REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: K-12/2025-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi u vijeću sastavljenom od suca Silvije Sajfert, kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Branke Kožić i Ivana Rakonića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Ereš, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ZS, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17 – dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11 i dr., povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KO- DO-2/2025-1 od 11. travnja 2025., nakon zaključene rasprave, u nazočnosti optuženog ZS uz branitelja Antona Denona, odvjetnika iz Rijeke i zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Slavonskom [adresa], IS, dana 17. srpnja 2026., objavio i

p r e s u d i o  j e

l. Optuženi ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj], zvan "Z", sin Ivana i NS, rođene I, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sada na izdržavanju kazne zatvora u Kaznionici u Glini , državljanin Republike Hrvatske, vozač sa završenom SSS, nezaposlen, razveden, živi u izvanbračnoj zajednici sa HS, otac troje punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, bez nekretnina ili pokretnina veće vrijednosti u svom vlasništvu, bez čina i odlikovanja

k r i v  j e

što je:

1.) u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. kao direktor TD "Nata" d.o.o. Požega, suprotno odredbi članka 430. i 252. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne Novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24) nije postupio po načelu urednog i savjesnog vođenja poslovanja društva i skrbi o imovinskim interesima društva nego je u nakani da znatno ošteti TD "Nata" d.o.o., a sebe znatno materijalno okoristi, sa računa društva otvoren og kod PBZ d.d. Zagreb, isplatama na šalteru banke podigao 2.207.500,00 kuna/292.985,60 € koje nije koristio za poslovanje društva već zadržao za sebe i tako se protupravno znatno okoristio, čime je TD "Nata" d.o.o. oštetio za isti iznos,

dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koje se temelji na zakonu i na taj način pribavio sebi imovinsku korist te time onom o čijim se interesima dužan brinuti, prouzročio štetu, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta,

2.) u istom vremenskom razdoblju i u istom svojstvu kao pod točkom 1.), u nakani da TD „Nata“ d.o.o. izbjegne plaćanje PDV-a u iznosu velikih razmjera i tako uskrati sredstva proračunu RH, u poslovnim knjigama TD „Nata“ d.o.o. evidentirao 347 nevjerodostojnih računa dobavljača TD "Raža" j.d.o.o. Antunovac i TD "Rofi distribucija" d.o.o. Zagreb, ukupne vrijednosti s PDV-om 28.751.525,30 kuna/3.819.983,18 €, znajući da isti ne prikazuju stvarno nastale poslovne događaje te da knjiženja nisu utemeljena na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji, čime nije osigurao sve podatke potrebne za točan obračun i plaćanje PDV -a, postupajući protivno odredbi članka 83. stavak 1. Zakona o PDV -u (Narodne Novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14 i 115/16) pri podnošenju prijava poreza na dodanu vrijednost odbijajući pretporez u iznosu od 5.746.152,72 kune/762.645,53 €, te obračunom obveze PDV-a na iskazanu vrijednosti zaliha u iznosu od 255.957,77 kuna/33.971,43 eura na štetu proračuna Republike Hrvatske umanjio poreznu obvezu za najmanje 6.002.110,49 kuna/796.616,96 € i u tom iznosu oštetio proračun Republike Hrvatske, a osnovne i pomoćne knjige koje je sukladno odredbi članka 13. stavak 5. Zakona o računovodstvu (Narodne Novine br. 78/15, 134/15 i 120/16) bio obvezan voditi, vodio neuredno tako da nije moguće na jednostavan način izvršiti uvid u financijsko poslovanje i stanje imovine društva

dakle, u stjecaju, kao odgovorna osoba u poslovne knjige i isprave unio neistinite podatke i neistinite isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite te s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza, dao netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa porezne obveze zbog čega je došlo do smanjenja porezne obveze velikih razmjera te poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi, vodio tako da je otežana preglednost poslovanja,

3.) u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. kao direktor TD "Nata" d.o.o. Požega, u izvatke transakcijskih računa TD "Nata" d.o.o. otvorenih kod PBZ d.d. Zagreb, Raiffeisenbank d.d. i Erste&Steiermarkische Bank d.d. koje je dostavio na nadzor Poreznoj upravi, unio podatke koji prikazuju isplate sa žiro -računa kao plaćanje ulaznih računa dobavljačima TD "Raža" j.d.o.o. Antunovac i TD "Rofi distribucija" d.o.o. Zagreb, iako svjestan da je umjesto plaćanja podizao gotovinu sa računa TD "Nata" d.o.o.

dakle, preinačio pravu ispravu s ciljem da takovu ispravu uporabi kao pravu i uporabio ju kao pravu,

čime je počinio:

pod točkom 1.) kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju - označeno po članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11

pod točkom 2.) u stjecaju, kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje službene ili poslovne isprave - označeno po članku 279. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavak 2. KZ/11 s kaznenim djelom protiv gospodarstva - utaja poreza ili carine - označeno po članka 256. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11 i kaznenim djelom - povreda obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga - označeno i kažnjivo po članku 248. KZ/11, u vezi članka 51. stavak 1. KZ/11,

pod točkom 3.) kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje isprave - označeno i kažnjivo po članku 278. stavak 1. KZ/11,

sve u vezi članka 51. stavak 1. KZ/11

pa se optuženiku ZS za kazneno djelo pod točkom 1) na temelju članka 246. stavak 2. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 2 (dvije) godine

pa mu se za kazneno djelo pod točkom 2) na temelju članka 279. stavak 2. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine

pa mu se za kazneno djelo pod točkom 2) na temelju članka 256. stavak 3. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 2 (dvije) godine

pa mu se za kazneno djelo pod točkom 2) na temelju članka 248. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci

pa mu se za kazneno djelo pod točkom 3) na temelju članka 278. stavak 1. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci

pa se na temelju članka 51. KZ/11 optuženi ZS

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora 4 (četiri) godine i 10 (deset) mjeseci. ll. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP/08) optuženom ZS se nalaže da oštećeniku Republici Hrvatskoj OIB: 52634238587 za Ministarstvo financija Porezna uprava na ime naknade štete isplati:

- iznos od 348.671,60 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 1. siječnja 2017. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana

- iznos od 447.945,36 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 1. siječnja 2018. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva oštećenik upućuje u parnicu.

lll. Na temelju članka 560. ZKP/08 u vezi s člankom 77. stavak 1. KZ/11 utvrđuje se da iznos od 2.207.500,00 kuna/292.985,60 € predstavlja imovinsku korist koju je optuženik ZS ostvario počinjenjem kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ/11, pa je isti iznos imovina Republike Hrvatske, te se nalaže optuženiku ZS da navedeni iznos uplati u korist Državnog proračuna u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

IV. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 nalaže se optuženom ZS da na ime troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 i to troška knjigovodstveno-financijskog vještačenja isplati iznos od 4.120,50 eura, te da isplati troškove za svjedoke o čemu će biti doneseno posebno pismeno rješenje kada budu poznati podaci o visini tih troškova, te da na ime paušala iz članka 145. stavka 2. točka 6. ZKP/08 isplati iznos od 100,00 eura, sve to u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KO-DO- 2/2025-1 od 11. travnja 2025. sa izmjenama u činjeničnom opisu kako ih je izvršila zastupnica optužbe na raspravi 13. srpnja 2026., optuženom DS stavljeno je na teret počinjenje kaznenog djela pod točkom 1) kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju - označeno po članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11 , pod točkom 2.) u stjecaju, kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje službene ili poslovne isprave - označeno po članku 279. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavak 2. KZ/11 s kaznenim djelom protiv gospodarstva - utaja poreza ili carine - označeno po članka 256. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11 i kaznenim djelom - povreda obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga - označeno i kažnjivo po članku 248. KZ/11, u vezi članka 51. stavak 1. KZ/11 i pod točkom 3.) kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje isprave - označeno i kažnjivo po članku 278. stavak 1. KZ/11, sve u vezi članka 51. stavak 1. KZ/11.

1.1. U optužnici je postavljen i imovinskopravni zahtjev za oštećenika Republiku Hrvatsku i to na iznos od 406.914,22 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 348.671,60 eura teče od 1. veljače 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana i na iznos od 491.789,41 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 447.945,36 eura teče od 1. veljače 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana. Traženi iznos naknade štete odnosi se na uskraćeni porez na dodanu vrijednost za 2016. i 2017. godinu i obračunatu kamatu za svaki pojedini godišnji iznos koja je obračunata do zaključenja zapisnika o poreznom nadzoru 31. siječnja 2019.

1.2. U završnom govoru zastupnica optužbe predložila je oduzimanje imovinske koristi u iznosu od 3.422.430,58 eura vezano za kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju - označeno po članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11 iz točke 1) optužnice.

2. Pozvan da se očituje o optužbi optuženik je izjavio kako se ne smatra krivim ni po jednoj točki optužnice, a osporio je i postavljeni imovinskopravni zahtjev po osnovi i po visini.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao i razgledao izvadak iz registra Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu (prilog 1, strana 66 -67 sudskog spisa), obrasci prijave potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod PBZ d.d. Zagreb (strana 68-73 sudskog spisa), obrasci prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod Raiffeisen bank d.d. (strana 74-75 sudskog spisa), obrasci prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. (strana 76-77 sudskog spisa), zapisnik Porezne uprave Područnog ureda Požega o obavljenom nadzoru nad poreznim obveznikom "Nata" d.o.o. Požega Klasa: UP/I -471-02/18-01/37, Ur.br: 513- 07-11/19-03 od 31. siječnja 2019. (strana 120-158 sudskog spisa), porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Požega Klasa: UP/I -471-02/18-01/13., Ur.br: 513-07- 11/19-10 od 11. ožujka 2019. (strana 78-87 sudskog spisa), pregled prometa po žiro- računu br. [broj bankovnog računa] kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. na CD -u (strana 475-476 sudskog spisa), pregled prometa po žiro-računu broj [broj bankovnog računa] kod Raiffeisen bank d.d. za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. na CD -u (strana 477-478 sudskog spisa), pregled prometa po žiro-računu broj HR 4723400091110676640 kod PBZ d.d. Zagreb (strana 479-654 sudskog spisa), ispis iz Knjige ulaznih računa za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. (prilog 5, strana 275-281 sudskog spisa), prijava PDV-a za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 9. strana 282), povijesni izvadak iz sudskog registra za TD "Raža" j.d.o.o. Antunovac (prilog 7, strana 298 -300 sudskog spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za TD "Rofi distribucija" d.o.o. Zagreb (prilog 8, strana 301-302 sudskog spisa), kartice dobavljača TD "Nata" d.o.o. za 2016. godinu (prilog 10, strana 284-294 sudskog spisa), ispis iz Knjige izlaznih računa za 2016. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 20), temeljnica 2 od 31. prosinca 2016. TD "Nata" d.o.o. (prilog 24), konto kartice TD "Nata" d.o.o. za 2016. (prilog 25,26,27 i 28,, knjiga ulaznih računa za 2017. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 29, strana 449-456 sudskog spisa), prijava PDV- a za 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 31, strana 457-458 sudskog spisa), kartica dobavljača TD "Nata" d.o.o. za 2017. (prilog 32, strana 459-463 sudskog spisa, knjiga izlaznih računa za 2017. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 35), izvadci po transakcijskim računima TD "Nata" d.o.o. od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. br. HR 4723400091110676640 kod PBZ d.d. Zagreb (prilog 11), izvadci o stanju i prometu TD "Nata" d.o.o. za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. br. HR 2824840081107066083 kod Raiffeisen bank d.d. (prilog 13), izvadci prometa po računu TD "Nata" d.o.o. za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. br. HR 2124020061100024852 kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. (prilog 15), ulazni računi TD "Rofi distribucija" d.o.o. Zagreb za 2016. i 2017. godinu (strana 326 -448 sudskog spisa), ulazni računi TD "Raža" j.d.o.o. Antunovac za 2016. i 2017. godinu (strana 170-274 sudskog spisa), rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu br. 1/St 761/2019-26 od 21. rujna 2020. o otvaranju stečaja nad dužnikom TD "Nata" d.o.o. (strana 681 sudskog spisa), izvadak iz sudskog registra za TD "Nata" d.o.o. u stečaju, rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu br. 1/St-761/2019-65 od 29. ožujka 2022. o zaključenju stečaja (strana 685-689 sudskog spisa), rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu br. Tt-22/3730-2 od 21. travnja 2022. o brisanju subjekta TD "Nata" d.o.o. u stečaju (strana 697-700 sudskog spisa), presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kov-Us-28/2025 od 27. svibnja 2025. koja je postala pravomoćna 26. lipnja 2025. Ispitani su kao svjedoci ĐS. ŽS i HS. Ispitana je stalna sudska vještakinja za financije i knjigovodstvo Dajana Hart čiji je pisani nalaz i mišljenje pročitan. Pročitan je izvadak iz kaznene evidencija za optuženika. Optuženik je iznio obranu i reproducirana je njegova obrana sa zapisnika Policijske uprave požeško-slavonske, Službe kriminalističke policije broj KU-240597/19 od 18. prosinca 2019. o ispitivanju osumnjičenika DS sa DVD-a kao i obrana optuženika sa zapisnika Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu br. Kis-DO-1/2024-34 od 13. studenog 2024. o ispitivanju okrivljenika DS sa DVD-a.

