Posl. broj: P-418/2024-30

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, u pravnoj stvari tužiteljice ČĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Irene Zustović, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, protiv tuženika HĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanom po punomoćnici Vanesi Zandel Lončarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. iz Pule, Dalmatinova 4, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 15. lipnja 2026. u nazočnosti tužiteljice osobno uz punomoćnicu, te uz punomoćnicu tuženika, 17. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe od 27. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženi je dužan isplatiti tužiteljici iznos od 19.219,45 eura (devetnaest tisuća dvjesto devetnaest eura i četrdeset pet centi) sa zakonskom kamatom na pojedini iznos kako slijedi:

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.02.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.03.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.04.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.05.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.06.2021. pa do isplate,

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.07.2021. pa do isplate,

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.08.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.09.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.10.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.11.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.12.2021. pa do isplate

-na iznos od 222,45 eur počev od 01.01.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.02.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.03.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.04.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.05.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.06.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.07.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.08.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.09.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.10.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.11.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.12.2022. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.01.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.02.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.03.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.04.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.05.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.06.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.07.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.08.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.09.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.10.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.11.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.12.2023. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.01.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.02.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.03.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.04.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.05.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.06.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.07.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.08.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.09.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.10.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.11.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.12.2024. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.01.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.02.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.03.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.04.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.05.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.06.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.07.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.08.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.09.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.10.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.11.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.12.2025. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.01.2026. pa do isplate

-na iznos od 337,75 eur počev od 01.02.2026. pa do isplate

koja se od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. prosinca 2022. godine određuje po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HĆ da tužiteljici ČĆ nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.180,96 eura (pet tisuća sto osamdeset eura i devedeset šest centi), sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana, dok je u preostalom dijelu odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dostavila tužbu sudu protiv tuženika, radi isplate. U tužbi navodi da su tužiteljica i tuženik suvlasnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi se radi o kući koju drži u samostalnom posjedu tuženi, iako je tužiteljica upisana kao suvlasnica u ¼ dijela, dok je tuženi upisan kao suvlasnik u ¼ dijela, dok je u 2/4 upisan NĆ. U naravi se radi o stambenoj zgradi sa 2 stana na katu i jednim nedovršenim stanom u prizemlju, a što sve ima zajednički ulaz. Presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu posl.br. 427/2022 od dana 05.02.2024. godine presuđen je tuženik da isplati tužiteljici naknadu za korištenje njene nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] i to za period od 01.06.2015. pa do 01.01.2021. godine u iznosu od 222,45 eura mjesečno. Vještačenjem po građevinskom vještaku u predmetu P-990/2019 vještak je procijenio da bi mjesečna naknada za korištenje stana u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovarala iznosu od neto 223,78 eur/1.686,04 kuna¹. Na ročištu održanom dana 26.04.2023. godine, vještak je izjavio da od 01.01.2022. indeks cijena nekretnina za 2022. godinu iznosi 153,8 , a što predstavlja povećanje cijena stambenih nekretnina od 51,8% te bi se i u tom postotku povećala i cijena najamnine izračunata u nalazu i mišljenju od 14.12.2020. godine. Iz navedenog proizlazi da bi počev od 01.01.2022. godine najamnina iznosila 337,75 eura. Kako tuženi i dalje drži u posjedu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ne želi predati posjed tužiteljici to tužiteljica ovime potražuje naknadu za korištenje njenog suvlasničkog dijela nekretnine za daljnji period počev od 01.01.2021. godine pa do danas. Zbog navedenog podnosi ovu tužbu i predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev, a tuženika obveže na naknadu troškova postupka tužiteljici u cijelosti.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice. Naime tužiteljica u tužbi pogrešno navodi suvlasnike predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa tako navodi da je EĆ suvlasnik u1/4 dijela predmetne nekretnine. Uvidom u vlasnički list (koji je tužiteljica dostavila uz tužbu) razvidno je da su kao suvlasnici predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani, tužiteljica u 1/4 dijela, NĆ u 2/4 dijela i SĆ (sin tužiteljice i tuženika) u 1/4 dijela. Nadalje, uvidom u vlasnički list razvidno je da se tuženik nalazi u poštenom posjedu 3. suvlasničkog udjela u vlasništvu ŽĆ, temeljem ugovora o osnivanju prava doživotnog plodouživanja, a koji ugovor je sastavljen dana 04.12.2021.godine. Znači, tuženikovo pravo na posjed temelji se na predmetnom ugovoru. Prema odredbi čl. 163 st. 1. ZV-a posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Naime, u ovom slučaju materijalnopravno su mjerodavne odredbe ZV-a koje uređuju pravni položaj poštenog odnosno nepoštenog posjednika, a koje stajalište je u skladu s mišljenjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 26. listopada 2009.g. prema kojem, citira se: „Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZVDSP, prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari.“ Obzirom da je tuženik pošten posjednik temeljem Ugovora o osnivanju prava doživotnog plodouživanja isti nije dužan naknaditi tužiteljici predmetnu tražbinu. Tuženik nije suvlasnik predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a niti je samostalni posjednik navedene nekretnine. Slijedom navedenoga tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. U predmetnom slučaju ističe se da kako tužiteljica nikada nije zatražila predaju u suposjed od ostalih suvlasnika Bitić Besima i Wagner Waltera. Nadalje, ističe se kako tuženik nalazi u posjedu samo dijela predmetne nekretnine i to jednog stana, stana „B“ na katu (koji je kao takav označen u Planu posebnih dijelova zgrade izrađenom po sudskom vještaku Sergiju Zanghirelli od 08.10.2018.g.). Navedeni stan predstavlja jedinu nekretninu u kojoj tuženik živi. Slijedom navedenoga, a uzimajući u obzir činjenicu da tuženik ima valjani pravni osnov, ugovor temeljem kojeg se nalazi u posjedu predmetnog dijela nekretnine, tuženik se poziva na pravo na dom zajamčeno odredbom članka 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) i člankom 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", - MU broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10). Temeljem svega navedenog tuženik predlaže nadležnom sudu da odbaci tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan ili podredno po provedenom postupku odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i naloži istoj da mu nadoknadi parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

