Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Poslovni broj: Pn-1103/24-33

    Ulica grada Vukovara 84

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dragi Borasu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o. OIB:85584865987 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, zastupanog po punomoćniku Danku Drakuliću, odvjetniku u Zagrebu i umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d. OIB:26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćniku KF, mag.iur., po generalnoj punomoći Su-1121/23, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 02. srpnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika te zamjenika punomoćnika umješača na strani tuženika RF, po generalnoj punomoći C189/26, dana 17. srpnja 2026. godine

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o. OIB:85584865987 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, platiti tužitelju CF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege te novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 5.830,29 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

    - iznos od 5.720,00 eura od 25. svibnja 2024. godine do isplate,

    - iznos od 52,15 eura od 17. prosinca 2022. godine do isplate te na

    - iznos od 58,14 eura od 13. svibnja 2023. godine do isplate,

    kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.684,28 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2026. godine do isplate, a sve po stopi koja se za razdoblje od 17. prosinca 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

    II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.180,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. svibnja 2024. godine do isplate kao neosnovan.

    III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 5.720,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 24. svibnja 2024. godine do 25. svibnja 2024. godine kao neosnovan.

    IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 1.057,24 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. travnja 2023. godine do isplate kao neosnovan.

    V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

    VI. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

    r i j e š i o  j e

    Utvrđuje se da je tužba povučena u odnosu na tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 5.100,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. svibnja 2024. godine do isplate te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 53,94 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. travnja 2023. godine do isplate.

    Obrazloženje

    1. Punomoćnik tužitelja u tužbi navodi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila 14. kolovoza 2022. godine oko 21:25 sati na sjevernom nogostupu Nalješkovićeve ulice kbr. 25, na način da se kretao nogostupom od istoka prema zapadu gdje je kod navedenog kbr. romobilom „Ring“, koji je ograničen na brzinu kretanja od 25 km/h, naletio na izrezani asfalt, koji je u takvom stanju bio zbog radova na navedenoj dionici. Naime taj izrezani asfalt na nogostupu je bio neosiguran, bez propisane signalizacije da se na tom mjestu obavljaju radovi na nogostupu, s time da se tom dijelu nogostupa, izrezanog asfalta nalazila rupa dimenzija 3,00 m x 1,50 m, dubine oko 11 cm. Slijedom navedenog punomoćnik tužitelja je ističući da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, a ujedno je zbog zadobivenih ozljeda imao i troškove liječenja, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete i to po kriteriju fizičkih bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševnih bolova zbog naruženja iznos od 5.900,00 eura te na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 1.000,00 eura, a što ukupno iznosi 6.900,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate, odnosno tekućom od 24. svibnja 2024. godine do isplate te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 1.167,53 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini plaćeni račun za liječenje od prvog slijedećeg dana nakon dana plaćanja do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

    2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu ističući da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, odnosno pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, odgovornost, uzročno posljedičnu vezu te visinu tužbenog zahtjeva. Nastavno punomoćnik tuženika je naglasio da su fotografije dostavljene uz tužbu nejasne i nerazumljive, ne dokazuju vrijeme i mjesto štetnog događaja, jer su mogle nastati u bilo koje vrijeme prije ili nakon vremena navedenog u tužbi, da bi naknadno, tijekom postupka, povukao prigovor pogrešne pasivne legitimacije. Isto tako punomoćnik tuženika je istaknuo prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja navodeći da je tužitelj upotrebom dužne pažnje pri kretanju u prometu mogao izbjeći nastanak štete u vidu zadobivenih tjelesnih ozljeda, s time da je ujedno osporio i uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete, a osporio je i osnovanost tužbenog zahtjeva na ime troškova liječenja, jer je tužitelj liječenje mogao provesti na račun HZZO-a. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka.