3.1. Branitelj optuženika predložio je da se pribavi spis Kov-Us-28/2025 od Županijskog suda u Zagrebu i ponovno ispita vještak Dajana Hart po pribavljanju tog spisa navodeći da je protiv optuženika vođen kazneni postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu i da je isti dovršen na način da je prihvaćen Sporazum nakon što je optuženik potpisao Izjavu i donesena je presuda na temelju sporazuma stranaka pa s obzirom da se u toj presuđenoj stvari spominju i trgovačka društva čiji su ulazni računi i izlazni računi predmet i ovog kaznenog postupka, predlaže se pribav ljanjem spisa i pozivanjem vještaka Dajane Hart utvrditi jesu li računi koji su obuhvaćeni tom presudom Županijskog suda u Zagrebu obuhvaćeni i činjeničnim opisom ove optužnice u točki ll. jer ukoliko jesu, radilo bi se o presuđenoj stvari, barem za dio optuženja.

Branitelj je predložio da se ponovno ispita vještak Dajan Hart, s obzirom da je prema njegovom pravnom stavu i mišljenju opisano djelo pod točkom ll. prethodilo onome što je opisano pod točkom l. optužnice, pa budući način odnosno radnje počinjenja djela pod točkom l. su sastavni dio kaznenog djela opisanog pod točkom ll., ne mogu egzistirati kao zasebno kazneno djelo niti se radi o tzv. idealnom stjecaju, a sve ukoliko bi bilo vidljivo da su računi navedeni pod točkom ll. (nevjerodostojni) kao predmet počinjenja kaznenog djela potom gotovinskim isplatama dovršeni.

4. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane da se pribavi spis poslovni broj: Kov-Us- 28/2025 od Županijskog suda u Zagrebu te da se nakon pribavljanja istog pozove vještak Dajana Hart radi očitovanja kao nevažan, jer predmeti inkriminacije po presudi Županijskog suda u Zagrebu je razdoblje od početka 2019. do sredine svibnja 2022. godine, dok je kao vrijeme počinjenja po optužnici u ovom kaznenom postupku označeno vrijeme od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. godine, dakle ulazni i izlazni računi koji su predmet inkriminacije u ovom kaznenom postupku su računi izdani tijekom 2016. i 2017. godine, što je različito vrijeme od inkriminacije po presudi Županijskog suda u Zagrebu, pa se dakle pribavljanjem spisa i pozivanjem vještaka ne bi mogle utvrđivati činjenice važne za odlučivanje u ovom kaznenom postupku.

4.1. Odbijen je i dokazni prijedlog obrane da se pozove vještak Dajana Hart kako bi se očitovala i odgovorila na pitanja prema pravnom stavu i mišljenju što ga je branitelj iznio na raspravi jer se pod točkom l. optužnice radi o radnjama koje obuhvaćaju djelovanje optuženika na način da je raspolagao novcem sa računa trgovačkog društva čiji je bio direktor, isplatama sa bankomata i šalterima banaka, a nije isti koristio za poslovanje trgovačkog društva, dok se pod točkom ll. optužnice radi o tome da se optuženiku stavlja na teret da je u cilju izbjegavanja plaćanja PDV -a u poslovnim knjigama evidentirao nevjerodostojne račune, račune koji nisu odražavali stvarni poslovni događaj, o istome se vještak Dajana Hart očitovala, kako u pisanom nalazu i mišljenju tako i na raspravi, pa je taj dokazni prijedlog odbijen i kao nevažan i kao odugovlačeći.

5. Nesporno je u postupku utvrđeno da je optuženik ZS bio direktor odnosno odgovorna osoba trgovačkog društva Nata d.o.o. u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017., a to proizlazi iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za tvrtku Nata d.o.o.. Isto tako nije sporno da je nad trgovačkim društvom Nata d.o.o. Trgovački sud u Osijeku - Stalna služba u Slavonskom Brodu rješenjem broj 1/St - 761/2019-26 od 21.09.2020. godine otvorio stečajni postupak nad dužnikom NATA proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o., [adresa] i da je Trgovački sud u Osijeku - Stalna služba u Slavonskom Brodu rješenjem broj 1/St-761/2019-65 od 29.03.2022. godine zaključio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom NATA proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o. u stečaju, [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 13125266248. Za stečajnu upraviteljicu je Rješenjem broj 1/St- 761/2019-26 od 21.09.2020. godine imenovana ĐS.

6. Iznoseći obranu optuženik je ponovio da se ne osjeća krivim. Na raspravi je želio odgovarati samo na pitanja svoga branitelja pa upitan vezano uz trgovačka društva Raža i Rofi distribucija, o čemu se radilo, odgovorio je da su trgovačko društvo Raža i Rofi distribucija bili izvođači radova, a tvrtka Nata je bila posrednik, između njih i tvrtke Drvomerkant, svi su radili za Hrvatske šume. Na pitanje vezano za gotovinske isplate sa računa N odgovorio je da se radilo o gotovinskim isplatama koje su se koristile za podmirenje poslovanja društva i isplatu djelatnika šumskih radnika izvođača radova dakle Raža i Rofi distribucija. Vezano za točku lll. optužnice vezano za račune za koje ga se tereti da ih je preinačio odgovorio je da račune kakve je dobivao od društava Raža i Rofi distribucija predavao je u knjigovodstveni obrt koji je vodio knjige, ni na koji način ih nije preinačavao. Iznoseći obranu kada je ispitivan u svojstvu osumnjičenika i u svojstvu okrivljenika, optuženik je negirao počinjenje kaznenih djela, branio se da je sva poslovna dokumentacija vođena u skladu sa zakonom, da nije izbjegavao plaćanje poreza i da nije bilo nevjerodostojnih računa.

7. Svjedok ĐS u svom je iskazu navela da ono što je njoj poznato vezano je za činjenicu da je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku SS u Slav. Brodu imenovana stečajnom upraviteljicom TD Nata d.o.o., koji stečaj je otvoren u rujnu 2020. a društvo je nakon provedenog redovnog stečajnog postupka brisano iz sudskog registra 2022. godine. Stečajni dužnik imao je nešto imovine koja je unovčena, ali su podmireni samo troškovi stečajnog postupka, ne i vjerovnici. Ništa od poslovne dokumentacije društva nije dobila, premda je to tražila od odgovorne osobe ZS. Što se tiče žiro računa društva, oni su bili blokirani pa je iz tog razloga i otvoren stečaj nad Nata d.o.o. Sačinila je završni račun kao stečajna upraviteljica. Ništa joj nije bilo poznato vezano za poslovanje Nata d.o.o. sa društvima Raža i Rofi distribucija. Svom je iskazu dodala da je ZS u stečajnom postupku surađivao na način da je predao imovinu trgovačkog društva koja je i unovčena.

Na pitanje zastupnice optužbe da li su se trgovačka društva Raža i Rofi distribucija prijavljivala kao vjerovnici, svjedokinja je odgovorila da misli da nisu, a na pitanje koja je to imovina unovčena odgovorila je da se radilo o nekakvoj auto prikolici koja je unovčena za iznos od 10.000,00 kuna.

8. Svjedok ŽS u svom je iskazu navela da je vlasnica i knjigovođa u tvrtki [obrt] koja i danas posluje. Optuženika zna utoliko što je za više njegovih firmi vodila knjigovodstvo i to za Nata, Advector i još jedna firma, ne znam joj ime. Što se tiče knjigovodstva za H, koliko se sjeća, optuženiku je otkazala suradnju jer u posljednjoj godini suradnje budući nije mogla završiti godinu jer joj nije dostavljao potrebnu dokumentaciju, nije dobila bankovne izvode, otkazala mu je suradnju, koje godine je to bilo, ne može se sada sjetiti. Njezina uloga bila je ta da kada joj optuženik donese dokumentaciju ulazne i izlazne račune, da ju proknjiži u skladu sa pravilima knjigovodstva. Osobno nikada nije sačinjavala izlazne račune za H, a knjižila je samo one ulazne račune koje bi joj optuženik dostavio. Uvijek je optuženik bio taj koji bi donosio dokumentaciju i misli da je on bio jedini zaposlenik u Nati. HS poznaje kroz poslovne odnose od prije, a vezano za TD Nata nekoliko puta je znala donijeti dokumentaciju na knjiženje. Vezano za obračun PDV -a može reći da je optuženik donosio ulazne račune, što se tiče tvrtki Raža i Rofi distribucija misli da se radilo o nekakvim uslugama vezano za šumu, knjižila je te ulazne račune, ništa posebno sa optuženikom nije komentirala da uz račune treba imati i kakvu popratnu dokumentaciju jer sa optuženikom je surađivala i ranije i on je to znao iz njihovih ranijih poslovnih odnosa. Optuženika je već na početku poslovnog odnosa upozorila o potrebi da ima i dodatnu dokumentaciju. Budući je optuženik često bio na putu, u zadnji čas znao bi joj dostaviti traženu dokumentaciju za knjiženje i uvijek su u zadnji časa oni kao knjigovodstvo napravili ono što je potrebno zbog rokova. Kada joj je predočen njezin iskaz kojeg je dala 6. svibnja 2024. u prostorijama PU Požeško-slavonske i kada je navela „da je najveći u stvari problem bilo nedostavljanje izvoda sa žiro računa, konkretno za 2016. kompletne izvode je dobila tek 2017. prilikom sastavljanja završnog računa dok tijekom 2017. nije dobila niti jedan izvod, pa nije mogla završiti 2017. zbog čega je i otkazala uslugu vođenja knjigovodstva s 31. ožujka 2018.“ svjedokinja je odgovorila da je to točno, sa optuženikom se nije posvađala, samo je zbog takvog njegovog ponašanja otkazala uslugu. Točno je da je obavijestila poreznu, a optuženik da je odnio svoju dokumentaciju. Vezano za izvode sa banaka, osobno nije primijetila da nešto sa njima nije u redu, tek poslije je saznala da izvodi koje je ona dobivala nisu odražavali stvarno stanje. Nata je bila posljednja optuženikova firma za koju je radila knjigovodstvo. Njezina suradnja sa optuženikom u prethodnim njegovim firmama bila je korektna i tada je bilo poteškoća u smislu da bi joj u zadnji čas dostavljao dokumentaciju, a optuženik nije imao nikakvih primjedbi na njezin rad.

9. Svjedok HS kao izvanbračna supruga optuženika ZS koristila je blagodat nesvjedočenja.

10. Sud je prihvatio kao vjerodostojne iskaze svjedokinja ŽS i ĐS jer su isti objektivni, logični i uvjerljiv, u skladu su sa materijalnom dokumentacijom, a ni stranke na iste nisu imale primjedbi.

11. Iz zapisnika Ministarstva financija, Porezne uprave, područni ured [adresa] klasa:

471-02/18-01737 ur.broj:513-07-11/19-03 od 31. siječnja 2019. proizlazi da je nad poreznim obveznikom Nata d.o.o. obavljen porezni nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost, temeljem kojeg zapisnika je doneseno i porezno rješenje 11. ožujka 2019. kojim je utvrđen manje obračunati porez na dodanu vrijednost i to za 2016. godinu u iznosu od 2.627.066,20 kuna i za 2017. godinu u iznosu od 3.375.044,29 kuna, odnosno ukupno 6.002.110,49 kuna. Iz zapisnika i rješenja poreznog nadzora proizlazi da je porezni obveznik Nata d.o.o. u registar obveznika PDV-a kao mjesečni obveznik upisan od 01. siječnja 2014. Nadalje iz zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru proizlazi da je porezni obveznik obračun PDV-a za 2016. i 2017. osiguravao u poslovnim knjigama i dokumentaciji kako slijedi: bruto bilanca na dan 31. prosinca 2016. i bruto bilanca na dan 31. prosinca 2017., glavna knjiga za razdoblje 2016. i 2017., dnevnik knjiženja za razdoblje 2016. i 2017., knjiga izdanih (izlaznih računa) za 2016. i 2017., knjiga primljenih (ulaznih) računa za 2016. i 2017., knjiga URA - posebne evidencije za 2016. od rednog broja 1 do 16 i knjiga URA - posebne evidencije za 2017. od rednog broja 1 do 8, ulazni i izlazni računi, mjesečne prijave PDV -a za 2016. i 2017., prijave za stjecanje dobara i primljenih usluga iz drugih država članica EU za 2016. i 2017, analitička evidencija zaliha trgovačke robe za razdoblje 2016., izvaci žiro računa kod Erste&ste iermarkische bank, Raiffeisenbank Austria i Privredne banke Zagreb. Za 2017. porezni obveznik nije dostavio za nadzor izvatke žiro računa.