3. S obzirom na protek vremena od dana podnošenja tužbe, tužiteljica je podneskom od 27.1.2026. preinačila tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje isplatu naknade za korištenje njezinog stana u [adresa] i za razdoblje do veljače 2026., a primjenom čl. 190. st. 3. ZPP-a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je takvu preinaku dopustio kao svrsishodnu za konačno rješenje odnosa među strankama, te je odlučeno kao u izreci rješenja.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao zk izvadak na str. 5-6, zapisnik od 26.4.2026. na str. 7-8, presudu i rješenje P-427/2022-106 na str. 9-22, nalaz i mišljenje vještaka na str. 23-25, spise ovog suda P-427/2022, P Ob-58/2019, Ovr-490/2024, zapisnik na str. 45-50, presudu i rješenje P Ob-58/2019 na str. 51-64, presudu Gž Ob- 34/2024-2 na str. 65-70, dopis na str. 71-72, presudu na str. 75-83, podatak MUP-a na str. 84, podatak HEP-a na str. 85-91, podatak 1. Maj Labin na str. 92, podatke Vodovoda Labin na str. 93-116, zapisnik na str. 171-174.

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

6. Iz z.k. izvatka na stranici 4 do 5 spisa proizlazi da su na nekretnini k. č. [katastarska čestica] upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici upisani NĆ u 2/4 dijela, SĆ u ¼ dijela, te ovdje tužiteljica ČĆ u ¼ dijela. Na suvlasničkom dijelu ŽĆ, upisana je osobna služnost – pravo doživotnog plodouživanja u korist ovdje tuženog HĆ, te LĆ, sve temeljem Ugovora o osnivanju prava doživotnog plodouživanja od 5. siječnja 2022.

