REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-1239/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja ZG iz [adresa], Novi Sad, Milutina Bojića 16, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Marino Folo, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 17. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/23-26/487, URBROJ: 531-03-25-2 od 7. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju , Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula, KLASA: UP/I-361-05/18-06/785, URBROJ: 2163-18-06/9-23-21 od 29. rujna 2023. odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu stambene namjene izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/487, URBROJ: 531-03-25-2 od 7. svibnja 2025. odbio tužiteljevu žalbu kao neosnovanu.

3. Upravna tijela utemeljila su svoja rješenja na utvrđenju da izvedeno stanje zgrade ne odgovara stanju iz snimke izvedenog stanja, kao i da je zgrada izgrađena na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.

4. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, tužitelj u tužbi ističe da je u tijeku postupka dostavio uvjerenje DGU-a od 16. svibnja 2022. kojim je potvrđeno da je predmetna zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto karti (DOF 5/2011) izrađenoj na temelju snimanja do 21. lipnja 2011., čime su sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ispunjeni uvjeti za njezino ozakonjenje. Također ističe da je zgrada prije donošenja prvostupanjskog rješenja i ucrtana u katastar, na način na koji je i zatečena u naravi i prikazana u snimku izvedenog stanja. Navodi da su upravna tijela pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje, posebice u pogledu materijala gradnje i stabilnosti objekta, zanemarujući pritom nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka. Ističe da je zgrada izgrađena u skeletnom sustavu od armirano-betonskih elemenata i Ytong blokova, što prema stručnom mišljenju jamči dugotrajnost i sigurnost korištenja sukladno čl. 6. st. 3. podst. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, dok su zaključci upravnih tijela o urušavanju nosive konstrukcije proizvoljni i suprotni stanju u spisu. Pojašnjava da oštećenja na "izbočenom dijelu" zgrade nisu rezultat loše gradnje, već vandalizma i krađe vodospremnika, što ne utječe na stabilnost glavne konstrukcije. Ukazuje na to da upravna tijela uopće nisu razmatrala primjenu čl. 20. st. 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, prema kojem se moglo naložiti otklanjanje eventualnih nedostataka ili ozakonjenje zgrade u manjim gabaritima. Smatra nedopustivim da upravna tijela donose odluke na temelju slobodne ocjene pravnika o građevinskim materijalima, suprotno stručnom vještačenju i priloženim javnim ispravama o ucrtavanju zgrade u katastar. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika, predmet vrati na ponovni postupak te tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika te tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

5. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 16. srpnja 2026., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, 39/26, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

8. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja (saslušanje tužitelja kao stranke, očevid na licu mjesta uz vještaka geodetske i građevinske struke), smatrajući da je činjenično stanje u upravnom postupku utvrđeno van granica razumne sumnje na potpun i ispravan način, te da stoga provođenje daljnjih dokaza nije svrsishodno.

9. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 29. svibnja 2018. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je zahtjev naknadno dopunio snimkom izvedenog stanja iz XII/2019, koju je izradio HG, dipl.ing. arh., kao i geodetski snimak izvedenog stanja od13. travnja 2018, koji je izradio DG, ovlašteni inženjer geodezije.

11. Nastavno iz spisa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo 24. rujna 2020. izvršilo uvid u DOF 5/11 te utvrdilo da predmetna zgrada nije nedvojbeno vidljiva, s obzirom na dimenzije prikazane na snimci izvedenog stanja i geodetskom snimku, o čemu je sačinjena službena bilješka. Nastavno, prvostupanjsko tijelo je izvršilo uvid i u snimke DOF5 2014/16 i DOF 5/2020, te tužitelja pozvalo da dostavi uvjerenje o vidljivosti/evidentiranosti prije lipnja 2011. Dana 27. rujna 2023. izvršen je očevid na licu mjesta, a kojim je utvrđeno da zatečeno stanje nije u skladu s dostavljenom dokumentacijom budući se na mjestu na kojem se prema snimci izvedenog stanja i geodetskom snimku nalazio izbočeni dio manjeg volumena sada nalaze naslagani opečni blokovi, sve uslijed urušavanja nosive konstrukcije. Zapisniku s očevida prileže i fotografije, na kojima je na dijelu zida uočljiv natpis „Pozor! Oprez! Moguće dalje obrušenje i pad fasade!“.

12. Prvostupanjsko tijelo utemeljilo je rješenje kojim odbija zahtjev tužitelja na utvrđenju da se radi o zgradi koja je izrađena na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja, dok tuženik pobijano rješenje dodatno temelji i na utvrđenju da izvedeno stanje zgrade ne odgovara stanju iz snimke izvedenog stanja.