11.1. Iz zapisnika o poreznom nadzoru proizlazi da je tijekom poreznog nadzora zatraženo od svih banaka izlistanje svih prometa i svi izvaci žiro računa za 2016. i 2017. kao i dostava podataka o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima po istim žiro računa. Uvidom u izvatke žiro računa koji su u dostavljeni od strane banaka i usporedbom sa izvacima koje je porezni obveznik dostavio za nadzor utvrđeno je da stvarnog plaćanja društvima Raža i Rofi distribucija nije bilo već da je izvršena isplata fizičkim osobama, a porezni obveznik evidentirao je u svojim poslovnim knjigama nevjerodostojne izvatke žiro računa.

12. Zapisnikom o poreznom nadzoru nadalje se utvrđuje da je porezni obveznik u prijavama PDV-a po stopi od 25% za 2016. iskazao na osnovicu od 10.344.908,70 kuna obvezu PDV-a u iznosu od 2.586.227,19 kuna. Isti iznos obveze iskazan je i u knjizi izdanih (izlaznih) računa i na računu glavne knjige . Nadzorom izlaznih gotovinskih računa i iskazanog gotovinskog prometa u knjizi izdanih (izlaznih) računa utvrđeno je da evidentiranje gotovinskog prometa u knjizi izdanih računa nije moguće povezati s dostavljenim gotovinskim izlaznim računima, a kako porezni obveznik nije postupio po nalogu da dostavi sve izlazne gotovinske račune, odnosno nije povezao izlazne gotovinske račune s evidentiranjem u knjizi izdanih računa obavljena je provjera evidentiranja obveze PDV-a na računu glavne knjige te je utvrđeno da su izlazni računi u ukupnoj vrijednosti od 7.717.943,07 kuna (osnovica 6.174.354,45 kuna) ispostavljeni na kupca Drvomercant, a prema analitičkoj evidenciji kupaca na žiro račun naplaćeno je 6.486.113,51 kunu dok su izlazni računi u ukupnoj vrijednosti od 3.169.739,50 kuna (osnovica 2.535.791,60 kuna) ispostavljeni na kupca D, a prema analitičkoj evidenciji kupaca na žiro račun naplaćeno je 3.214.113,88 kuna. Izlazni računi ispostavljeni su za kupce Drvomercant i Šumouzgoj za šumarske radove (izvođenje radova na području šumarija, usluge vađenja i zgrtanja panjeva, usluga prijevoza panjeva, pošumljavanje i sadnja sadnica, njega pomlatka i mladih sastojina, sadnja sadnica, sječa raslinja i stabala, sanacija paljevina i drugo), usluge prijevoza, usluge čišćenja i pražnjenja spremnika teško loživog ulja koje su prema ulaznim računima fakturirani od strane društava Rofi distribucija i Raža. Porezni obveznik nije postupio po nalogu i nije uz izlazne račune dostavio popratnu dokumentaciju (prijevozna dokumentacija, otpremnice, primke, dokumentaciju iz kojih je vidljiva količina, cijena i dinamika svih radova u području usluga, zapisnike o primopredaji radova, način i rokovi plaćanja i drugo) kojim bi se utvrdila vjerodostojnost ispostavljenih računa. Kako izlazni računi koje je porezni obveznik Nata ispostavio prema društvima Drvomercant i Šumouzgoj ne odražavaju stvarno nastale poslovne događaje porezni obveznik je sukladno odredbama članka 75. stavak 1. točke 5. i članka 79. stavak 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost u obvezi platiti iskazani PDV na izdanim računima na osnovicu od 8.710.146,05 kuna po stopi od 25% u iznosu od 2.177.536,51 kunu.

12.1. Nadalje prema zapisniku o poreznom nadzoru proizlazi da je uvidom u dostavljene poslovne knjige – bilancu na dan 31. prosinca 2016., račun glavne knjige 6600 - zalihe robe i analitičku evidenciju kretanja i stanja zaliha robe utvrđeno da na dan 31. prosinca 2016. iskazano stanje zaliha robe (pića) u vrijednosti od 393.148,50 kuna i na računu glavne knjige 6602 – zaliha vozila, utvrđena je zaliha u vrijednosti od 11.240,00 kuna. Porezni obveznik je pozvan dostaviti popise (inventure) i da se pismeno izjasni je li koristio poslovne prostore, je li koristio skladišne prostore i da dostavi ugovore, ali porezni obveznik nije dostavio traženo odnosno dokumentaciju kojom bi dokazao stvarno postojanje zaliha robe i vozila iskaznih u bilanci na dan 31. prosinca 2016. na računu glavne knjige - zalihe robe i zalihe vozila u vrijednosti od 404.388,50 kuna.

12.2. U skladu sa zakonskom odredbama, a kako je porezno tijelo u poreznom nadzoru utvrdilo da porezni obveznik u svom knjigovodstvu ne osigurava sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV -a, pristupilo se procjeni porezne obveze PDV-a za obavljene isporuke oporezive PDV-om na temelju podataka o poslovanju poreznog obveznika prikupljenih tijekom poreznog nadzora na način da se iskazane isporuke dobara i usluga u Republici Hrvatskoj po stopi od 25% u iznosu od 10.344.908,70 kuna procjenom uvećavaju za nadzorom utvrđenu razliku u vrijednosti isporučene, a ne fakturirane robe u iznosu od 404.388,50 kuna, pa kako je nadzorom procijenjena vrijednost isporuka u iznosu od 10.749.297,20 kuna obveza PDV-a od 25% na taj iznos iznosi 2.687.324,30 kuna, tako da razlika obveze PDV-a po stopi od 25% iznosi 101.097,12 kuna.

12.3. Vezano za obračunati pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu po stopi od 13% poreznim nadzorom je u zapisniku konstatirano da je porezni obveznik u prijavama PDV-a za 2016. obračunao pretporez na osnovicu od 14.130,00 kuna, u iznosu od 1.836,90 kuna, koji iznos pretporeza je iskazan i u knjizi primljenih (ulaznih računa) i u glavnoj knjizi, a uvidom u ulazne račune evidentirane u knjizi primljenih računa utvrđeno je da se odnose na šećer, palmino ulje i med, dobavljača Raža i Rofi distribucija uz koje ulazne račune porezni obveznik nema popratnu dokumentaciju koja dokazuje da je roba stvarno isporučena, primljena (nema prijevozne dokumentacije, otpremnice, dokumentacije vezane za poslovnu komunikaciju s odgovornim osoba društava Raža i Rofi distribucija) niti je ta dokumentacija po traženju poreznog tijela dostavljena. Utvrđeno je nadalje da trgovačko društvo Raža u 2016. i nije podnosilo mjesečne prijave PDV-a niti prijavu poreza na dobit te da je od 27. listopada 2015. žiro račun blokiran, nema zaposlenih radnika pa nije ni moglo obaviti isporuku koja je navedena na računu, a isto tako za trgovačko društvo Rofi distribucija je utvrđeno da u 2016. nije podnosilo mjesečne prijave PDV -a niti prijavu poreza na dobit te da je od 20. travnja 2016. žiro račun blokiran i podnesen je jedan JPPD obrazac za dva radnika pa ni ono nije moglo obaviti isporuku koja je navedena na računu, a također iz izvadaka žiro računa utvrđeno je da stvarnog plaćanja računa prema društvima Raža i Rofi distribucija nije bilo. Kako ulazni računi dobavljača Raža i Rofi distribucija nisu odražavali stvarno nastale događaje porezn i obveznik Nata nije mogao na osnovicu od 2.340,00 kuna odbiti pretporez po stopi od 13% u iznosu od 304,20 kuna.

12.4. Vezano za obračunati pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu po stopi od 25% poreznim nadzorom je u zapisniku konstatirano da je porezni obveznik u prijavama PDV-a za 2016. obračunao pretporez na osnovicu od 10.284.690,51 kunu, u iznosu od 2.571.172,72 kune, koji iznos pretporeza je iskazan i u knjizi primljenih (ulaznih računa) i u glavnoj knjizi, a uvidom u ulazne račune i knjigu primljenih ulaznih računa utvrđeno je da je za 2016. porezni obveznik na osnovicu od 10.102.659,34 kune koristio pretporez u iznosu od 2.525.664,88 kuna. Uvidom u ulazne račune Raža i Rofi distribucija utvrđeno je da se isti odnose na šumarske radove (izvođenje radova na području šumarija, usluge vađenja i zgrtanja panjeva, usluga prijevoza panjeva, pošumljavanje i sadnja sadnica, njega pomlatka i mladih sastojina, sadnja sadnica, sječa raslinja i stabala, sanacija paljevina i drugo), usluge najma jumbo plakata, usluge prijevoza, usluge čišćenja i pražnjenja spremnika teško loživog ulja i drugo, ali da uz iste nema popratne dokumentacije koja dokazuje da su usluge stvarno obavljene (nema poslovnih ugovora, zapisnika o primopredaji radova, obračun izvršenih radova iz kojih je vidljiva količina, cijena i dinamika obavljenih radova, dokumentacija vezana za poslovnu komunikaciju s odgovornim osobama društava Raža i Rofi distribucija) niti je ona na traženje poreznog tijela dostavljena. Uvidom u račun dobavljača glavne knjige utvrđeno je da je u 2016. od strane društva Raža ispostavljeno ulaznih računa vrijednosti 5.969.034,21 kunu dok je na dugovnoj strani evidentirano plaćanje u iznosu od 6.998.314,18 kuna i od strane društva Rofi distribucija ispostavljeno je ulaznih računa vrijednosti 6.663.534,17 kuna dok je na dugovnoj strani evidentirano plaćanje u iznosu od 3.509.700,00 kuna međutim uvidom u dostavljene izvatke žiro računa od strane banaka RBA, PBZ i Erste utvrđeno je da nije bilo stvarnog plaćanja tim trgovačkim društvima po ulaznim računima već je izvršena isplata novca na ime materijalnih troškova (donositeljima Đ i zaposlenici HS). Kod primitka ulaznih računa društava Raža i Rofi distribucija porezni obveznik Nata mogao je znati da računi ne odražavaju stvarno nastale poslovne događaje jer prema javno dostupnim podacima u sudskom registru vidljivo je da društvo Raža nije javno objavio financijske izvještaje od 2013. do 2016., a Rofi distribucija za 2015. i 2016., da je mogao dobiti podatke o bonitetu trgovačkih društava i podatke o blokiranosti računa, da je nad društvom Raža u travnju 2016. istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak te društvo brisano iz sudskog registra koji upis brisanja je objavljen dana 19. srpnja 2016. te da ulazni računi nisu plaćeni jer da je umjesto plaćanja računa ustvari obavljena isplata novca na ime materijalnih troškova po donositelju. Kako dakle ulazni računi dobavljača Raža i Rofi distribucija nisu odražavali stvarno nastale događaje porezni obveznik N nije mogao na osnovicu od 10.102.659,34 kune koristiti pretporez po stopi od 25% u iznosu od 2.525.664,88 kuna.

12.5. Nadzorom obračuna i uplata poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 01. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. je utvrđeno:

- da je na razliku procijenjene osnovice isporuke dobara i usluga u iznosu od 404.388,50 kuna utvrđena razlika obveze PDV-a po stopi od 25% u iznosu od 101.097,12 kuna

- da je na razliku osnovice od 2.340,00 kuna iskazan veći pretporez po stopi od 13% u iznosu od 304,20 kuna

- da je na razliku osnovice od 10.102.659,34 kune iskazan veći pretporez po stopi od 25% u iznosu od 2.525.664,88 kuna, sumarno iskazan je manji iznos za uplatu u iznosu od 2.627.066,20 kuna.