7. Uvidom u spis ovog suda P-427/2022, utvrđeno je da je između parničnih stranaka vođen postupak radi isplate i to po istoj pravnoj osnovi samo što je period bio od 01.05.2015. godine pa do 01.01.2021. godine. U tom predmetu donesena je presuda ovoga suda posl.br. P-427/2022 koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-1891/2024. Tom se presudom nalaže tuženiku da tužiteljici na ime naknade za korištenje njenog suvlasničkog dijela nekretnine, isplati iznos od 15.126,51 eura. U postupku je utvrđeno da tuženik koristi nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za stanovanje, te da je tuženik u posjedu ključa stana „C„ za koji su se sporazumjeli da pripada tužiteljici, kao i ključa od ulaznih vrata nekretnine. Između stranaka nije bilo sporno da tuženik odbija tužiteljici dati ključeve ulaznih vrata i stana C na katu iz razloga jer „ona to nije zaslužila„ te da je između stranaka vođen izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice R1-134/2016 kako bi stranke uredile svoje imovinskopravne odnose, te je tada tužiteljica prvi put bila u spornoj nekretnini i to na uviđaju sa sudom. U postupku je provedeno građevinsko vještačenje po građevinskom vještaku AĆ, a na temelju nalaza i mišljenja vještaka Sergia Zanghelia utvrđena je naknada za korištenje suvlasničkog dijela nekretnine tužiteljice pa je tako utvrđeno da iznos od 1.686,04 kn (223,77 eura) predstavlja čisti prihod od mjesečne najamnine koja bi za predmetni stan, imajući u vidu napomenu da troškovi gospodarenja stambenom nekretninom iznose cca 15% iznosila 1.983,57 kuna što iznosi 1.983,57 (263,26 eura) /72,85 kn /m2, neto korisne površine stana.

8. Iz podataka HEP-a (str. 85-91) proizlazi da pod imenom tužiteljice imaju evidentirano jedno obračunsko mjerno mjesto 1106034859, broj brojila 3846919, koje se nalazi na adresi [adresa], dok pod imenom tuženika imaju evidentirano obračunsko mjerno mjesto broj 1102217652, broj brojila 72714229 na adresi [adresa], te je dostavljena energetska kartica o potrošnji na navedenom obračunskom mjestu.

9. Iz podataka 1. Maj DĆ (str. 92) proizlazi da za objekt sagrađen na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji jedan korisnik usluga – ČĆ, te se za taj objekt vrši odvoz za 6 članova kućanstva, ali je 1. Maj Labin dostavio ispravljeni dopis (str. 97-98) iz kojeg proizlazi da su se ranije dostavljeni podaci odnosili na nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je za nekretninu koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], [adresa], zadužen spremnik od 240l na ime korisnika TĆ.

10. Iz podataka Vodovoda Labin d.o.o. (str. 93) proizlazi da na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za potrošača Bitić Ismajla su instalirana dva vodomjera na mjernim mjestima na adresi [adresa].

11. Iz zapisnika spisa Ovr-163/2025 od 10. veljače 2026. (str. 171-172) utvrđeno je da je 10. veljače 2026. putem sudskog ovršitelja i bravara provedena predaja u posjed stana „C“ u kući na adresi [adresa], ovdje tužiteljici, te je bravar promijenio bravu stana C. Jedan je ključ uručen ovdje tužiteljici, drugi ključ punomoćnici ovršenika, dok će se traći ključ čuvati na sudu. Dakle. 10. veljače 2026. tužiteljica je putem ovršnog postupka stupila u posjed stana „C“ na adresi [adresa].

