret i, uzimajući u obzir razloge ovog rješenja, donio novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
8. Iz izloženih razloga, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 17. srpnja 2026.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v.r.
Odluka se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