    3. Umješač na strani tuženika se očitovao na tužbu na način da se pridružio svim navodima tuženika iz odgovora na tužbu, kao i ostalim, tijekom postupka istaknutim navodima tuženika. Isto tako umješač na strani tuženika je u odnosu na tužbeni zahtjev na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja naglasio da tužitelj nije dokazao iz kojeg razloga liječenje nije proveo na račun HZZO-a, odnosno na teret zdravstvenog osiguranja Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog umješač na strani tuženika je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku zapisnika o očevidu (stranica 4-9 spisa), u presliku prijave od 22. kolovoza 2022. godine (stranica 10 spisa), u presliku fotografije (stranica 11 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (stranica 13-16 i 19-34 spisa), u presliku zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (stranica 17-18 spisa), u presliku računa Kliničke bolnice Merkur br. 22-0722458 od 16. prosinca 2022. godine (stranica 35 spisa), u presliku računa Kliničke bolnice Merkur br. 23-0246449 od 27. travnja 2023. godine (stranica 36 spisa), u presliku računa Kliničke bolnice Merkur br. 23-0278434 od 12. svibnja 2023. godine (stranica 37 spisa), u presliku računa Kliničke bolnice Merkur br. 23-0237766 od 25. travnja 2023. godine (stranica 38 spisa), u presliku specifikacije romobila „Ring“ (stranica 39-59 spisa), u presliku prijave o promjeni Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (stranica 82-83 i 86-87 spisa), u presliku putovnice (stranica 84 i 88 spisa), u iskaz tužitelja (stranica 93-94 spisa), u presliku zdravstvenog kartona (stranica 101-161 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 165-167 spisa) te u usmeno očitovanje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 184-185 spisa).

    5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

    6. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, dok je naprotiv sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost, uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i eventualno nastale štete, visina tužbenog zahtjeva, kao i osnova tužbe na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja, jer su tuženik i umješač na strani tuženika tijekom postupka isticali da je tužitelj liječenje u predmetnom štetnom događaju eventualno zadobivenih ozljeda mogao obaviti u sustavu HZZO-a.

    7. Prvenstveno treba naglasiti da je punomoćnik tužitelja konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 23. lipnja 2025. godine smanjio tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 5.100,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. svibnja 2024. godine do isplate te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 53,94 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. travnja 2023. godine do isplate, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, za što je sukladno odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da se punomoćnik tuženika, a niti umješač na strani tuženika, nisu očitovali pristaju li na djelomično povlačenje tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva, pa se smatra da su pristali na djelomično povlačenje tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva. Inače pravni stav da smanjenje tužbenog zahtjeva ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe za što je prema odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a uvijek potreban pristanak tuženika izrazio je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela broj SU-IV-16/21 od 26. travnja 2021. godine. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

    8. U odnosu na sporan nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, što su punomoćnik tuženika, kao i umješač na strani tuženika, isticali tijekom postupka, sud je utvrdio slijedeće. Treba naglasiti da je odredbom članka 22. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18, 110/18 i 32/20 – u daljnjem tekstu ZKG-a) propisano da su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture između ostalog održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, a to su prema odredbi članka 60. stavka 2. ZKG-a trgovi, pločnici, javni prolazi, prečaci, šetališta i slično, dok se pod održavanjem tih javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima prema odredbi članka 23. stavka 2. ZKG-a podrazumijeva održavanje i popravak tih javnih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost. Inače prema odredbi članka 5. ZKG-a jedinice lokalne samouprave su dužne u donošenju i provođenju programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture poštovati javni interes, jer se sukladno odredbi članka 8. ZKG-a komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba i po načelu neprofitnosti.