13. Zapisnikom o poreznom nadzoru nadalje se utvrđuje da je porezni obveznik u prijavama PDV-a po stopi od 25% za 2017. iskazao na osnovicu od 13.264.465,34 kune obvezu PDV-a u iznosu od 3.316.116,06 kuna. Isti iznos obveze iskazan je i u knjizi izdanih (izlaznih) računa i na računu glavne knjige. Nadzorom izlaznih gotovinskih računa i iskazanog gotovinskog prometa u knjizi izdanih (izlaznih) računa utvrđeno je da evidentiranje gotovinskog prometa u knjizi izdanih računa nije moguće povezati s dostavljenim gotovinskim izlaznim računima, a kako porezni obveznik nije postupio po nalogu da dostavi sve izlazne gotovinske račune, odnosno nije povezao izlazne gotovinske račune s evidentiranjem u knjizi izdanih računa obavljena je provjera evidentiranja obveze PDV-a na računu glavne knjige te je utvrđeno da su izlazni računi u ukupnoj vrijednosti od 10.578.915,60 kuna (osnovica 8.463.132,48 kuna) ispostavljeni na kupca Drvomercant, dok su izlazni računi u ukupnoj vrijednosti od 4.134.268,47 kuna (osnovica 3.307.414,77 kuna) ispostavljeni na kupca Šumouzgoj. Izlazni računi ispostavljeni su za kupce Drvomercant i Šumouzgoj za šumarske radove (izvođenje radova na području šumarija, usluge vađenja i zgrtanja panjeva, usluga prijevoza panjeva, pošumljavanje i sadnja sadnica, njega pomlatka i mladih sastojina, sadnja sadnica, sječa raslinja i stabala, sanacija paljevina i drugo), usluge prijevoza, usluge obrade otpada, čišćenje cjevovoda i dr. koje su prema ulaznim računima fakturirani od strane društava Rofi distribucija i Raža. Porezni obveznik nije postupio po nalogu i nije uz izlazne račune dostavio popratnu dokumentaciju (prijevozna dokumentacija, otpremnice, primke, dokumentaciju iz kojih je vidljiva količina, cijena i dinamika svih radova u području usluga, zapisnike o primopredaji radova, način i rokovi plaćanja i drugo) kojim bi se utvrdila vjerodostojnost ispostavljenih računa. Kako izlazni računi koje je porezni obveznik Nata ispostavio prema društvima Drvomercant i Šumouzgoj ne odražavaju stvarno nastale poslovne događaje porezni obveznik je sukladno odredbama članka 75. stavak 1. točke 5. i članka 79. stavak 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost u obvezi platiti iskazani PDV na izdanim računima na osnovicu od 11.770.547,25 kuna po stopi od 25% u iznosu od 2.942.184,07 kuna.

13.1. Nadalje prema zapisniku o poreznom nadzoru proizlazi da je uvidom u dostavljene poslovne knjige – bilancu na dan 31. prosinca 2017., račun glavne knjige 6600 - zalihe robe utvrđeno da je na dan 31. prosinca 2017. iskazano stanje zaliha robe u vrijednosti od 489.069,76 kuna i na računu glavne knjige 6602 – zaliha vozila, utvrđena je zaliha u vrijednosti od 130.372,85 kuna. Porezni obveznik je pozvan dostaviti popis zaliha (inventure) i da se pismeno izjasni je li koristio poslovne prostore, je li koristio skladišne prostore i da dostavi ugovore, kao i analitičku evidenciju kretanja i stanja zaliha robe, ali porezni obveznik nije dostavio traženo odnosno dokumentaciju kojom bi dokazao stvarno postojanje zaliha robe i vozila iskaznih u bilanci na dan 31. prosinca 2017. na računu glavne knjige - zalihe robe i zalihe vozila u vrijednosti od 619.442,61 kunu.

13.2. U skladu sa zakonskom odredbama, a kako je porezno tijelo u poreznom nadzoru utvrdilo da porezni obveznik u svom knjigovodstvu ne osigurava sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV -a, pristupilo se procjeni porezne obveze PDV-a za obavljene isporuke oporezive PDV-om na temelju podataka o poslovanju poreznog obveznika prikupljenih tijekom poreznog nadzora na način da se iskazane isporuke dobara i usluga u Republici Hrvatskoj po stopi od 25% u iznosu od 13.264.465,34 kune procjenom uvećavaju za nadzorom utvrđenu razliku u vrijednosti isporučene, a ne fakturirane robe u iznosu od 619.442,61 kunu, pa kako je nadzorom procijenjena vrijednost isporuka u iznosu od 13.883.907950 kuna obveza PDV-a od 25% na taj iznos iznosi 3.470.976,98 kuna, tako da razlika obveze PDV-a po stopi od 25% iznosi 154.860,65 kuna.

13.3. Vezano za obračunati pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu po stopi od 25% poreznim nadzorom je u zapisniku konstatirano da je porezni obveznik u prijavama PDV-a za 2017. obračunao pretporez na osnovicu od 13.196.204,54 kune, u iznosu od 3.299.051,34 kune, koji iznos pretporeza je iskazan i u knjizi primljenih (ulaznih računa) i u glavnoj knjizi, a uvidom u ulazne račune i knjigu primljenih (ulaznih) računa utvrđeno je da je za 2017. porezni obveznik na osnovicu od 12.880.734,47 kuna koristio pretporez u iznosu od 3.220.183,64 kune. Uvidom u ulazne račune Raža i Rofi distribucija utvrđeno je da se isti odnose na šumarske radove (izvođenje radova na području šumarija, pošumljavanje i sadnja sadnica, njega pomlatka i mladih sastojina, s ječa raslinja i stabala i dr.), usluge najma jumbo plakata, usluge prijevoza, usluge čišćenja i pražnjenja spremnika teško loživog ulja i drugo, ali da uz iste nema popratne dokumentacije koja dokazuje da su usluge stvarno obavljene (nema poslovnih ugovora, zapisnika o primopredaji radova, obračun izvršenih radova iz kojih je vidljiva količina, cijena i dinamika obavljenih radova, dokumentacija vezana za poslovnu komunikaciju s odgovornim osobama društava Raža i Rofi distribucija) niti je ona na traženje poreznog tijela dostavljena. Uvidom u račun dobavljača glavne knjige utvrđeno je da je u 2017. porezni obveznik Nata evidentirao jedan ulazni račun izdan od strane društva Raža od 31. kolovoza 2016. ukupne vrijednosti 18.638,78 kuna i od strane društva Rofi distribucija ispostavljeno je ulaznih računa vrijednosti 16.082.279,31 kunu dok na dugovnoj strani nije evidentirano plaćanje jer knjigovodstvu nisu bili dostupni izvaci žiro računa. Međutim uvidom u dostavljene izvatke žiro računa od strane banaka RBA, PBZ i Erste utvrđeno je da nije bilo stvarnog plaćanja tim trgovačkim društvima po ulaznim računima već je izvršena isplata novca donositeljima, a kao primatelj je naveden N. Štoviše trgovačko društvo Raža je nakon istovremeno otvorenog i zaključenog stečajnog postupka brisano iz sudskog registra i na dan 19. srpnja 2016. objavljen je upis brisanja društva Raža. Kod primitka ulaznih računa društava Raža i Rofi distribucija porezni obveznik Nata mogao je znati da računi ne odražavaju stvarno nastale poslovne događaje jer prema javno dostupnim podacima u sudskom registru vidljivo je da društvo Raža nije javno objavio financijske izvještaje od 2013. do 2016., a Rofi distribucija za 2015., 2016. i 2017., da je mogao dobiti podatke o bonitetu trgovačkih društava i podatke o blokiranosti računa, da je nad društvom Raža u travnju 2016. istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak te društvo brisano iz sudskog registra koji upis brisanja je objavljen dana 19. srpnja 2016. , dok je nad društvom Rofi distribucija u prosincu 2016. istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak te društvo brisano iz sudskog registra koji upis brisanja je izvršen temeljem rješenja od 30. svibnja 2017. te da ulazni računi nisu plaćeni jer da je umjesto plaćanja računa ustvari obavljena isplata novca na ime materijalnih troškova po donositelju. Kako dakle ulazni računi dobavljača Raža i Rofi distribucija nisu odražavali stvarno nastale događaje porezni obveznik N nije mogao na osnovicu od 12.880.734,47 kuna koristiti pretporez po stopi od 25% u iznosu od 3.220.183,64 kune.

13.4. Nadzorom obračuna i uplata poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 01. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. je utvrđeno:

- da je na razliku procijenjene osnovice isporuke dobara i usluga u iznosu od 619.442,61 kunu utvrđena razlika obveze PDV-a po stopi od 25% u iznosu od 154.860,65 kuna

- da je na razliku osnovice od 12.880.734,47 kuna iskazan veći pretporez po stopi od 25% u iznosu od 3.220.183,64 kune, sumarno iskazan je manji iznos za uplatu u iznosu od 3.375.044,29 kuna.

14. U skladu sa rezultatima provedenog poreznog nadzora porezno tijelo je donijelo porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Požega Klasa: UP/I -471-02/18- 01/13., Ur.br: 513-07-11/19-10 od 11. ožujka 2019. uvidom u koje je utvrđeno da je po provedenom poreznom nadzoru utvrđen manje obračunati porez na dodanu vrijednost u iznosu od 6.002.110,49 kuna.

15. Zapisnik Ministarstva financija, Porezne uprave, područni ured [adresa] klasa:

471-02/18-01737 ur.broj:513-07-11/19-03 od 31. siječnja 2019. o provedenom poreznom nadzru nad poreznim obveznikom Nata d.o.o. i porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Požega Klasa: UP/I-471-02/18-01/13., Ur.br: 513-07-11/19-10 od 11. ožujka 2019. sud je prihvatio kao vjerodostojne jer isti predstavljaju javne isprave, te su utvrđenja koja iz njih proizlaze u skladu sa priloženom materijalnom dokumentacijom i to dokumentacijom vezanom za poslovanje trgovačkog društva Nata d.o.o. koja je u dokaznom postupku pročitana i razgledana, a vjerodostojnost materijalne poslovne dokumentacije: obrasci prijave potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod PBZ d.d. Zagreb (strana 68-73 sudskog spisa), obrasci prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod Raiffeisen bank d.d. (strana 74-75 sudskog spisa), obrasci prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. (strana 76-77 sudskog spisa), pregled prometa po žiro-računu br. [broj bankovnog računa] kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. na CD-u (strana 475-476 sudskog spisa), pregled prometa po žiro-računu broj [broj bankovnog računa] kod Raiffeisen bank d.d. za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. na CD-u (strana 477-478 sudskog spisa), pregled prometa po žiro-računu broj HR 4723400091110676640 kod PBZ d.d. Zagreb (strana 479 -654 sudskog spisa), ispis iz Knjige ulaznih računa za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. (prilog 5, strana 275-281 sudskog spisa), prijava PDV-a za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 9. strana 282), kartice dobavljača TD "Nata" d.o.o. za 2016. godinu (prilog 10, strana 284-294 sudskog spisa), ispis iz Knjige izlaznih računa za 2016. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 20), temeljnica 2 od 31. prosinca 2016. TD "Nata" d.o.o. (prilog 24), konto kartice TD "Nata" d.o.o. za 2016. (prilog 25,26,27 i 28,, knjiga ulaznih računa za 2017. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 29, strana 449-456 sudskog spisa), prijava PDV-a za 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 31, strana 457-458 sudskog spisa), kartica dobavljača TD "Nata" d.o.o. za 2017. (prilog 32, strana 459 -463 sudskog spisa, knjiga izlaznih računa za 2017. za TD "Nata" d.o.o. (prilog 35), izvadci po transakcijskim računima TD "Nata" d.o.o. od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. br. HR 4723400091110676640 kod PBZ d.d. Zagreb (prilog 11), izvadci o stanju i prometu TD "Nata" d.o.o. za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. br. HR 2824840081107066083 kod Raiffeisen bank d.d. (prilog 13), izvadci prometa po računu TD "Nata" d.o.o. za 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. br. HR 2124020061100024852 kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. (prilog 15), ulazni računi TD "Rofi distribucija" d.o.o. Zagreb za 2016. i 2017. godinu (strana 326 -448 sudskog spisa), ulazni računi TD "Raža" j.d.o.o. Antunovac za 2016. i 2017. godinu (strana 170-274 sudskog spisa), nije dovedena u pitanje.

16. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za financije i knjigovodstvo Dajane Hart proizlazi da je porezni obveznik iskazao u svojim prijavama PDV-a za razdoblje 01. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. obvezu temeljem isporuka dobara i usluga u RH u ukupnom iznosu 2.587.270,70 kuna koji iznos se slaže sa zbrojem knjige IRA za 2016., a isti iznos iskazan je i na kontu glavne knjige, a najveći dio osnovice za obračun PDV-a odnosi se na ispostavljene račune kupcima Drvomercant i Šumouzgoj. Uvidom u ispostavljene račune vještak nalazi da je kupcu Drvomercant ispostavljeno računa u iznosu od 7.769.325,57 kuna dok je na financijskoj kartici potraživanja uknjižen iznos od 7.717.943,07 kuna, a ta razlika u iznosu od 51.382,50 kuna odnosi se na račun 103/3/1 od 4. studenog 2016. koji nije uknjižen i na račun 29/3/1 od 31. svibnja 2016. koji je uknjižen dva puta s tim da se račun 103/3/1 od 4. studenog 2016. pojavljuje u knjizi IRA tek u svibnju 2017., a tad je i stornirano duplo knjiženje računa 29/3/1 od 31. svibnja 2016. Uvidom u ispostavljene račune vještak nalazi da je kupcu Šumouzgoj ispostavljeno računa u iznosu od 3.169.738,90 kuna, a na financijskoj kartici potraživanja uknjižen je iznos 3.169.739,50 kuna, a razlika od 0,60 kuna odnosi se na pogrešno uknjiženo zaduženje na financijskoj kartici . Vještakinja se složila sa stajalištem poreznog nadzora da budući je utvrđeno da su u bilanci na dan 31. prosinca 2016. iskazane zalihe na kontu glavne knjige- zalihe robe i zalihe vozila ukupne vrijednosti 404.388,50 kuna, a nije dokumentirano stvarno postojanje stanja zaliha iskazanog u bilanci na vrijednost isporučene, a ne fakturirane robe treba obračunati obvezu PDV-a po stopi od 25% u iznosu od 101.097,12 kuna, tako da je došlo do povećanja obveze PDV-a 2016. za iznos od 101.097,12 kuna.