13. Iznijeta utvrđenja i zaključke prihvaća i ovaj Sud kao pravilna i potpuna, budući da ista proizlazi iz usporedbe dokumentacije dostavljene od samog tužitelja (snimke izvedenog stanja i geodetske snimke) i stanja zatečenog na očevidu, kao i službenih ortofoto karti.

14. Odredbom čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ-a), važećeg u vrijeme donošenja pobijanog rješenja, propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže (st. 2.). Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje (st. 2.).

15. Sukladno čl. 6. st. 3. al. 2. ZPNIZ-a, nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).

16. Prvotno valja navesti da je tuženik pravilno utvrdio postojanje odstupanja između zgrade vidljive na snimci DOF 5/11 te prikazane u snimci izvedenog stanja, u odnosu na stanje zatečeno prilikom očevida i prikazano na fotografijama koje čine sastavni dio dopunskog elaborata „Utvrđivanje tehničkih karakteristika građevine“ dostavljenog od tužitelja uz žalbu.

17. Naime, iz snimke izvedenog stanja proizlazi da zgrada ima kvadratni aneks tlocrtnih dimenzija 1,5m x 1,5m, visine 2m u koji se ulazi iz osnovne prostorije zgrade, a koji aneks je u snimci prikazan u tlocrtnom prikazu zgrade i u fotografijama zgrade, te na istočnom pročelju ima izgrađen zid bez otvora. S druge strane, po stanju na očevidu vidljivo je da je došlo do promjene u strukturi zida opisanog aneksa tako daje predmetni aneks deformiran i na njegovom mjestu se nalaze naslagane cigle, da je na sjevernom pročelju zgrade uz navedeni aneks ispisano „pozor, moguće daljnje obrušenje fasade”, dok je u gornjem desnom uglu istočnog pročelja predmetne zgrade vidljiva deformacija zida zgrade na način da je kombinacijom građevinskih blokova i drvenih dasaka improvizirano zatvoren otvor na istom zidu. Nastavno, na fotografiji (slika 2.) unutrašnjosti predmetne zgrade iz elaborata sudskog vještaka koja je slikana iz osnovne prostorije zgrade sa pogledom na sjeverni zid zgrade s unutrašnje strane, u gornjem desnom uglu vidljiv je otvor u međukatnoj ploči prema etaži kata (koji se otvor po nacrtnom prikazu iz snimke izvedenog stanja nalazi iznad gornjeg desnog ugla prizemnog tlocrta zgrade, odnosno uz kut koji čine zidovi sjevernog pročelja i istočnog pročelja zgrade), dok nije vidljiv nikakav otvor (vrata) prema aneksu zgrade, koji bi otvor trebao biti vidljiv upravo na tom sjevernom zidu.

18. Nastavno, pravilno su upravna tijela utvrdila da predmetna zgrada, s obzirom na način koji je izrađena, ne osigurava sigurnost i dugotrajnost korištenja. Suprotno navodima tužitelja, za izvođenje navedenog zaključka nije bilo nužno angažirati vještaka, budući da je očevidom na licu mjesta utvrđeno ne samo da je došlo do djelomičnog urušavanja zgrade (koje tužitelj ničim dokazano pripisuje djelovanju vandala) već i da je na istoj istaknuto upozorenje „Pozor! Oprez! Moguće dalje obrušenje i pad fasade“. Pravilno su upravna tijela utvrdila da od tužitelja naknadno dostavljen dopunski elaborat ne obeskrjepljuje opisani zaključak, a budući da isti, osima navođenja materijala gradnje, uopće ne obrađuje utvrđenu činjenicu da se dio zgrade već srušio, niti istu uopće spominje. Također nisu od utjecaja navodi tužitelja da se radi o kvalitetnim i sigurnim materijalima (armirani beton, Ytong blokovi), budući za zaključak o nepostojanju sigurnosti i dugotrajnosti korištenja, nije odlučna samo vrsta materijal, već i način građenja. S obzirom da je već sad došlo do urušavanja dijela zgrade, to sud nalazi osnovanim i pravilnim zaključak upravnih tijela o postojanju zapreke iz čl. 6. st. 3. al. 2. ZPNIZ-a.

19. Slijedom navedenog, imajući u vidu sve navedeno, nije bilo osnove za pozivanje tužitelja na otklanjanje nedostataka primjenom odredbe čl. 20. st. 4. ZPNIZ -a, budući da ista može primijeniti kod primjerice zatvaranja otvora na međi, ili uklanjanja istaka koji prelazi među, no ne i u situaciji kada zgrada po načinu gradnje ne ispunjava osnovne sigurnosne kriterije.

20. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje donijeto na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sve uz pravilnu primjenu materijalnog prava i u zakonom propisanom postupku, pa je stoga na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev i riješiti kao u izreci ove presude.

21. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužitelju, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Marinu Folu, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20