    9. Iskazu tužitelja (stranica 93-94 spisa) koji je opisujući nastanak predmetnog štetnog događaja istaknuo da je vozio romobil po nogostupu, bila je večer, oko „pola deset“, da bi u jednom trenutku smanjio brzinu i malo „skrenuo sa strane“ kako bi propustio „jedan stari ljubavni par“, koji mu je po tom nogostupu dolazi u susret iz suprotnog smjera, nakon čega je bio „katapultiran“ s romobila te slijedeće čega se sjeća da „sjedi na cijevima“ koje su bile poslagane sa strane pored tog nogostupa, zbog izvođenja nekakvih radova, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i uvjerljiv. Isto tako sudu je razumljiv i uvjerljiv dio iskaza da je kasnije, nakon pada, primijetio da zbog izvođenja tih radova na nogostupu fali jedan dio asfalta, postoji „udubljenje otprilike 10 cm“, ali nije bilo nikakve oznake da se obavljaju radovi, s time da je romobil vozio oko 20 km/h, imao je upaljeno svjetlo na romobilu, gledao je ravno i bio koncentriran na pješake koji mu dolaze u susret, dok je javna rasvjeta bila jako slaba „maltene skoro 0“, jer se nalazi među krošnjama drveća. Inače iz preslike specifikacije romobila „Ring“ (stranica 39-59 spisa) proizlazi da svi romobil tog proizvođača imaju brzinu od 25 km/h, a što dodatno potvrđuje istinitost iskaza tužitelja da je vozio romobil oko 20 km/h.

    10. Nastavno iz preslike zapisnika o očevidu (stranica 4-9 spisa) proizlazi da su policijski službenici dolaskom na lice mjesta na dan štetnog događaja utvrdili da postoj prekop (dio nogostupa na kojem je izrezan asfalt te se nalazi udarna rupa dimenzija 3,00 m x 1,50 m dubine oko 11 cm) i to po čitavoj širini sa sjeverne strane kolnika Nalješkovićeve ulice, a što je razvidno i iz dostavljene preslike fotografije (stranica 11 spisa), dok je istočni rub prekopa od početne točke mjerenja mjereno u smjeru zapada bio udaljen za 14,00 m. Isto tako policijski službenici su utvrdili da se s obje strane kolnika Nalješkovićeve ulice nalazi nogostup odvojen mekim terenom i uzdignut od kolnika, s time da su radovi na kolniku dobro obilježeni, dok na nogostupu sa sjeverne strane kolnika nisu obilježeni, a iako je mjesto događaja opremljeno javnom rasvjetom, koja je u trenutku događaja bila u funkciji, zbog krošnji stabla bilo je slabo osvijetljeno. Treba naglasiti da je sud odbio kao neosnovan, nepotreban prijedlog punomoćnika tužitelja za provođenjem dokaza saslušanjem policijskih službenika koji su obavili očevid i to na okolnost zatečenog stanja na mjestu događaja, jer isto jasno proizlazi iz zapisnika o očevidu, a ujedno je odbio kao neosnovan i prijedlog punomoćnika tužitelja za provođenjem očevida na licu mjesta, a to tim više što se mjesto nastanka štetnog događaja u međuvremenu izmijenilo samim završetkom radova, što je uostalom napomenuo i sam punomoćnik tužitelja. Isto tako sud je odbio kao neosnovan prijedlog punomoćnika tužitelja za provođenjem dokaza prometnim vještačenjem, jer su sve relevantne činjenice utvrđene iskazom tužitelja, kao i samim opisom mjesta štetnog događaja utvrđenog od strane policijskih službenika očevidom na licu mjesta na dan štetnog događaja, dok je ujedno sudski vještak medicinske struke dr. Igor Stipančić u nalazu i mišljenju utvrdio da postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja kako je isti opisao tužitelj i nastalih ozljeda.