12. Na ročištu održanom 6. veljače 2026., po suglasnom prijedlogu stranaka, proveden je dokaz saslušanjem dipl. ing. građevine koji je proveo građevinsko vještačenje u predmetu P-427/2022, Sergia Zanghirella. Svjedok je potvrdio da je u ranijim postupcima između stranaka bio angažiran kao sudski vještak. U predmetu P - 990/19 (P-427/22) utvrđivao je naknadu za izgubljenu dobit, dok je u drugom predmetu izradio procjenu vrijendosti nekretnine po dijelovima kako su se stranke dogovorile da će nekretninu podijeliti. Izradio je i etažni elaborat. U odnosu na povećanje indeksa cijena stambenih nekretnina te cijene bi danas bile veće i to u odnosu na 2017. povećanje bi bilo nekih 60-70%, dok bi u odnosu na cijene iz 2020. povećanje bilo oko 40 -50%. U odnosu na procjenu kolika bi bila naknada za korištenje stana za razdoblje od 2021. do danas, naknada bi se povećala 40-50%, a indeks bi se povećavao 10% godišnje, prosječno koliko je i inflacija. Nije mu poznato da li bi građevina imala uporabnu dozvolu, a 2020. svoj je nalaz izradio temeljem prosječnih cijena iznajmljivanja nekretnina na tom području, a za najam nepostojanje uporabne dozvole ne bi trebalo imati utjecaja. Priključke nekretnina može imati i bez uporabne dozvole, a ako netko živi u kući, pretpostavlja da kuća ima priključke.

12. 1. Iskaz svjedoka je u cijelosti prihvaćen kao objektivan i vjerodostojan, obzirom je svjedok iskazivao na temelju dugogodišnjeg iskustva rada kao vještak građevinske struke i inženjer građevine, a nema interesa da bilo koja od stranaka uspije u ovom postupku.

13. Na ročištu održanom 6. veljače 2026. proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice ČĆ koja je u svom iskazu navela da joj ključ ulaznih vrata i stana nije predan, a postupak se vodi već 12 godina. Ona i tuženik ne kontaktiraju, tako da sve što je dobila dobila je sudskim putem. Vlasnik stana A je ZĆ, stana u kojem živi tuženik vlasnik je EĆ, a vlasnica stana C je ona. Nije joj poznato da bi njezin sin imao neki suvlasnički udio u kući. Tuženik je gradio kuću, kuća nema uporabnu dozvolu, te su se oni sudski dogovorili kako će stanovi biti podijeljeni. Kuća nije etažirana na sudu, a dogovor je da je najmanji stan C njezin, da je stan A pripao ĐĆ, a stan B tuženiku. Poznato joj je da tuženik koristi stan, a ona nema ključ. Na saslušanju u predmetu P-427/22 tuženik je rekao da joj neće dati ključ od ulaznih vrata i od njezinog stana jer da ona to nije zaslužila.

13. 1. Iskaz tužiteljice sud je u cijelosti prihvatio, obzirom je u skladu s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, kao i zaključcima iz spisa P-427/2022.

14. Tuženik saslušan kao stranka u postupku izjavio je da on nema ključ niti jednog stana, a da je vlasnik stana SĆ, dok on ima plodouživanje. Ulazna vrata su zaključana i on ima ključ ulaznih vrata. Stan C ne koristi na bilo koji način. Tužiteljica ga nije nikad osobno pozvala da joj preda ključ, samo sudskim putem. Ključ stana C nema nitko, stan je otključan. Osim njega i partnerice, stan B i C ne koristi bilo koja druga osoba na bilo koji način. Stan B i C su opremljeni 2015 -2016. U stanu C nalazi se namještaj kojeg je on kupio. Nije joj nikada bio spreman dati ključeve, a nije ni danas.

14. 1. Iskaz tuženika u kojem je izjavio da on nema ključ niti jednog stana, te da stan C ne koristi, kao i da ga tužiteljica nikad nije osobno pozvala da joj preda ključ, sud nije prihvatio kao istinit, obzirom iz ranijih postupaka vođenih između stranaka, te zapisnika Ovr-163/2024, str. 171-172, 185-189 i dopisa od 3.5.24. na str. 71-72 spisa) proizlazi suprotno. Sam tuženik je potvrdio da je on kupio namještaj koji se nalazi u stanu „C“, te da u stanu nema sinovih stvari. Također, tijekom trajanja uviđaja u predmetu Ovr- 163/25 nije bilo moguće ući u stan „C“ jer je s unutrašnje strane vrata stavljeno željezo koje blokira otvaranje vrata. Sudska ovršiteljica i bravar u stan „C“ ušli su kroz balkonska vrata, te je utvrđeno da je ovršenik, ovdje tuženik, blokirao ulaz sa željeznim podupiračima visine 2metra, te je bravar uklonio konstrukciju sa unutrašnje strane i konačno otvorio ulazna vrata.