16.1. Nadalje iz pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da je porezni obveznik iskazao u svojim prijavama PDV-a za razdoblje 01. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. obvezu temeljem isporuka dobara i usluga u RH u ukupnom iznosu 3.316.116,06 kuna koji iznos se slaže sa zbrojem knjige IRA za 2017., a isti iznos iskazan je i na kontu glavne knjige, a najveći dio osnovice za obračun PDV-a odnosi se na ispostavljene račune kupcima Drvomercant i Šumouzgoj. Uvidom u ispostavljene račune vještak nalazi da je kupcu Drvomercant ispostavljeno računa u iznosu od 10.474.450,60 kuna i kupcu Šumouzgoj ispostavljeno je računa u iznosu od 4.134.268,47 kuna, a isti iznosi su knjiženi i na financijskim karticama potraživanja od kupaca s tim da su u svibnju 2017. provedeni ispravci iz 2016. Vještakinja se složila sa stajalištem poreznog nadzora da budući je utvrđeno da su u bilanci na dan 31. prosinca 2017. iskazane zalihe na kontu glavne knjige - zalihe robe u vrijednosti od 489.069,76 kuna i zalihe vozila vrijednosti od 130.372,85 kuna, ukupne vrijednosti zaliha od 619.442,61 kunu, a nije dokumentirano stvarno postojanje stanja zaliha iskazanog u bilanci na vrijednost isporučene, a ne fakturirane robe treba obračunati obvezu PDV- a po stopi od 25% u iznosu od 154.860,65 kuna, tako da je došlo do povećanja obveze PDV-a za 2017. za iznos od 154.860,65 kuna.

16.2. Vezano za pravo priznavanja pretporeza po ulaznim računima iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da porezni obveznik Nata u svojim prijavama PDV -a za razdoblje od 01. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. iskazao obračunati pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu u ukupnom iznosu od 2.573.009,62 kune koji iznos se slaže sa zbrojem knjige URA za 2016. i isti iznos pretporeza iskazan je na kontu glavne knjige. Pregledom ulaznih računa vještak nalazi da je najveći dio pretporeza iskazan temeljem ulaznih računa dobavljača Raža i Rofi distribucija te je u poslovnim knjigama uknjiženo ulaznih računa dobavljača Raža u iznosu od 5.987.073,00 kuna (iznos bez PDV-a 4.789.762,06 kuna, PDV 1.197.310,94 kune) i ulaznih računa Rofi distribucija u iznosu od 6.663.534,20 kuna (iznos bez PDV-a 5.331.148,30 kuna, PDV 1.332.385,90 kuna), s tim da uz ulazne račune nije priložena niti naknadno dostavljena popratna dokumentacija koja bi dokazla da je roba stvarno isporučena, odnosno usluga stvarno obavljena, dokumentacija koja bi dokazala da se radi o vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji.

16.3. Vezano za pravo priznavanja pretporeza po ulaznim računima iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da porezni obveznik Nata u svojim prijavama PDV -a za razdoblje od 01. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. iskazao obračunati pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu u ukupnom iznosu od 3.299.051,34 kune koji iznos se slaže sa zbrojem knjige URA za 2017. i isti iznos pretporeza iskazan je na kontu glavne knjige. Pregledom ulaznih računa vještak nalazi da je najveći dio pretporeza iskazan temeljem ulaznih računa dobavljača Rofi distribucija te je u poslovnim knjigama uknjiženo ulaznih računa dobavljača Rofi distribucija u iznosu od 16.082.279,32 kune (iznos bez PDV-a 12.865.823,44 kune, PDV 3.216.455,88 kuna) te ulazni računa dobavljača Raža broj 226/O1/1 koji je izdan 31. kolovoza 2016. u iznosu od 18.638,78 kuna (iznos bez PDV-a 14.911,02 kune, PDV 3.727,76 kuna) koji je u financijskoj kartici i knjizi URA proknjižen s danom 30. travnja 2017., s tim da uz ulazne račune nije priložena niti naknadno dostavljena popratna dokumentacija koja bi dokazala da je roba stvarno isporučena, odnosno usluga stvarno obavljena, dokumentacija koja bi dokazala da se radi o vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji.

16.4. Na temelju priložene poslovne dokumentacije i drugih isprava vještak dalje navodi da je trgovačko društvo Raža osnovano 2013., od osnivanja nije podnosilo nikakve financijske izvještaje, a samo društvo je po rješenju Trgovačkog suda u Osijeku brisano u srpnju 2016. s tim da je prethodno istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak rješenjem iz travnja 2016. Ulazni računi koji su uknjiženi od ovog dobavljača na financijskoj kartici Nata d.o.o. izdavani su sa datumima od siječnja do kolovoza 2016. U odnosu na trgovačko društvo Rofi distribucija vještak navodi da je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku iz prosinca 2016. nad društvom istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak, rješenjem iz svibnja 2017. društvo je brisano iz sudskog registra. Posljednje financijsko izvješće društvo je predalo za 2014. godinu. Sam okrivljenik bio je prethodno zaposlenik društva Rofi internacional koje je zastupao BS, a isti je bio član društva Rofi distribucija do 21. siječnja 2016. Sagledavanjem svih ulaznih i izlaznih računa vještak dolazi do zaključka da je trgovačko društvo Nata d.o.o. poslovalo na način da su se knjižili ulazni računi dobavljača Raža i Rofi distribucija, a uz neznatan postotak uvećanja ista usluga dalje je prefakturirana na kupce Drvomercant i Šumouzgoj koji su izvršili plaćanja na transakcijske račune Nata d.o.o. u 2016. i 2018. u ukupnom iznosu od 21.016.788,74 kune.

16.5. Vještak je suglasna sa stajalištem porezne uprave da Nati d.o.o. s pravom nije priznato pravo na odbitak pretporeza jer samo formalna činjenice da je uknjižen račun na kojem je iskazan PDV ne opravdava pravo na odbitak poreza jer sam račun dobavljača i činjenica da je dobavljač u sustavu PDV-a nisu dovoljne knjigovodstvene isprave koje bi dokazale tijek robe, odnosno kontinuitet oporezivanja koji se mora dokazati, a ovdje je izostao. Dakle, društvo Nata d.o.o. je povuklo pretporez od države, ali nitko prije njega nije taj PDV uplatio u korist državnog proračuna koji je na taj način oštećen. Drugim riječima društvo Nata je iskoristilo pravo priznavanja pretporeza po ulaznim računima koji nisu vjerodostojni dokumenti niti je dokazano da je do isporuke robe/usluga doista i došlo, a navedeni dobavljači nisu uplatili iskazani PDV po izdanim računima u korist državnog proračuna RH. Ukupan iznos osporenog prava odbitka pretporeza po uknjiženim ulaznim računima Raža i Rofi distribucija iznosi 5.746.152,72 kune.

16.6. Vezano za utrošak sredstava koja su bila uplaćena na transakcijske račune društva Nata d.o.o. vještak navodi da od ukupnog iznosa naplaćenih sredstava po svim transakcijskim računima jednim manjim dijelom su zatvarane određene obveze društva Nata d.o.o. prema dobavljačima, isplaćivane su plaće sa pripadajućim doprinosima, a dio sredstava je utrošen naplatom poslovne kartice koja je provučena na POS uređajima za različita plaćanja o kojima se vještak zbog nedostatne dokumentacije ne može očitovati kao ni o naplata kartice za plaćanja koja su obavljena putem Paypal aplikacije za razne kupovine putem interneta. Najveći dio ukupno uplaćenih sredstava na transakcijske račune Nata d.o.o. po svim osnovama iskorišten je na način da je podignuta gotovina na šalterima banke ili putem bankomata tijekom 2016. i 2017. u sveukupnom iznosu od 25.786.303,28 kuna.

16.7. Vještak je u pisanom nalazu i mišljenju navela da prikupljena dokumentacija, izjave, očitovanja, usporedna analiza dokumentacije prikupljene tijekom istrage upućuje na činjenicu da se određeni poslovni događaji nisu stvarno niti dogodili, a ukoliko se dijelom i jesu odgodili to se temeljem prikupljene dokumentacije ne može utvrditi – na koji način, sa kojim sudionicima i u kojem obimu jer poslovni događaji nisu popraćeni vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama koje je društvo Nata bilo dužno voditi u skladu sa člankom 66. stavcima 1., 2. i 4. Općeg poreznog zakona kao i odredbama članka 8. stavaka 1.,2. i 3. i članka 9. stavaka 1., 3., 4. i 6. Zakona o računovodstvu.

16.8. Iz nalaza i mišljenja vještaka nadalje proizlazi da je analizom podataka o prometima po računima tijekom 2016. i 2017. usporedbom izvadaka banaka kakvi su bili predani od strane okrivljenika na knjiženje u knjigovodstveni servis koji je vodio poslovne knjige za Nata d.o.o. sa izvatcima koje su dostavljeni od strane samih banaka utvrđeno je da izvaci koji su dani na knjiženje u knjigovodstveni servis odnosno podaci na njima ne odgovaraju stvarnim poslovnim događajima jer prema izvacima prometa od poslovnih banaka nije bilo nijednog stvarnog plaćanja prema društvima Raža i Rofi distribucija već da je ustvari izvršena isplata novca donositeljima fizičkim osobama ili se radilo o podizanju novca sa bankomata. Dakle na izvacima po transakcijskim računima koji su dostavljeni u knjigovodstvo na knjiženje opisano je plaćanje društvima Raža i Rofi distribucija, a ustvari se radilo o transakcijama koje su se odnosile na podizanje gotovine na šalteru banke ili na bankomatu ili plaćanja u korist druge fizičke osobe . U originalnim izvodima poslovnih banka nema niti jedne jedine isplate sa transakcijskih računa u korist dobavljača Raža i Rofi distribucija.

17. Ispitana na raspravi stalna sudska vještakinja za financije i knjigovodstvo Dajana Hart izjavila je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja. Na pitanje predsjednika vijeća s obzirom na činjenicu da su ovlaštenici po računima kod PBZ, RBA i Erste banke za trgovačko društvo Nata bili, osim optuženika i HS, može li se očitovati tko je transakcije, a vezano za podizanje gotovine na bankomatu ili na šalteru banke, obavljao da li uvijek optuženik ili i HS, vještakinja je odgovorila da prema dobivenim podacima od banaka samo kod PBZ banke kada se radilo o isplati na šalteru ima evidentirano da je isplata obavljena i HS, za podizanje gotovine na bankomatima kod svih banaka takav podatak nije moguće dati a ni za druge dvije banke RBA i Erste i kod podizanja gotovine na šalteru, nije evidentirano tko je donositelj.

17.1. Na pitanje zastupnice optužbe u dijelu nalaza, a vezano za opis transakcije isplate sa računa u PBZ – isplate na šalteru, kod opisa transakcije plaćanje računa, donositelj HS, može li objasniti na što bi se to odnosilo odnosno što bi predstavljali materijalni troškovi – donositelj ZS, vještak inja je odgovorila da je uobičajeno u poslovanju da se u slučaju kada bi se iz blagajne izvršila isplata da se onda na šalteru banke podigne novac kako bi se on uplatio u blagajnu da se pokrije prethodno izvršena isplata s tim da u blagajni mora postojati vjerodostojna dokumentacija koja opravdava isplatu iz blagajne. Moguće je i da se na šalteru banke podigne novac radi pokrića npr. troškova putovanja, dnevnica i slično, ali i tada za to mora biti pokrića u poslovnoj dokumentaciji trgovačkog društva. Tada se to uobičajeno kao transakcija opisuje kao podizanje akontacije. Za transakciju koja se opisuje plaćanje računa to bi značilo da se transakcijom na šalteru banke podmiruje račun nekad bi se on na zahtjev bankarskog službenika predočio, a nekada ne. Na daljnji upit zastupnice optužbe novac na žiro račune trgovačkog društva Nata od koga je najviše dolazio vještakinja je odgovorila od kupaca Drvomerkant i Šumouzgoj u najvećem dijelu, na strani 10 pisanog nalaza je to i navela. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe da li se nakon podizanja gotovine sa računa banaka moga pratiti daljnji tijek novca vještakinja je odgovorila da nije.

