Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-8755/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KL, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/24-5/16830, Urbroj: 511-12-33-24-1 od 9. srpnja 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 16. srpnja 2026. u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

Okrivljenik: KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i pok. V, djev. KL, rođen **.**.1971. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], završena SSS, strojarski tehničar, nezaposlen, ostvaruje naknadu za nezaposlene branitelje, neoženjen, bez djece, dobrog imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi

dana 30. lipnja 2024. u 07:30 sati na ulici, u mjestu [adresa], narušavao javni red i mir na način da se uz viku i galamu obratio VL riječima: „Pičkice jedna VL ovo je moje, vrati se odakle si doša, vidit ćeš ti svoje!“, nakon čega baca kamenja u smjeru nadstrešnice gdje se nalazio VL,

čime da bi okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenik KL saslušan pred ovim Sudom na glavnoj raspravi u svojoj obrani je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. S obzirom na protek vremena ne može se sjetiti svih detalja, ali ono što se sjeća da se, u trenutku kada je VL prolazio ispred njegove kuće, on nalazio ispred garaže ili tu negdje oko kuće, a VL uvijek miče lance koji su tu postavljeni i pri tome njima lupa. Te iste prigode VL se njemu prvi obratio i opsovao mu majku, a on je njemu nakon toga rekao da se smiri i da ne psuje. Sve ostalo što je navedeno u optužnom prijedlogu apsolutno negira, ove riječi koje su navedene nisu njegov vokabular niti on to govori, a nije istina da bi bacao kamenje.

3. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je ispitao i svjedoke VL i PL.

4. Izvanraspravno ispitan u svojstvu svjedoka VL, dana 5. studenog 2025. godine, navodi kako se predmetnog događaja jako dobro sjeća. Naime, kritične prigode išao je na posao kada je prolazio putem, koji put je zajednički, a na kojem su se nalazila dva lanca postavljeni od strane obitelji KL. On da je lanac skinuo i ostavio ga na podu. Tada mu se ML vičući obratio pogrdnim riječima, govorio je da je ovo njegovo, njemu je rekao da je pičkica, da se vrati odakle je došao. Nastavio se kretati dalje, ali je u jednom trenutku čuo zvuk udarca kamenja o nadstrešnicu. Okrenuo se i na balkonu kuće ugledao KL koji je ulazio natrag u kuću, a vidio je i susjeda PL koji se nalazio na terasi svoje kuće, na drugom katu, i uputio mu pitanje: "Šta je bilo ovo?", a isti da mu je potvrdio da se radilo o kamenjima. Kasnije je osobno pristupio u policijsku postaju i prijavio događaj.

5. Izvanraspravno ispitan u svojstvu svjedoka PL, dana 5. studenog 2025. godine, navodi kako se predmetnog događaja jako dobro sjeća. Dana 30. lipnja 2024. ujutro u 07:30 sati sjedio je na terasi okrenutoj prema istoku na drugom katu obiteljske kuće P (kod punice); pio je kavu, s lijeve strane vidi se obiteljska kuća VL i iz tog smjera je došao VL, prošao ispod nadstrešnice ispod koje se nalaze vozila i motori i krenuo zajedničkim putem da ukloni lance kako bi mogao sa motorom otići te je čuo zvuk pomicanja lanaca. Nakon par sekundi vidio je VL kako se vraća prema nadstrešnici, prema motoru i u tom trenutku se čuo zvuk udara kamenja o krov nadstrešnice od crijepa. Dva kamena su ostala na krovu, a jedan se skotrljao i pao na pod. U tom trenutku VL se okreće glavom prema njemu na terasi na kojoj sjedi i pita ga: "Šta je bilo?"; na što je on odgovorio da je palo kamenje na nadstrešnicu. Bili su oboje zbunjeni tim potezom, iznenađeni i VL ga je nakon toga pitao je li mu može biti svjedok ovoga, na što je on potvrdno odgovorio. Nakon par sati VL je nazvao na telefon, rekao da je u policiji u [adresa] i da prijavljuje ovaj slučaj i da njega predlaže za svjedoka i tražio je njegove osobne podatke, adresu, kako bi ušlo u zapisnik u policiji, što je i dao. Napominje kako se to dogodilo u 07:30 sati ujutro; on da je u 07:36 sati mobitelom dokumentirao, odnosno uslikao sa te terasu nadstrešnicu na kojoj su se i dalje nalazila dva sporna kamena, a što prilaže Sudu na uvid. Na poseban upit Suda da li je čuo da bi se kritične prigode KL vičući obratio VL, svjedok odgovara kako zbog lokacije na kojoj se on tada nalazio, a koja mu nije pružala direktan vizualni ni audio kontakt, isto nije čuo.