14. 2. Sud je istinitim ocijenio navod tuženika da osim njega i partnerice stan B i C ne koristi neka druga osoba, te da nije tužiteljici nikada bio spreman dati ključeve, a to nije ni danas, obzirom da je tužiteljica sudskim putem u predmetu Ovr -163/2025 koji se vodio protiv ovdje tuženika, uspjela doći do posjeda stana u njezinom vlasništvu.

15. Iz provedenog postupka sud utvrđuje sljedeće:

- da je tužiteljica upisana kao suvlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u ¼ dijela, dok je u 2/4 dijela 2/4 dijela upisan suvlasnik ĐĆ, a u ¼ dijela upisan je sin parničnih stranaka SĆ, dok na njegovom suvlasničkom dijelu tuženik i njegova izvanbračna supruga imaju upisano pravo doživotnog plodouživanja.

- da je u posjedu stana B i C na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dalje tuženik (zapisnik radi predaje u posjed od 10. veljače 2026, str. 171-172 spisa, iskaz tuženika u predmetu P-427/2022)

- da se u naravi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi o stambenoj zgradi sa dva stana na katu i jednim nedovršenim stanom u prizemlju, što sve ima jedan zajednički ulaz, a da je stanove na katu kuće B i C opremio tuženik

- da je između suvlasnika postignut dogovor oko načina korištenja nekretnine, odnosno kojem suvlasniku pripada točno određena stambena jedinica, te se tuženik suglasio da tužiteljici na ime njezinog suvlasničkog dijela u cijelosti pripadne stan C na katu zgrade, površine 75,58 m2, koji se sastoji od hodnika, WC-a, kupaonice, dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, lođe i balkona, dok on koristi stan B

- da u kući na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cca 14-15 godina živi isključivo tuženik sa izvanbračnom suprugom, te da osim njega i partnerice stan B i C ne koriste treće osobe, a u stanu „C“ nalazi se namještaj kojeg je on kupio

- da su odnosi između tužiteljice i tuženika teško narušeni, te da više od deset godina međusobno vode brojne sudske postupke

- da tužiteljica, iako suvlasnica nekretnine, ne može vršiti posjed iste, budući da isključivo tuženik drži ključeve ulaznog portuna, te ključ stana „C“ i tužiteljici ne dozvoljava pristup stanu „C“ u kojem se nalaze njegove stvari

- da je tužiteljica kod ovog suda protiv tuženika 10. svibnja 2017. pokrenula parnični postupak radi predaje u suposjed nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu posl.br. P Ob-58/2019 od dana 21.12.2023 godine koja je preinačena presudom Županijskog suda u Puli posl.br. Gž Ob-34/2024 od dana 04.04.2024., naloženo ovdje tuženiku da tužiteljici preda u suposjed nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da joj preda primjerak ključeva dva stana na katu te ključ ulaznih vrata u zgradi s time da se tuženik može osloboditi obveze da joj preda u suposjed dva stana ukoliko ovrhovoditeljici preda u samostalan posjed stan na katu gledano od ulaza desno, i to na način da ovrhovoditeljici preda ključ toga stana i stana od ulaznih vrata, a koji stan je u prijedlogu diobe označen slovom C.

- da je tužiteljica u kod ovog suda pokrenula ovršni postupak radi predaje nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjed, a koji postupak se vodi pod posl.br. Ovr- 163/2025 te da je 10. veljače 2026. sudskim putem dobila ključeve ulaznog portuna i stana „C“

16. Iz iskaza saslušanih stranaka nesporno proizlazi da tuženik koristi nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to za stanovanje (što potvrđuje i priložena dokumentacija 1. DĆ, Vodovoda Labin, te HEP-a, na str. 85-93 spisa), te da on jedini posjeduje ključ ulaznih vrata kojim se pristupa na nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te koristi stan „C“ za kojeg su se sporazumjeli da pripada tužiteljici. Nije dokazano da bi isti koristio kuću u druge svrhe, odnosno da bi tuženik iznajmljivao kuću. Iz iskaza tuženika nedvojbeno je utvrđeno da tuženik odbija tužiteljici dati ključeve nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom je izričito izjavio da nikada nije bio spreman dati joj ključeve, a nije ni danas. Također, iz pravomoćne presude ovog suda posl.br. P-427/2022 od 5. veljače 2024. proizlazi da tuženik ima ključ stana „C“ i da tužiteljici odbija dati ključ jer „ona to nije zaslužila“

