Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-4936/2026

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe DMA d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe LI, zbog prekršaja iz članka 91. stavka 1. točke 14. i stavka 2. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 68/18., 115/18, 98/19., 32/20., 145/20., 101/23. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe šumarske i lovne inspekcije, protiv presude Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp-114/2025-8 od 10. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe šumarske i lovne inspekcije, i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba DMA d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba LI, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođeni su od optužbe, zbog prekršaja iz članka 91. stavka 1. točke 14. i stavka 2. Zakona o šumama, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, nije prekršaj.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

4. Žalitelj u žalbi ističe da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak da okrivljenici svojim radnjama nisu počinili prekršaj i za svoju odluku je dao pogrešnu argumentaciju te navodi i da je u optužnom prijedlogu naveden i zakon i podzakonski akt koji dopunjuje biće prekršajnog djela, a sud ga nije niti pozvao na dopunu.

5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

6. Žalba je neosnovana.

7. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona, iz razloga navedenih u pobijanoj presudi.

8. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenike oslobodio od optužbe jer u činjeničnom opisu prekršaja navedenom u optužnom prijedlogu, koji nije izmijenjen do kraja dokaznog postupka, nije naveden blanketni propis, Pravilnik o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno („Narodne novine“ broj: 46/21.), a koji predstavlja konstitutivni element prekršaja, te je isti tužitelj morao jasno naznačiti u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, a ne samo u zakonskom opisu djela pa djelo, kako je opisano, nije prekršaj.

9. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz izreke optužnog akta u kojem nije naveden provedbeni propis, Pravilnik o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno, čijim odredbama se određuje biće prekršajnog djela, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju, budući da se radi o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela.

10. S obzirom na to da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo po propisu nije prekršaj.

11. Kako u konkretnom slučaju, u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom aktu, nije naveden propis kojim se dopunjuje blanketna norma – Pravilnik, kojim se određuje biće prekršajnog djela, na taj način djelo po optuženju nije prekršaj.

12. U pogledu nepotpunog optužnog akta, odredbom članka 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da citirana odredba članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu te je, slijedom navedenog, prvostupanjski sud već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, čim je našao da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, pravilno odmah trebao donijeti presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, budući da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj, a ni sud, ne mogu sada promijeniti činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata konkretnog prekršaja.

13. Slijedom navedenog, budući da optužni prijedlog ne sadrži potpun činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja predmetnog prekršaja, odluka prvostupanjskog suda kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, zbog prekršaja navedenog u izreci, pravilna je te je trebalo odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda, jer djelo za koje se optužuju, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

14. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.

-

U Zagrebu 17. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Jasna Momirović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.