17.2. Na pitanje branitelja optuženika tko je trebao nakon podizanja gotovine na bankomatu i šalteru banke provesti i knjiženje, vještakinja je odgovorila da odgovorna osoba koja vodi poslovanje trgovačkog društva dužna je dostaviti dokumentaciju onome tko joj vodi knjigovodstvo, a knjigovodstvo bi to onda provelo u odgovarajućim poslovnim knjigama. Na upit tko vodi dokumentaciju za blagajničko poslovanje odgovorila je da je njezin odgovor isti kao i na prethodno pitanje. Na daljnji upit, s obzirom na navod sa strane pet nalaza, a vezano za knjižene računa na iznos od 53.082,50 kuna, da pojasni tko bi mogla biti ta osoba koja je odgovorna za pogrešno knjiženje, vještakinja je odgovorila da bi to mogao biti knjigovođa ali je ta pogreška ispravljena. Na pitanje vezano za pogrešku u knjiženju koja se odnosi na kupca D, tko je odgovoran za to pogrešno knjiženje, vještak je odgovorila najvjerojatnije knjigovođa. Na pitanje tko drži inventurne liste i dokumentaciju o pravu raspolaganja skladišnim prostorom, vještakinja je odgovorila da vezano za dokumentaciju o pravu raspolaganja skladišnim prostorom to se stvar dogovora između knjigovođe i odgovorne osobe poslovnog subjekta, a što se tiče inventurne liste, ona se nakon što bi bila ovjerena od odgovorne osobe, dostavlja knjigovođi. Na upit a vezano za navod sa strane 7 pisanog nalaza, da uz ulazne račune nije priložena niti naknadno dostavljena popratna dokumentacija, tko je bio u obvezi istu dostaviti, vještakinja je odgovorila da je odgovorna osoba poslovnog subjekta dužna popratnu dokumentaciju dostaviti knjigovodstvu na knjiženje. U praksi se događa da odgovorna osoba poslovnog subjekta dostavi na knjiženje račun bez popratne dokumentacije, da nalog knjigovođi da ga proknjiži uz obećanje da će popratnu dokumentaciju dostaviti naknadno pa knjigovođa postupi po nalogu proknjiži račun, a dogodi se da popratna dokumentacija i ne bude naknadno dostavljena. Odgovornost da popratna dokumentacija bude dostavljena uz račun je na odgovornoj osobi poslovnog subjekta. S obzirom na navod iz nalaza sa strane 14 da isplate nisu knjižene, čija je to bila odgovornost, vještakinja je odgovorila da prema podacima iz spisa knjigovođa je otkazala suradnju optuženiku, ali to bi trebalo pitati nju. Na upit na čemu temelji zaključak da se poslovni događaji nisu dogodili, vještakinja je odgovorila da osim izdanih računa nema nikakve druge dokumentacije koja bi ukazivala da se poslovni događaj zbio. U praksi su to otpremnice, prijevozni listovi, ulazni računi kooperanata, ničega od navedenog ili kakve druge dokumentacije koja bi osim izdanog računa potkrijepila da se poslovni događaj zbio nema. Na pitanje može li postojati poslovna transakcija bez potpune dokumentacije, vještakinja odgovara da u praksi ne bi trebala postojati. Na daljnji upit da li je na drugi način izvan knjigovodstvene dokumentacije provjerila je su li se poslovni događaji zbili, vještakinja je odgovara da je nalaz radila na temelju cjelokupne dokumentacije koja joj je bila dostavljena uz nalog za vještačenje, a najveći kupci su u trenutku vještačenja bili brisani što je navedeno na stranici 4 nalaza, pa i ne zna koga bi u tom slučaju kontaktirala. Vezano za mogućnost da se utvrdi koje se transakcije podizanja gotovine na šalteru kod PBZ upravo od strane optuženika, vještakinja je odgovorila da se to iz priložene tabele može izdvojiti i pojedinačni iznosi pobrojati. Na upit vezano za knjiženja radi li se o tome da su ona provedena protivno standardima ili o tome da popratna dokumentacija nije bila dostavljena, vještakinja je odgovorila da popratna dokumentacija nije bila dostavljena. Na upit tko je sastavljao prijavu PDV-a, vještakinja je odgovorila da to čini knjigovođa na temelju proknjižene dokumentacije.

17.3. Na pitanje zastupnice optužbe da li su se propusti knjigovođe koji su i ispravljeni odrazili na način da bi to štetilo TD Nata, vještakinja je odgovorila da TD Nata nije oštećeno, na upit da je tijekom vještačenja utvrdila očite propuste knjigovođe da li bi to navela u svom nalazu i mišljenju vještakinja je odgovorila da bi ali ovdje takve propuste nije pronašla.

18. Primjedbi na nalaz i mišljenje i usmeno očitovanje vještaka n ije bilo, a i sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, objektivan i izrađen u skladu sa pravilima struke.

U odnosu na kazneno djelo pod točkom 1.)

19. Nesporno je da je optuženik ZS bio direktor odnosno odgovorna osoba trgovačkog društva Nata d.o.o. u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017., a što proizlazi i iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za tvrtku Nata d.o.o.. Prema tezi optužnice optuženiku je stavljeno na teret da kao direktor TD Nata nije postupio po načelu urednog i savjesnog vođenja poslovanja trgovačkog društva i skrbi o imovinskim interesima društva već s ciljem da se znatno materijalno okoristi sa računa društava otvorenih kod PBZ d.d. Zagreb, Raiffeisenbank d.d. i Erste&Steiermarkische Bank d.d. isplatama sa bankomata i na šalterima banaka podigao 25.786.303,28 kuna/ 3.422.430,58 € koje nije koristio za poslovanje društva već zadržao za sebe i tako se protupravno znatno okoristio, a TD "Nata" d.o.o. oštetio za isti iznos.

19.1. Da je trgovačko društvo Nata d.o.o. imalo otvorene transakcijske račune kod PBZ d.d. Zagreb, Raiffeisenbank d.d. i Erste&Steiermarkische Bank d.d. proizlazi iz zapisnika o poreznom nadzoru, nalaza i mišljenja vještaka. Uvidom u obrasce prijave potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod PBZ d.d. Zagreb, obrasce prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod Raiffeisen bank d.d., obrasce prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. utvrđeno je da su ovlaštenici za raspolaganje novcem na transakcijskim računima bili optuženik i HS.

19.2. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je podignuta gotovina na šalterima banaka ili putem bankomata tijekom 2016. i 2017. u sveukupnom iznosu od 25.786.303,28 kuna. Kako je novac koji je uplaćen na transakcijske račune trgovačkog društva Nata novac koji pripada trgovačkom društvo isti može biti korišten samo za svrhu poslovanja tog trgovačkog društva. Svako raspolaganje novcem sa računa trgovačkog društva za koje raspolaganje nema opravdanja da je korišteno za poslovanje trgovačkog društva smatra se radnjom kojom se narušavaju imovinski interesi trgovačkog društva, a postupanje osobe koja je po načelu urednog i savjesnog vođenja poslovanja društva dužna skrbiti o imovinskim interesima društva je kažnjivo. Premda optuženik u svojoj obrani tvrdi da je podignut novac koristio za podmirenje poslovanja društva i isplatu djelatnika šumskih radnika izvođača radova Raža i Rofi distribucija ta njegova tvrdnja ničim nije potkrijepljena.

19.3. Podizanjem gotovine – novca sa transakcijskih računa trgovačkog društva Nata koji novac nije korišten za poslovanje trgovačkog društva optuženik koji je kao direktor bio dužan voditi računa o urednom i savjesnom poslovanju trgovačkog društva i skrbiti o imovinskim interesima društva nije postupao po tim načelima već je novac očito zadržao za sebe, a oštetio društvo čiji je direktor ostvario je obilježja kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. KZ/11.

19.4. Međutim kako optuženik nije bio jedina osoba ovlaštena raspolagati novcem sa transakcijskih računa društva Nata kod sve tri banke već je ovlaštenik bila i HS ne može se sa sigurnošću tvrditi da je cjelokupan iznosu od 25.786.303,28 kuna, koliko je podignuto gotovine na šalterima banaka ili putem bankomata tijekom 2016. i 2017. podigao upravo i jedino samo optuženik. O tome se i vještak očitovala na raspravi kada je upitana može li se očitovati tko je transakcije, a vezano za podizanje gotovine na bankomatu ili na šalteru banke, obavljao da li uvijek optuženik ili i HS, te je navela da prema dobivenim podacima od banaka samo kod PBZ banke kada se radilo o isplati na šalteru ima evidentirano da je isplata obavljena i HS, za podizanje gotovine na bankomatima kod svih banaka takav podatak nije moguće dati a ni za druge dvije banke RBA i Erste i kod podizanja gotovine na šalteru, nije evidentirano tko je donositelj. Iz tabelarnog prikaza isplate sa računa PBZ d.d. na šalteru banke tijekom 2016. i 2017. koji je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je optuženik sa računa društva otvorenog kod PBZ d.d. Zagreb, isplatama na šalteru banke podigao 2.207.500,00 kuna/292.985,60 €.

20. Uvažavajući sve prethodno navedeno kako je sa sigurnošću dokazano da je optuženik koji je bio direktor Nata d.o.o. podigao sa računa PBZ d.d. na šalteru banke tijekom 2016. i 2017. iznos od 2.207.500,00 kuna/292.985,60 € koji iznos nije utrošen na poslovanje trgovačkog društva već ga je optuženik očito zadržao za sebe ostvario je obilježja kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ711 jer je u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koje se temelji na zakonu i na taj način pribavio sebi imovinsku korist te time onom o čijim se interesima dužan brinuti, prouzročio štetu, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta , dok je u izreci presude izostavljen novčani iznos razlike do 25.786.303,28 kuna/3.422.430,58 € jer nije sa sigurnošću utvrđeno da je upravo optuženik (s obzirom da je postojao još jedan ovlaštenik za raspolaganje novčanim sredstvima po računima N) podizao taj novac i zadržao ga za sebe. Podizanje novca sa transakcijskog računa tvrtke u kojoj je optuženik odgovorna osoba samo po sebi nije protivno nekom propisu, ali to podizanje gotovine u poslovnim knjigama društva treba biti evidentirano i obrazloženo u koje svrhe je gotovina podignuta. U ovom slučaju podizanje gotovine od strane optuženika nije dokumentirano, štoviše optuženik je prepravio izvatke sa žiroračuna iz 2016. koje je dostavljao u knjigovodstvo i koje je dostavio tijekom poreznog nadzora na način da je transakcije koje su stvarno bile podizanje gotovine prepravljao kao transakcija plaćanje kupcima Ž i Rofi distribucija po ulaznim računim premda do plaćanja kupcima nikada nije došlo.

U odnosu na kaznena djela pod točkom 2.)