17. Iz odredbe čl. 164. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) proizlazi da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koji je vjerovao da mu pripada, a ne treba mu ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno. Nepošteni posjednik tuđe stvari prema odredbi čl. 165 st.1. istog Zakona mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. S obzirom da je tuženik znao da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u 1/4 dijela, da između suvlasnika postoji dogovor koji dio nekretnine će tko koristiti, da je tužiteljica protiv njega pokrenula postupak radi predaje u posjed njezinog suvlasničkog dijela, time je tuženik znao da nema valjanu pravnu osnovu za držanje u posjedu i tužiteljičinog dijela nekretnine, pa po mišljenju ovog suda tuženik u utuženom razdoblju nije pošteni posjednik posebno imajući u vidu da je od pravomoćnosti presude P-69/12 od 17. prosinca 2012. (pravomoćna 23. ožujka 2015.) kojom je utvrđena bračna stečevina stranaka, znao da je u posjedu i suvlasničkog dijela tužiteljice, slijedom čega joj je dužan naknaditi korist koju je imao. Da je to tako, potvrdio je i Županijski sud u Zagrebu, u presudi posl.br. Gž-1891/2024 kojom je u cijelosti potvrđena presuda ovog suda P-427/2022. Tuženik je tijekom cijelog utuženog razdoblja bio nepošteni posjednik nekretnine, obzirom je tužiteljica još 2017. protiv njega između ostalog pokrenula postupak radi predaje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjed.

18. Navedena korist se u konkretnom slučaju očituje u koristi koja bi se ostvarivala najmom predmetne nekretnine u stambene svrhe. Činjenica da se između stranaka od 2016. vodio izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, te da je tužiteljica pokrenula još 2017. tužbu radi predaje u posjed sporne nekretnine, sama po sebi ukazuje na to da je tužiteljici bila namjera urediti imovinskopravne odnose.

19. Dakle, primjenjujući odredbu čl. 165. st. 1. ZVDSP-a, sud zaključuje da je tuženik dužan isplatiti tužiteljici naknadu za korištenje njezinog suvlasničkog dijela od 1/4 na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa tri zasebne stambene jedinice, sve sukladno odredbi čl. 1120 ZOO-a, jer tužiteljica kao suvlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nesumnjivo ima pravo na suposjed i sukorištenje te iskorištavanje predmetne nekretnine u omjeru njezinog prava suvlasništva, i to upravo posebnog dijela nekretnine-stana "C" površine 75,58m2, kako je određeno u nalazu i mišljenju vještaka Sergia Zanghirella, .

20. Takav novčani iznos na mjesečnoj ili godišnjoj razini koji bi tuženik morao plaćati, a nije plaćao, za korištenje tuđeg dijela nekretnine prema stanju nekretnine u vrijeme korištenja, predstavlja korist koju je on ostvario zbog neosnovanog korištenja i za taj iznos je nastalo povećanje njegove imovine te umanjenje imovine tužiteljice (članak 1111. ZOO-a).