    11. Analizirajući provedene dokaze sud je utvrdio da je za nastanak predmetnog štetnog događaja isključivo odgovoran tuženik, jer je propustio održavati predmetnu javnu površinu, nogostup, za sigurno i nesmetano kretanje kako pješaka, tako i za vožnju romobilom, jer na tom nogostupu i to sa sjeverne strane kolnika Nalješkovićeve ulice, nije na propisani način bilo obilježeno da se obavljaju radovi, zbog čega se na tom dijelu nogostupa i to po čitavoj širini nalazio izrezani asfalt, rupa, dok je naprotiv tužitelj pri vožnji romobilom, a vozio je brzinom od oko 20 km/h, primijenio potreban stupanj pažnje, pri čemu ujedno treba napomenuti i da je sama javna rasvjeta bila jako slaba, odnosno kako je to istaknuo tužitelj „maltene skoro 0“, jer ta javna rasvjeta „prodire“ kroz krošnje stabala, pa tužitelj niti nije primijetio navedeno udubljenje, rupu u asfaltu, zbog čega je, kada je romobil zapeo u to udubljenje, rupu „katapultiran“ s romobila.

    12. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, specijalist kirurg (stranica 165-167 spisa) proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio natučenje desnog ramena, prijelom desne ključne kosti te potres mozga, koje ozljede su utvrđene na dan štetnog događaja, bolnički je liječen 3 dana, operiran zbog prijeloma desne ključne kosti, a po otpustu iz bolnice nosio je imobilizaciju desnog ramena 2 tjedna te potom provodio fizikalnu terapiju. Nastavno sudski vještak je naglasio da je tužitelju na temelju anamnestičkih podataka postavljena dijagnoza potresa mozga, iako tužitelj nije načinio niti jedan pregled neurologa, a niti nema podataka o tegobama koje upućuju na postkomocijski sindrom. Isto tako sudski vještak je istaknuo da se tužitelj na pregledu dana 13. svibnja 2025. godine žalio na slabiju snagu desne, inače dominantne, ruke te bolove pri opterećenju i promjeni vremena, kao i na ograničenje funkcije desnog ramena, s time da je kliničkim pregledom utvrdio slijedeće: asteničke konstrukcije, na prednjoj strani desnog ramena u području desne ključne kosti postoperacijski ožiljak dug 13,5 cm, a širok 1 cm, lako udubljenje ispod desne ključne kosti, hipotrofija mišića desnog ramena, kretnje u desnom ramenu ograničene u srednjem stupnju: antefleksija bez rotacije lopatice lijevo 0-90, desno 0-90; antefleksija i rotacija lopatice lijevo 90-180, desno 90-170; retrofleksija lijevo 0-50, desno 0-35; abdukcija i rotacija lopatice lijevo 0-90- 180, desno 0-90-150; adukcija i rotacija lopatice lijevo 90-0-40, desno 90-0-40; rotacija vanjska – unutarnja (aducirana nadlaktica) lijevo 50-0-50, desno 45-0-50; rotacija vanjska-unutarnja (abducirana nadlaktica) lijevo 80-0-80, desno 65-0-75. Nadalje sudski vještak je ističući da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja kako ga opisuje tužitelj, zadobivene ozljede i provedenog liječenja, koje je završeno zadnjim pregledom kirurga 12. svibnja 2023. godine, naglasio da je prijelom desne ključne kosti doveo do smanjenja životnih aktivnosti tužitelja u omjeru od 5%, a očituju se povremenim bolovima osobito pri opterećenju u području desnog ramena, a uz to postoji i ograničenje kretnji desnog ramena blagog stupnja i slabija snaga desne, dominantne ruke. Isto tako tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta do 5 dana, srednjeg intenziteta oko 10 dana, a manjeg intenziteta još oko 6 tjedana sveukupno, s time da povremena bol ulazi u smanjenje životnih aktivnosti, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jakog intenziteta trajao je oko 3 dana, srednjeg oko 7 dana i manjeg oko 5 tjedana sveukupno. Nastavno tužitelju je tuđa pomoć bila potrebna u trajanju 4 tjedna 3 sata dnevno zbog nemogućnosti služenja desnom, dominantnom rukom zbog imobilizacije, bolova i ograničenih pokreta, a potom je trebao tuđu pomoć u ukupnom trajanju 5 tjedana 3 puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora i to za održavanje osobne higijene, nabavku i pripremu hrane i slično, dok je naruženje zbog ožiljka u području desnog ramena srednjeg stupnja.