21. Iz utvrđenja poreznog nadzora kako su ista opisana u Zapisniku Ministarstva financija, Porezne uprave, područni ured Požega klasa: 471 -02/18-01737 ur.broj:513-07-11/19-03 od 31. siječnja 2019. o provedenom poreznom nadzru nad poreznim obveznikom Nata d.o.o., na temelju kojeg je doneseno i porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Požega Klasa: UP/I -471-02/18-01/13., Ur.br: 513-07- 11/19-10 od 11. ožujka 2019. kao i iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije Dajane Hart sud sa sigurnošću utvrđuje da je :

- porezni obveznik Nata d.o.o. u svojim prijavama PDV-a po stopi od 25% za razdoblje od 01. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. iskazao obračunati pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu u ukupnom iznosu od 2.573.009,62 kune koji iznos se slaže sa zbrojem knjige URA za 2016. i isti iznos pretporeza iskazan je na kontu glavne knjige i da je porezni obveznik N u svojim prijavama PDV-a po stopi od 25% za razdoblje od 01. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. iskazao obračunati pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu u ukupnom iznosu od 3.299.051,34 kune koji iznos se slaže sa zbrojem knjige URA za 2017. i isti iznos pretporeza iskazan je na kontu glavne knjige, a najveći dio pretporeza iskazan je temeljem ulaznih računa dobavljača Raža i Rofi distribucija

- da uz ulazne račune nije priložena niti naknadno dostavljena popratna dokumentacija koja bi dokazala da je roba stvarno isporučena, odnosno usluga stvarno obavljena, dokumentacija koja bi dokazala da se radi o vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji

- da sam račun dobavljača i činjenica da je dobavljač u sustavu PDV-a nisu dovoljne knjigovodstvene isprave koje bi dokazale tijek robe, odnosno kontinuitet oporezivanja koji se mora dokazati, pa Nata d.o.o. nije imala pravo na odbitak pretporeza, pa kako je društvo Nata d.o.o. povuklo pretporez od države, ali nitko prije njega nije taj PDV uplatio u korist državnog proračuna, državni proračun na taj način je oštećen. Drugim riječima društvo Nata je iskoristilo pravo priznavanja pretporeza po ulaznim računima Raža i Rofi distribucija koji nisu vjerodostojni dokumenti niti je dokazano da je do isporuke robe/usluga doista i došlo, a navedeni dobavljači nisu uplatili iskazani PDV po izdanim računima u korist državnog proračuna RH

- da nije imao pravo na odbitak pretporeza po stopi od 25% za 2016. u iznosu od 2.525.664,88 kuna i za 2017. u iznosu od 3.220.183,64 kune

- da je porezni obveznik u prijavama PDV-a za 2016. po stopi od 13% obračunao pretporez na osnovicu od 14.130,00 kuna, u iznosu od 1.836,90 kuna, koji iznos pretporeza je iskazan i u knjizi primljenih (ulaznih računa) i u glavnoj knjizi, koji računi se odnose na šećer, palmino ulje i med, te da su u tome obuhvaćeni i ulazni računi dobavljača Raža i Rofi distribucija, te je iskazan pretporez po stopi od 13% po ulaznim računima Raža i Rofi distribucija i to na osnovicu od 2.340,00 kuna u iznosu od 304,20 kuna, ali uz koje ulazne račune porezni obveznik nema popratnu dokumentaciju koja dokazuje da je roba stvarno isporučena, primljena (nema prijevozne dokumentacije, otpremnice, dokumentacije vezane za poslovnu komunikaciju s odgovornim osoba društava Raža i Rofi distribucija) pa kako ulazni računi dobavljača Raža i Rofi distribucija nisu odražavali stvarno nastale događaje porezni obveznik N nije mogao na osnovicu od 2.340,00 kuna odbiti pretporez po stopi od 13% u iznosu od 304,20 kuna.

- da ukupan iznos osporenog prava odbitka pretporeza po uknjiženim ulaznim računima Raža i Rofi distribucija iznosi 5.746.152,72 kune

21.1. S obzirom na činjenicu da je kod primitka ulaznih računa društava Raža i Rofi distribucija (uz koje ulazne račune Raža i Rofi distribucije nema popratne dokumentacije koja dokazuje da su usluge stvarno obavljene jer nema poslovnih ugovora, zapisnika o primopredaji radova, obračun izvršenih radova iz kojih je vidljiva količina, cijena i dinamika obavljenih radova, dokumentacija vezana za poslovnu komunikaciju s odgovornim osobama društava Raža i Rofi distribucija) porezni obveznik Nata, odnosno odgovorna osoba u društvu, mogao znati da računi ne odražavaju stvarno nastale poslovne događaje pa između ostalog i jer je prema javno dostupnim podacima u sudskom registru vidljivo da društvo Raža nije javno objavio financijske izvještaje od 2013. do 2016., a Rofi distribucija za 2015., 2016. i 2017., da je mogao dobiti podatke o bonitetu trgovačkih društava i podatke o blokiranosti računa, da je nad društvom Raža u travnju 2016. istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak te društvo brisano iz sudskog registra koji upis brisanja je objavljen dana 19. srpnja 2016., dok je nad društvom Rofi distribucija u prosincu 2016. istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak te društvo brisano iz sudskog registra koji upis brisanja je izvršen temeljem rješenja od 30. svibnja 2017. te da ulazni računi nisu plaćeni jer da je umjesto plaćanja računa ustvari obavljena isplata novca na ime materijalnih troškova po donositelju tada porezni obveznik N nije mogao koristiti pretporez u ukupnom iznosu od 5.746.152,72 kune jer Zakonom o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“ 73/13, 148/13 i 143/14) i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“ 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15) propisani su uvjeti pod kojima poduzetnici imaju pravo na odbitak pretporeza. Sva evidentiranja u poslovnim knjigama obavljaju se temeljem uredne i vjerodostojne dokumentacije, a pretporez se može odbiti na temelju dokaza da je isporuka doista i obavljena i to u poduzetničke svrhe, odnosno za potrebe oporezivih transakcija poreznog obveznika. Osim toga premda je nad trgovačkim društvom Raža rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku od 21. travnja 2016 istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak, a subjekt u srpnju 2016. brisan iz sudskog registra na financijskoj kartici Nata d.o.o. ulazni računi koji su uknjiženi od ovog dobavljača izdavani su sa datumima od siječnja do kolovoza 2016. dok je nad trgovačkim društvom Rofi distribucija rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku od 22. prosinca 2016. istovremno otvoren i zaključen stečajni postupak dok je s danom 30. svibnja 2017. subjekt brisan iz sudskog registra pa je upitno tko je uopće ispostavljao račune izdane od navedenih trgovačkih društava.

21.2. Nadalje, iz utvrđenja poreznog nadzora kako su ista opisana u Zapisniku Ministarstva financija, Porezne uprave, područni ured Požega klasa: 471 -02/18- 01737 ur.broj:513-07-11/19-03 od 31. siječnja 2019. o provedenom poreznom nadzru nad poreznim obveznikom Nata d.o.o., na temelju kojeg je doneseno i porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Požega Klasa: UP/I -471-02/18-01/13., Ur.br:

513-07-11/19-10 od 11. ožujka 2019. kao i iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije Dajane Hart sud sa sigurnošću utvrđuje da je u poslovnoj dokumentaciji imao iskazano i to:

- bilanci na dan 31. prosinca 2016., računu glavne knjige 6600 - zalihe robe i analitičkoj evidenciji kretanja i stanja zaliha robe na dan 31. prosinca 2016. stanje zaliha robe (pića) u vrijednosti od 393.148,50 kuna i na računu glavne knjige 6602 – zaliha vozila, zalihu u vrijednosti od 11.240,00 kuna, dakle ukupne vrijednosti zaliha od 404.388,50 kuna, bez dokumentacije kojom bi dokazao stvarno postojanje zaliha robe i vozila kao što su inventurni popis ili dokaz o korištenju poslovnog ili skladišnog prostora gdje bi zalihe nalazile

- bilanci na dan 31. prosinca 2017., računu glavne knjige 6600 - zalihe robe stanje zaliha robe u vrijednosti od 489.069,76 kuna i na računu glavne knjige 6602 – zaliha vozila, zalihu u vrijednosti od 130.372,85 kuna, dakle ukupne vrijednosti zaliha od 619.442,61 kunu bez dokumentacije kojom bi dokazao stvarno postojanje zaliha robe i vozila kao što su inventurni popis ili dokaz o korištenju poslovnog ili skladišnog prostora gdje bi zalihe nalazile pa čak i bez analitičke evidencije kretanja i stanja zaliha robe

-da obračunata obveza PDV-a na vrijednost iskazanih zaliha iznosi za 2016. i 2017. ukupno 255.957,77 kuna.

21.3. Optuženik kao direktor odgovoran je za evidentiranje u poslovnim knjigama, obračunavanje, prijavljivanje i plaćanje poreza u državni proračun. Optuženik je kako to proizlazi iz iskaza ŽS vlasnice obrta [obrt] koje je vodilo knjigovodstvo za društvo Nata d.o.o. taj koji je njoj na knjiženje dostavljao poslovnu dokumentaciju pa i ulazne računa Raža i Rofi distribucije. Znajući da ulazni računi nisu vjerodostojni jer nisu održavali stvarne poslovne događaje dostavljao ih je na knjiženje, a zatim i koristio za odbitak pretporeza pri podnošenju prijava poreza na dodanu vrijednost. Optuženik je kao odgovorna osoba dao netočne podatke o činjenicama i to prikazujući u dijelu poslovne dokumentacije da zalihe postoje premda u stvarnosti nisu postojale, već su očito isporučene, ali bez fakture koja da je izdana na njoj bi bio iskazan i PDV, kao i činjenicama postojanja poslovnog odnosa sa Raža i Rofi distribucija kao dobavljačima koji su ispostavljali račune društvu Nata, a ono ih je knjižilo kao ulazne račune i koristilo za odbitak pretporeza, premda osim izdanih računa drugih dokaza o stvarnom postojanju poslovnog odnosa nema , kao odgovorna osoba u poslovne knjige i isprave unio neistinite podatke i neistinite isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite te s ciljem da druga osoba odnosno trgovačko društvo Nata djelomično izbjegne plaćanje poreza, dao netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa porezne obveze zbog čega je došlo do smanjenja porezne obveze velikih razmjera jer se radi o iznosu od 6.002.110,49 kuna/796.616,96 € od čega se iznos od 5.746.152,72 kune/762.645,53 €, odnosi na vrijednost nepripadno odbijajućeg pretporeza, a iznos od 255.957,77 kuna/33.971,43 eura na obračunatu obvezu PDV-a na iskazanu vrijednosti zaliha i upravo u tom iznosu pričinjena je šteta državnom proračunu. Opisanim postupanjem optuženik je ostvario objektivna obilježja kaznenih djela i to kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje službene ili poslovne isprave - označeno po članku 279. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavak 2. KZ/11 s kaznenim djelom protiv gospodarstva - utaja poreza ili carine - označeno po članka 256. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11 .

21.4. Odredbom članka 13. stavak 5. Zakona o računovodstvu (Narodne novine 78/15, 134/15 i 120/16) propisano je da je poduzetnik dužan voditi poslovne knjige na način da osigura kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja. Vještak je u pisanom nalazu i mišljenju navela da poslovni događaji nisu popraćeni vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama koje je društvo Nata bilo dužno voditi u skladu sa člankom 66. stavcima 1., 2. i 4. Općeg poreznog zakona kao i odredbama članka 8. stavaka 1.,2. i 3. i članka 9. stavaka 1., 3., 4. i 6. Zakona o računovodstvu pa kako prikupljena dokumentacija, izjave, očitovanja, usporedna analiza dokumentacije upućuje na činjenicu da se određeni poslovni događaji nisu stvarno niti dogodili, a ukoliko se dijelom i jesu odgodili to se temeljem prikupljene dokumentacije ne može utvrditi, optuženik kao odgovorna osoba – direktor prekršio je odredbu članka 13. stavak 5. Zakona o računovodstvu, a time je ostvario i obilježja kaznenog djela povrede obveze vođenja poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11 na način da ih je vodio tako da je otežana preglednost poslovanja.

U odnosu na kazneno djelo pod točkom 3.)

22. Iz zapisnika Ministarstva financija, Porezne uprave, područni ured Požega klasa: 471-02/18-01737 ur.broj:513-07-11/19-03 od 31. siječnja 2019. proizlazi da je tijekom obavljanja poreznog nadzora nad obveznikom Nata d.o.o., a obavljen je porezni nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost, utvrđeno da na izvatcima žiro računa koji su bili na raspolaganju tijelu poreznog nadzora i koje izvatke je porezni obveznik evidentirao u poslovnim knjigama su prikazane transakcije u vidu plaćanja društvima Raža i Rofi distribucija, međutim kada su na traženje tijela poreznog nadzora banke kod kojih je N imala transakcijske račune RBA d.d., PBZ d.d. i Erste bank d.d. dostavile sve izvatke žiro računa i izlistanje svih prometa ispostavilo se da stvarnih plaćanja prema dobavljačima društvima Raža i Rofi distribucija nije bilo . Iz nalaza i mišljenja vještaka također proizlazi da je analizom podataka o prometima po računima tijekom 2016. i 2017. usporedbom izvadaka banaka kakvi su bili predani od strane okrivljenika na knjiženje u knjigovodstveni servis koji je vodio poslovne knjige za Nata d.o.o. sa izvatcima koje su dostavljeni od strane samih banaka utvrđeno da izvaci koji su dani na knjiženje u knjigovodstveni servis odnosno podaci na njima ne odgovaraju stvarnim poslovnim događajima jer prema izvacima prometa od poslovnih banaka nije bilo nijednog stvarnog plaćanja prema društvima Raža i Rofi distribucija već da je ustvari izvršena isplata novca donositeljima fizičkim osobama ili se radilo o podizanju novca sa bankomata.

