REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2676/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Lenke Ćorić, predsjednika vijeća, Ivane Mlinarić, suca izvjestitelja i Gordana Zubaka, člana vijeća, u pravnoj stvari podnositelja zahtjeva Financijska agencija, Regionalni centar Zagreb, Podružnica Varaždin, A. Cesarca 2, Varaždin, OIB: 85821130368, za pokretanje skraćenog stečajnog postupka protiv dužnika OKRAM j.d.o.o., OIB: 67352374899, Remetinec 358A, Remetinec, odlučujući o žalbi dužnika protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-52/2026-6 od 30. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba dužnika i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-52/2026-6 od 30. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-52/2026-6 od 30. travnja 2026. otvoren je skraćeni stečajni postupak nad stečajnim dužnikom OKRAM j.d.o.o., OIB: 67352374899, Remetinec 358A, Remetinec, s danom 30. travnja 2026. u 9:00, za stečajnog upravitelja imenovan je Matko Ljuban, Zagreb, Hrvatskih iseljenika 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaključen je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, te je određeno da će po pravomoćnosti tog rješenja stečajni dužnik biti brisan iz sudskog registra.

2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je Financijska agencija podnijela zahtjev za provedbu skraćenog stečajnog postupka nad dužnikom na temelju odredbe čl. 429. st. 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ). U zahtjevu navodi da je na dan 30. travnja 2026. dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u ukupnom iznosu od 3.059,76 EUR, te da dužnik nema zaposlenih. Osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu u roku od 15 dana nije podnijela javnobilježnički ovjerovljeni popis imovine i obveza dužnika te u roku od 45 dana nijedan vjerovnik nije predložio otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom i nije predujmio sredstva za pokriće troškova toga postupka, pa se prema odredbi čl. 431. st. 1. SZ-a smatra da je dužnik nesposoban za plaćanje. Slijedom toga odlučeno je na temelju odredbi čl. 431. i čl. 432. SZ-a.

3. Protiv tog rješenja žalbu je pravovremeno podnio dužnik. U bitnom žalitelj navodi da nije zaprimio obavijest o pokretanju postupka zbog duga od oko 3.000,00 EUR, te činjenično u cijelosti osporava postojanje navedenog duga. Tvrdi da iz uvida u službenu porezno-knjigovodstvenu karticu (PKK) Ministarstva financija – Porezne uprave proizlazi da dužnik nema takvog dugovanja, nego, naprotiv, porezna uprava duguje njemu 1.114,06 EUR na ime preplate, što znači da je društvo u financijskom plusu prema državi i da ne postoji nikakav stečajni razlog. Navedeni izvadak na dan 18. svibnja 2026. prilaže uz žalbu. Predlaže hitnu obustavu stečajnog postupka.

4. Odgovor na žalbu podnijela je Financijska agencija, navodeći u bitnom da je bila dužna podnijeti nadležnom sudu prijedlog za provedbu skraćenog stečajnog postupka u trenutku kad se za to ispune pretpostavke, što je i učinila. Pojašnjava da su u iznos od 3.039,54 EUR uračunate i kamate i naknada F INA-e za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima. Napominje da je FINA, sukladno odredbi čl. 2. Zakona o provedbi ovrha na novčanim sredstvima, tijelo koje provodi ovrhu na novčanim sredstvima, te je stoga dužna postupiti po formalnopravno podobnim osnovama za plaćanje koje je ovlaštena osoba dostavila na provedbu. Ističe kako FINA kao provedbeno tijelo ne ulazi u odnose stranaka, ne utvrđuje prava i obveze stranaka, nego postupka na temelju dostavljenih osnova za plaćanje sukladno zakonu, odnosno, nije ovlaštena provoditi postupak utvrđivanja činjenica ili upravljati postupkom ovrhe.

5. Žalba nije osnovana.

6. Pobijano rješenje ovaj sud je ispitao na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP) i čl. 10. SZ -a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. U postupanju prvostupanjskog suda nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je ovaj sud dužan paziti po službenoj dužnosti, kao ni one na koje žalitelj sadržajno ukazuje.

8. Iz uvida u spis proizlazi da je Financijska agencija u zahtjevu za provedbu skraćenoga stečajnog postupka navela da je na dan 23. veljače 2026. dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u ukupnom iznosu od 3.039,54 EUR, te da dužnik nema zaposlenih, a dužnik i vjerovnici su se oglušili na oglas kojim su pozvani dostaviti podatke o imovini odnosno predložiti otvaranje stečajnog postupka (što žalitelj i ne osporava), pa je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da su u trenutku donošenja pobijane odluke bile kumulativno ispunjene pretpostavke za provedbu skraćenoga stečajnog postupka u smislu odredbe čl. 428. SZ-a.