    13. Stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića na način da punomoćnik tužitelja i punomoćnik tuženika nisu imali nikakvih prigovora, za razliku od umješača na strani tuženika, koji je istaknuo kako sudski vještak nije utvrdio da li je naruženje kod tužitelja vidljivo trećim osobama stalno ili samo ponekad.

    14. Sudski vještak se usmeno očitovao na iznesene prigovore na ročištu 02. srpnja 2026. godine (stranica 184-185 spisa) navodeći da opisani postoperacijski ožiljak na prednjoj strani desnog ramena predstavlja naruženje srednjeg stupnja koje je vidljivo trećim osobama kada tužitelj ne nosi odjeću dugih rukava, odnosno vidljivo je kada nosi majicu bez rukava. Nadalje sudski vještak je istaknuo da su računi povezani s liječenjem ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju, pa su samim time ti računi opravdani, s time da je te medicinske usluge tužitelj plaćao, a zašto ih nije mogao ostvariti na račun HZZO-a ne zna. Isto tako sudski vještak je napomenuo da se nakon akutne ozljede ozlijeđena osoba zbrinjava u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, a tek kasnije, kada je zdravstveno stanje takvo da to dopušta, može se liječiti bilo gdje.

    15. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući i presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužitelja te je logičan i obrazložen, a to tim više je što nakon usmenog očitovanja sudskog vještaka umješač na strani tuženika povukao istaknuti prigovor na nalaz i mišljenje.

    16. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužitelja, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju do 5 dana, srednjeg intenziteta oko 10 dana, a manjeg intenziteta još oko 6 tjedana sveukupno, s time da povremena bol ulazi u smanjenje životnih aktivnosti, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužitelju po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 1.500,00 eura.

    17. Nastavno, s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužitelja, a u pitanju je tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta trajao je oko 3 dana, srednjeg oko 7 dana i manjeg oko 5 tjedana sveukupno, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužitelju po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.100,00 eura.

    18. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužitelj zatražio naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića da je u predmetnom štetnom događaju zadobivena ozljeda prijeloma desne ključne kosti dovela do smanjenja životnih aktivnosti tužitelja u omjeru od 5%, a očituju se povremenim bolovima osobito pri opterećenju u području desnog ramena, a uz to postoji i ograničenje kretnji desnog ramena blagog stupnja i slabija snaga desne, dominantne ruke te vodeći računa da je tužitelj osoba životne dobi od 30 godina, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. ZPP-a utvrdio da tužitelju po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 850,00 eura.

    19. Jednako tako u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužitelj zatražio naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog naruženja prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića da postoperacijski ožiljak na prednjoj strani desnog ramena u području desne ključne kosti dug 13,5 cm, a širok 1 cm, predstavlja naruženje srednjeg stupnja koje je vidljivo trećim osobama kada tužitelj ne nosi odjeću dugih rukava, odnosno kada nosi majicu bez rukava, sud je utvrdio slijedeće. Imajući na umu da se kod dosuđivanja pravične novčane naknade zbog naruženja treba uzeti u obzir ne samo objektivne kriterije, odnosno koliko izmijenjena vanjština neke osobe izaziva negativne reakcije okoline, kao što su sažaljenje, gađenje i slično, već u određenoj mjeri i subjektivne kriterije o utjecaju izmijenjene vanjštine na psihičku ravnotežu te osobe, a tužitelj je u iskazu (stranica 93-94 spisa) logično i životno uvjerljivo istaknuo da ga taj ožiljak „smeta“ u kontaktu s trećim osobama, kada gledaju u taj ožiljak osjeća se da je „drugačiji od drugih“, sud je utvrdio da tužitelju po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 1.700,00 eura.