21. Na okolnost visine naknade, u postupku P-427/2022 provedeno je građevinsko vještačenje po vještaku Sergiu Zanghirella, koji je izvršio procjenu naknade za korištenje posebnog dijela "C" stana na I. katu, koji je prema sporazumu stranaka trebao pripasti u vlasništvo ČĆ u spisu R1-134/16, a koje je vještačenje u cijelosti prihvaćeno jer je izrađeno u cijelosti prema pravilima struke. Tržišna vrijednost posebnog dijela "C" stana na I. katu predmetne nekretnine iz procjene u spisu R1-134/16 u iznosu od 436.365,93 kune se usvaja kao prihodovna vrijednost nekretnine PV u prihodovnoj metodi. Za potrebe izračuna vrijednosti zemljišta usvojena je jedinična vrijednost zemljišta iz navedene procjene u iznosu od 220,00KN/m2, odnosno godišnji čisti prihod nekretnine proizlazi općom prihodovnom metodom u iznosu od 20.232,45kuna. Iz gornjeg izračuna proizlazi godišnja naknada za korištenje posebnog dijela "C" stana na I. katu u iznosu od 20.232,45 kuna, što daje mjesečni iznos od 20.232,45/12 što iznosi 1.682,04 kn. Sukladno nalazu vještaka, dobiveni iznos od 1.686,04 kn predstavlja čisti prihod od mjesečne najamnine koja bi za predmetni stan, imajući u vidu napomenu da troškovi gospodarenja stambenom nekretninom iznose cca 15%, iznosila 1.686,04/0,85=1.983,57 kuna što iznosi 1.983,57/72,85=27,23kn/m2, neto korisne površine stana.

21. 1. U ovom postupku proveden je dokaz saslušanjem ranijeg vještaka kao svjedoka, te je temeljem njegovog iskaza utvrđeno da se naknada za korištenje stana od 2021. do danas povećala 40-50% odnosno indeks bi se povećavao 10% godišnje, prosječno koliko je inflacija.

22. Tužiteljica je postavila svoj tužbeni zahtjev, kao u podnesku od 27.1.2026. na način da od tuženika potražuje naknadu za korištenje njezinog posebnog dijela nekretnine, stana "C" na I. katu u mjesečnom iznosu od 222,45 eura (dok je vještak utvrdio da bi prosječna mjesečna naknada iznosila 1.686,04 kune mjesečno) za 2021. godinu, 337,75 eura mjesečno za razdoblje od 2022. -2026. godine, sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedini mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate, odnosno ukupno 19.219,45 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom.

23. Budući mjesečna najamnina dospijeva zadnjeg dana u tekućem mjesecu, sukladno čl. 29. ZOO prema kojem dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, tužiteljica je imala pravo potraživati zatezne kamate na mjesečnu najamninu od svakog prvog u mjesecu za prethodni mjesec, što je tužiteljici i dosuđeno.

24. Slijedom svega navedenog, prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

25. Tužiteljica i tuženik dostavili su troškovnike kojima potražuju troškove postupka, a kako je tužiteljica u cijelosti uspjela u postupku, to joj je tuženik dužan naknaditi troškove postupka sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a

26. Osnovanost zatraženih troškova sud utvrđivao temeljem čl. 155. ZPP-a, dok je visina troškova određena sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje: Tarifa), te sukladno vrijednosti predmeta spora koja iznosi 15.126,51 eura.

27. Tužiteljici je kao osnovan ocijenjen zatraženi trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu 10. rujna 2024. iznos od 500,00 eura (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu 26. studenog 2025. iznos od 500,00 eura (Tbr. 9. t. 2. Tarife), za zastupanje na ročištu 6. veljače 2026 iznos od 500,00 eura (Tbr. 9. t. 2. Tarife), za sastav podneska od 27. siječnja 2026. iznos od 500,00 eura (Tbr.8. t. 1. Tarife), za sastav podneska od 27. veljače 2026. iznos od 500,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu 15. lipnja 2026. iznos od 500,00 eura (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za sastav podneska od 11. rujna 2024. iznos od 500,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife), ukupno 4.000,00 eura, uvećano za PDV, dakle 5.000,00 eura. Priznat je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 80,48 eura, te na presudu u iznosu od 80,48 eura.

28. Zatražen trošak sastava podneska od 3.2.2025. u iznosu od 500,00 kuna uvećano za pripadajući PDV ocijenjen je kao neosnovan, budući da nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

29. Tužiteljici su, dakle, priznati ukupni troškovi ovog postupka u iznosu 5.160,96 eura, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2026. dok je u preostalom dijelu kao neosnovan odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.

30. Budući je tuženik u cijelosti izgubio parnicu, to je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

Labin, 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju putem punomoćnice

2. Tuženiku putem punomoćnice