9. Dužnik u žalbi po prvi put posredno obavještava sud o činjenici da ima određena potraživanja prema trećima, odnosno nekakvu imovinu, tj. propustio je to učiniti u ostavljenom roku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja.

10. Naime, prvostupanjski sud je na temelju odredbe čl. 430. SZ-a na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavio oglas kojim je pozvao osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu da u roku 15 dana od dana objave oglasa podnesu sudu javnobilježnički ovjerovljen popis imovine i obveza na propisanom obrascu te je pozvao vjerovnike dužnika da najkasnije u roku od 45 dana od dana dostave oglasa predlože otvaranje stečajnog postupka i po pozivu suda predujme sredstva za namirenje troškova postupka, uz upozorenje na pravne posljedice nepodnošenja takvog prijedloga. Nesporno je oglas objavljen na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova 3. ožujka 2026., a nesporno je i da osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu nije u roku od 15 dana od isteka osmoga dana od dana objave oglasa na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova Trgovačkog suda u Zagrebu podnijela popis imovine i obveza dužnika, te da nijedan vjerovnik nije u propisanom roku od 45 dana od isteka osmoga dana od dana objave oglasa na mrežnoj stranici e -Oglasna ploča sudova Trgovačkog suda u Zagrebu podnio sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom. Slijedom toga, u skladu s odredbom čl. 431. st. 1. SZ-a, smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje.

11. Kako su se na taj način stekli uvjeti za donošenje rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka nad dužnikom sukladno odredbi čl. 431. st. 2. SZ -a, pobijano rješenje je pravilno i na zakonu zasnovano.

12. Budući da dužnik u žalbi ukazuje na sadržaj knjigovodstvene evidencije poreznog obveznika, valja ukazati i na razlike u pravnoj prirodi i načinu praćenja podataka između FINA-e (koja vodi Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje) i Porezne uprave (koja vodi knjigovodstvenu evidenciju poreznog obveznika). FINA nema uvid u potraživanja, nego samo u ovršne isprave. FINA po zakonu ne izvršava prebijanje (kompenzaciju) potraživanja poreznog obveznika prema državi s njegovim obvezama koje su dospjele na ovrhu. FINA je isključivo tijelo za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima. Ona postupa prema osnovama za plaćanje (rješenja o ovrsi, zadužnice, nalozi za naplatu poreza koje je Porezna uprava poslala na prisilnu naplatu). FINA nema uvid u „knjigovodstveno stanje“ na način da bi mogla sama automatski umanjiti dug za iznos obveznikovih preplata ili povrata poreza. Ona samo provodi nalog koji joj je dostavljen. Bitna razlika između poreznog duga i osnove za plaćanje sastoji se u tome da Porezna uprava može imati evidentiranu obveznikovu preplatu (potraživanje od 1.114,06 EUR), ali to ne znači automatski da je povukla ili stornirala ovrhu koja je već poslana u FINA-u. Porezni obveznik može imati potraživanje na papiru (npr. preplata poreza na dobit), ali istovremeno imati i nepodmirene obveze (npr. doprinosi ili porez na dodanu vrijednost), za koje je već ranije pokrenut postupak prisilne naplate. FINA tada ovršuje sve račune, dok porezni obveznik u sustavu Porezne uprave vidi ukupno stanje. Stoga dokumentacija priložena uz žalbu ne predstavlja adekvatan dokaz tvrdnje da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje. S druge strane, prvostupanjski sud je dodatno provjerio dug uvidom u sustav eBlokade na dan donošenja pobijanog rješenja, te je utvrdio da u Očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje dužnik ima dug za naplatu u iznosu od 3.059,76 EUR.

13. Dakle, s obzirom na to da je zastupnik po zakonu dužnika propustio u ostavljenom roku od 15 dana dostaviti javnobilježnički ovjerovljen popis imovine i obveza, tj. propustio poduzeti radnju kojom bi spriječio nastupanje pravnih posljedica na koje je uredno i na vrijeme upozoren u oglasu, zakonitost pobijanog rješenja nije dovedena u pitanje ni (po prvi put u žalbi dužnika) navedenom činjeničnom tvrdnjom da dužnik eventualno ima imovinu, tj. potraživanje. U slučaju da se naknadno pronađe kakva imovina iz koje bi se mogli namiriti stečajni vjerovnici, prvostupanjski sud će postupiti prema odredbi čl. 289. SZ-a i rješenjem o nastavku postupka radi naknadne diobe pozvati stečajne vjerovnike da u određenom roku stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine.

14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. t. 2. ZPP -a, u vezi s čl. 10. SZ-a, žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

Zagreb, 17. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Lenka Ćorić