22.1. Kako iz iskaza ŽS vlasnice obrta [obrt] koje je vodilo knjigovodstvo za društvo Nata d.o.o. proizlazi da je optuženik taj koji je njoj na knjiženje dostavljao poslovnu dokumentaciju pa i izvatke žiroračuna koje je društvo Nata imalo otvorene kod RBA d.d., PBZ d.d. i Erste bank d.d., da je knjigovodstvo takve izvatke evidentiralo u poslovnim knjigama u razdoblju od 01. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016., a da su ti izvaci bili prepravljeni jer su sadržavali podatke da su vršene transakcije-plaćanja u korist Ž i Rofi ditribucija premda stvarnog plaćanja nije bilo s obzirom da prema izvacima žiroračuna što ih je dostavila banka kao i izlistanja svih prometa proizlazi da radilo o podizanju gotovine sa računa, optuženik je dakle preinačio pravu ispravu s ciljem da takvu ispravu uporabi kao pravu i tako ostvario obilježja kaznenog djela krivotvorenja iz članka 278. stavak 1. KZ/11.

23. Obranu optuženika u kojoj on negira počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret sud je otklonio kao nelogičnu i neuvjerljivu jer ista je u suprotnosti sa rezultatima cjelokupno provedenog dokaznog postupka, pročitane i razgledane dokumentacije kao i nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja.

24. Nakon provedenog dokaznog postupka i savjesne i brižljive analize provedenih dokaza pojedinačno i u međusobnoj vezi sud je utvrdio činjenično stanje kako je navedeno u izreci presude te je nedvojbeno utvrđeno da je optuženik počinio pod točkom 1.) kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju - označeno po članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11, pod točkom 2.) u stjecaju, kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje službene ili poslovne isprave - označeno po članku 279. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavak 2. KZ/11 s kaznenim djelom protiv gospodarstva - utaja poreza ili carine - označeno po članka 256. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11 i kaznenim djelom - povreda obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga - označeno i kažnjivo po članku 248. KZ/11, u vezi članka 51. stavak 1. KZ/11 i pod točkom 3.) kazneno djelo krivotvorenja

- krivotvorenje isprave - označeno i kažnjivo po članku 278. stavak 1. KZ/11 , pa ga je proglasio krivim za navedena kaznena djela. Kaznena djela za koja ga je sud proglasio krivim optuženik je počinio u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. te je stoga sud na okrivljenika primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela (»Narodne novine«, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17), u skladu s člankom 3. KZ/11, jer se kasnije izmjene kaznenog zakona nisu odnosile na navedena kaznena djela, niti su te izmjene bile povoljnije za okrivljenika.

25. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema počinjenim kaznenim djelima, sud je utvrdio da je optuženik bio potpuno ubrojiv, jer njegova ubrojivost tijekom trajanja postupka ničim nije dovedena u pitanje pa je prema tome optuženik po ocjeni suda sve opisane radnje navedene u činjeničnom opisu počinio pri čemu je bio potpuno svjestan da je njegovo postupanje u konkretnim okolnostima bilo protupravno. Okrivljenik je bio direktor trgovačkog društva Nata d.o.o. i kao takav svakako bio svjestan da je dužan brinuti se o zaštiti imovinskih interesa tvrtke kao i poštivanju zakona dok se bavio gospodarskom djelatnošću. Pri počinjenju djela optuženik je postupao sa izravnom namjerom, bio je potpuno svjestan svih obilježja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i krivotvorenja isprave, optuženik je htio i želio ostvarenje kaznenih djela.

25.1. Važno je istaknuti da se optuženik kao direktor u trgovačkom društvu Nata nije prvi puta susreo sa ulogom direktora i funkcioniranjem gospodarskom subjekta jer kako to proizlazi iz iskaza ŽS ona je prethodno vodila knjigovodstvo i za druge optuženikove firme, Nata je bila posljednje trgovačko društvo za koje je vodila knjigovodstvo. Upravo s obzirom na to prijašnje iskustvo optuženika ne može se reći da optuženik nije znao da poslovna dokumentacija mora biti potpuna i da računi sami za sebe bez prateće odgovarajuće dokumentacije nisu dokaz postojanja poslovnog odnosa, pa da bi se njegovo djelovanje moglo pripisati njegovom neznanju, već upravo suprotno, djelovanje optuženika bilo je svjesno, on je bio potpuno svjestan svih obilježja kaznenih djela i htio je i želio ostvarenje kaznenih djela.

26. Polazeći od visokog stupnja krivnje optuženika koji je kaznena djela počinio s izravnom namjerom te imajući u vidu svrhu kažnjavanja te visinu propisane kazne za svako djelo, te uvažavajući okolnosti koje utječu na odabir kazne, sud je najprije za svako kazneno djelo utvrdio pojedinačne kazne, a potom uvažavajući počiniteljevu ličnost i ukupnost počinjenih kaznenih djela optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora, jer je optuženik kaznena djela počinio u stjecaju.

27. Pri odabiru vrste i mjere pojedinačnih kazni sud je od otegotnih okolnosti cijenio dosadašnju osuđivanost i to za kazneno djelo protiv gospodarstva, utaja poreza ili carine i krivotvorenje isprave, ali i počiniteljevo ponašanje nakon počinjenja kaznenih djela za koja je sada nepravomoćno proglašen krivim jer iz izvatka iz KE i uvidom u pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu broj Kov -Us-28/205 od 27. svibnja 2025. proizlazi da je optuženik počinio kazneno djelo utaje poreza ili carine i nakon inkriminiranog razdoblja iz ovog postupka dakle optuženik je nastavio sa činjenjem kaznenih djela iz domene gospodarstva. Zatim kao otegotna okolnost kod pojedinačnih kazni cijenjen je i način i okolnosti počinjenja kaznenih djela, jer je okrivljenik sva kaznena djela počinio u kratkom razdoblju od dvije godine te cijeneći jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra. Naime kod kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju šteta koja je pričinjena trgovačkom društvu, a protupravna korist koju ju je optuženik stekao je višestruko veća od granične vrijednosti 7.963,37 eura potrebne za ostvarenje kvalificiranog oblika kaznenog djela iz članka 246. KZ/11. Kod kaznenog djela utaje poreza ili carine vrijednost porezne obveze i štete koja je pričinjena državnom proračunu je višestruko veća od granične vrijednosti 79.633,69 eura potrebne za ostvarenje kvalificiranog oblika kaznenog djela iz članka 256. KZ/11. A kod kaznenog djela krivotvorenja poslovne ili službene isprave imalo se u vidu da radilo o 347 nevjerodostojnih računa dobavljača Raža i Rofi distribucija. Olakotnih okolnosti na strani optuženika sud nije našao.

27.1. Cijeneći naprijed navedene otegotne okolnosti te uzimajući u obzir visinu zapriječene kazne sud je optuženiku za kazneno djelo iz članka 246. stavak 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine, za kazneno djelo iz članka 279. stavak 2. i 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, za kazneno djelo iz članka 256. stavak 3. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine, za kazneno djelo iz članka 248. KZ/11utvrdio kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci i za kazneno djelo iz članka 278. stavak 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci. Ocjenjujući da su sve utvrđene kazne primjerene kako stupnju krivnje tako i svim okolnostima počinjenja kaznenih djela.

27.2. S obzirom da je optuženik počinio pet kaznenih djela u stjecaju te da kazna mora održavati zakonom predviđenim društvenu osudu zbog počinjenih djela, sud je optuženika na temelju članka 51. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 4 (četiri) godine i 10 (deset) mjeseci koja kazna je po ocjeni suda primjerena osobinama ličnosti optuženika kao i ukupnosti počinjenih kaznenih djela. Naime, optuženik je osoba zrele životne dobi i u dosadašnjem životu ponašao se protivno društvenim normama i zakonskim propisima pa je tako prethodno osuđen za kazneno djelo protiv gospodarstva, utaja poreza ili carine i krivotvorenje isprave na zatvorsku kaznu od 2 (dvije) godine i 10 (deset) mjeseci, a iz pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-Us-28/205 od 27. svibnja 2025. proizlazi da je optuženik počinio kazneno djelo utaje poreza ili carine i nakon inkriminiranog razdoblja iz ovog postupka dakle nastavio je sa činjenjem kaznenih djela iz domene gospodarstva. Pored navedenog sud je cijenio iskazanu veliku kriminalnu volju za počinjenje kaznenih djela koja se očituje u počinjenju pet kaznenih djela u stjecaju. Istovremeno sud smatra kako je ova jedinstvena kazna zatvora na koju je optuženik osuđen primjerena svim okolnostima počinjenja kaznenih djela kao i stupnju krivnje optuženika te težini počinjenih djela. Po ocjeni suda može se opravdano očekivati da će ova kazna dovoljno utjecati na optuženika da shvati kako je činjenje kaznenih djela pogrešno, da prestane sa činjenjem kaznenih djela i promijeni način života. Isto tako može se očekivati i ostvarenje svrhe generalne prevencije na način da će ova kazna i druge počinitelje odvratiti od činjenja kaznenih djela, da će se istom kaznom ojačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava uz jačanje svijesti o pravednom kažnjavanju počinitelja.

28. U odnosu na postavljeni imovinskopravni zahtjev oštećenika Republike Hrvatske sud ga smatra opravdanim i osnovanim u iznosu od 6.002.110,49 kuna/796.616,96 € Naime počinjenjem kaznenih djela pod točkom 2) u konačnici je oštećen državni proračun jer je optuženik kao odgovorna osoba u poslovne knjige i isprave unio neistinite podatke i neistinite isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite te s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza, dao netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa porezne obveze zbog čega je došlo do smanjenja porezne obveze velikih razmjera jer je nepripadno odbio pretporez u vrijednosti od 5.746.152,72 kune/762.645,53 € i nije obračunao obvezu PDV-a na iskazanu vrijednosti zaliha u iznosu od 255.957,77 kuna/33.971,43 eura. Kako se radilo o dvije fiskalne godine i vještačenjem je utvrđeno da se radi o iznosu od 2.627.066,20 kuna/348.671,60 eura za 2016. i iznosu od 3.375.044,29 kuna/447.945,36 eura za 2017. obvezan je optuženik na plaćanjem tih pojedinačnih iznosa sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 01. siječnja slijedeće godine na iznos iz prethodne fiskalne godine, dakle na iznos od 348.671,60 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 01. siječnja 2017. i na iznos od 447.945,36 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 01. siječnja 2018. za 2017. Naime nalazom i mišljenjem vještaka nije obuhvaćen i obračun kamata pa iznos kamate kako je postavljen u imovinskopravnom zahtjevu nije provjeren niti sa sigurnošću utvrđen stoga je imovinskopravni zahtjeva dosuđen na način kako je to prethodno pojašnjeno, dok je sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva (koji se odnosi na obračunatu kamatu do 31. siječnja 2019.) oštećenik upućen u parnicu.

29. Stečajna upraviteljica ĐS u ime stečajne masa Nata d.o.o. imovinskopravni zahtjev nije postavila. Zastupnica optužbe u završnom govoru predložila je da se od optuženika oduzme imovinska korist koju je stekao počinjenjem kaznenog djela zlouporaba povjerenja u gospodarsko poslovanju iz točke 1.) izreke presude. Kako je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je optuženik počinjenjem kaznenog djela zlouporaba povjerenja u gospodarsko poslovanju iz točke 1.) izreke presude oštetio trgovačko društvo Nata d.o.o. čiji je bio direktor i kao takav odgovoran voditi uredno i savjesno poslovanje društva te skrbiti o imovinskim interesima društva, postupao na način da je novac sa transakcijskog računa društva kod PBZ d.d. podigao, a nije dokazao da je novac iskoristio za poslovanje društva već očito zadržao za sebe i tako se imovinski protupravno okoristio obvezan je u skladu s odredbom članka 560. ZKP/08 u vezi s člankom 77. stavak 1. KZ/11 iznos od 2.207.500,00 kuna/292.985,60€ uplatiti u korist državnog proračuna jer je utvrđeno da taj iznos predstavlja imovinsku korist koju je optuženik ZS ostvario počinjenjem kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ/11, pa je isti iznos postao imovina Republike Hrvatske, a optuženiku ZS naloženo da navedeni iznos uplati u korist državnog proračuna u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

30. Budući je optuženik proglašen krivim dužan je u skladu s čankom 148. stavak 1. ZKP/08 platiti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 i to trošak knjigovodstveno-financijskog vještačenja u iznosu od 4.120,50 eura, te da isplati troškove za svjedoke o čemu će biti doneseno posebno pismeno rješenje kada budu poznati podaci o visini tih troškova, te da na ime paušala iz članka 145. stavka 2. točka 6. ZKP/08 isplati iznos od 100,00 eura koji iznos je određen vodeći računa o složenosti i trajanju kaznenog postupka kao i Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka, sve to u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

31. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Požega, 17. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća – sudac

Silvija Sajfert

Pouka o pravu na žalbu: Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud.

O tome obavijest:

1. ŽDO Slavonski Brod na br. KO-DO-2/2025

2. Optuženi ZS putem Kaznionice u Glini

3. Branitelj Anton Denona, odvjetnik iz Rijeke