6. Na glavnoj raspravi, dana 25. studenog 2025. godine, nakon što su okrivljeniku KL pročitani Zapisnici o ispitivanju svjedoka VL i PL, isti izjavljuje da su iskazi ispitanih svjedoka neistiniti te predlaže da se održi suočenje sa VL.

7. U daljnjem tijeku dokaznog postupka provedeno je suočenje između okrivljenika i svjedoka VL pri čemu oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, okrivljenik i svjedok uspostavljaju kontakt očima te svjedok gledajući direktno u oči okrivljeniku iskazuje: "Dolazio sam s posla, vrijeđali ste me s balkona i gađali ste me kamenjima, a to je vidio i PL i to nije prvi put, više puta se to ponavljalo. To si radio i mome ocu, to nije izolirani slučaj!", a okrivljenik gledajući direktno u oči svjedoku kazuje: "Jesi li psovao meni mater?"; svjedok odgovara da nije.

8. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/16830 od 9. srpnja 2024., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja: 00567580 od 30. lipnja 2024., Službenu zabilješku o dojavi od 30. lipnja 2024., Naredbu o određivanju mjere opreza serijskog broja: [serijski broj] od 30. lipnja 2024., potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da je okrivljenik prekršajno osuđivan, i to:

- odlukom Postaje prometne policije Split, broj: 211-07/25-4/94030 od 12.09.2025., pravomoćna 15.10.2025., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 (jednog) mjeseca,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-8698/2024 od 08.09.2025., pravomoćna 18.10.2025., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 47/23), kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 300,00 eura, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

9. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenik u završnom govoru naveo: "Ne osjećam se krivim za ono što mi se stavlja na teret."

10. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

11. Člankom 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.

12. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

12.1. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

13. Ovlašteni tužitelj u predmetnom optužnom aktom kao mjesto počinjenja prekršaja navodi „na ulici u mjestu [adresa], općina [adresa]“, ne definirajući kakvu je posljedicu takvo ponašanje izazvalo, odnosno nisu definirani uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku, iz neograničenog javnog mjesta, odnosno nastupanja posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir. Dakle, činjenični opis djela, čak i u slučaju da se dokazalo da bi utužene prigode okrivljenik vikao i galamio, nije u dovoljnoj mjeri konkretiziran da bi se mogao pravno kvalificirati kao narušavanje javnog reda i mira u smislu članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

13.1. Naime, iz svih dokaza provedenih u postupku proizlazi kako se okrivljenik KL u vrijeme predmetnog događaja nalazio na balkonu svoje obiteljske kuće, dok se svjedok oštećenik VL nalazio na putu ispred kuća, za koji put je i sam svjedok oštećenik iskazao da predstavlja zajednički put u suvlasništvu. Stoga okolnosti mjesta događaja treba cijeniti imajući u vidu njegov pravni status. Nadalje, iz iskaza drugog ispitanog svjedoka PL, koji je neposredni susjed okrivljenika i oštećenika, proizlazi da se u vrijeme predmetnog događaja nalazio na terasi kuće, pri čemu je izričito naveo da s te pozicije nije imao izravan vizualni niti auditivni kontakt s mjestom događaja, zbog čega nije čuo nikakvu viku niti galamu od strane ovdje okrivljenog KL.

13.2. Prema stavu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022., posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinjen na fiktivnom javnom mjestu, ali nije opisano da je radnja okrivljenika bila čujna odnosno vidljiva na neograničeno otvorenom javnom mjestu.

13.3. Zaključno, iz tako koncipiranog opisa prekršaja, Sud nije mogao ocijeniti je li riječ o prekršaju kojim se narušava javni red i mir. Po prirodi stvari prekršaji protiv javnog reda i mira obuhvaćaju kategoriju kažnjivih djela kojima se kao opće dobro štiti javni red i mir. U konkretnom slučaju nije sporno da je između okrivljenika KL i svjedoka oštećenika VL došlo do međusobnog verbalnog obraćanja, međutim, to s obzirom na okolnosti slučaja nije dovoljno za donošenje zaključka da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira.

13.4. Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

14. Sumirajući navedeno, još jednom se ističe kako je za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom otvorenom javnom mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

15. Slijedom svega navedenog, Sud smatra da djelo za koje se okrivljenika optužuje i za koje se protiv istog vodi postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, radi čega je pazeći na pravilnu primjenu Zakona, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe zbog utuženog prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove presude.

16. Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

17. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 17. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku KL,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.