    20. S obzirom da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju 4 tjedna 3 sata dnevno zbog nemogućnosti služenja desnom, dominantnom rukom zbog imobilizacije, bolova i ograničenih pokreta, a potom je trebao tuđu pomoć u ukupnom trajanju 5 tjedana 3 puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora i to za održavanje osobne higijene, nabavku i pripremu hrane i slično, s time da je tužitelj u iskazu (stranica 93-94 spisa) koji je logičan i uvjerljiv, istaknuo da su mu potrebnu pomoć pružali prijatelji i majka koja je došla u Zagreb, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužitelju za ukupno potrebnih 114 sati tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u iznosu od 570,00 eura, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužitelja, u [adresa], u vrijeme kada je tužitelju takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

    21. Konačno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja, sud je utvrdio slijedeće. S obzirom da iz preslike računa Kliničke bolnice Merkur br. 22-0722458 od 16. prosinca 2022. godine (stranica 35 spisa), preslike računa Kliničke bolnice Merkur br. 23-0278434 od 12. svibnja 2023. godine (stranica 37 spisa), kao i preslike računa Kliničke bolnice Merkur br. 23-0237766 od 25. travnja 2023. godine (stranica 38 spisa) proizlazi da je tužitelj platio Kliničkoj bolnici Merkur za troškove liječenja ukupan iznos od 164,23 eura, dok je naprotiv iz preslike računa Kliničke bolnice Merkur br. 23-0246449 od 27. travnja 2023. godine (stranica 36 spisa) razvidno da taj račun niti nije naplaćen, a sudski vještak dr. Igor Stipančić je naglasio da su svi ti računi bili opravdani, povezani s liječenjem ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju, sud je utvrdio da tužitelj sukladno odredbi članka 1095. stavka 1. ZOO-a može osnovano zahtijevati naknadu troškova liječenja u iznosu u kojem je taj trošak liječenja zaista imao. Naprotiv u odnosu na navode punomoćnika tuženika, kao i umješača na strani tuženika, da je tužitelj liječenje mogao provesti na račun HZZO-a, odnosno na račun zdravstvenog osiguranja Bosne i Hercegovine, bitno je naglasiti da iz preslike prijave o promjeni Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (stranica 82-83 i 86-87 spisa) proizlazi da je tužitelj, inače državljanin Bosne i Hercegovine (stranica 84 i 88 spisa) kao zaposlenik trgovačkog društva ŽIVI BAR d.o.o. bio zdravstveno osiguran, ali je zbog redovitog otkaza ugovora o radu dana 19. kolovoza 2022. godine izgubio svojstvo osiguranika HZZO-a, zbog čega je troškove liječenja u Kliničkoj bolnici Merkur morao sam platiti. Isto tako imajući na umu da je sudski vještak dr. Igor Stipančić istaknuo da se nakon akutne ozljede ozlijeđena osoba zbrinjava u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, a tek kasnije, kada je zdravstveno stanje takvo da to dopušta, može se liječiti bilo gdje, razumljivo je i opravdano da je tužitelj, koji je operiran u Kliničkoj bolnici Merkur dana 15. kolovoza 2022. godine, nakon čega je dana 27. travnja 2023. godine ponovno primljen u tu bolnicu radi vađenja osteosinteskog materijala iz desne ključne kosti, a provodio je i potrebne kontrolne preglede, imao troškove liječenja koje nije mogao izbjeći, s time da je, kada je to zdravstveno stanje omogućilo, dio liječenja proveo u Bosni i Hercegovini, pa je tako u Domu zdravlja Zenica dana 12. listopada 2022. godine obavio pregled fizijatra, koji je ordinirao fizikalnu terapiju. Nastavno treba ponovno napomenuti da je punomoćnik tužitelja konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 23. lipnja 2025. godine smanjio dio tužbenog zahtjeva na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 53,94 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. travnja 2023. godine do isplate, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe.

    22. Imajući na umu da tužitelju po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 5.150,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 570,00 eura, što ukupno iznosi 5.720,00 eura te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 110,29 eura, a što sveukupno iznosi 5.830,29 eura, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 5. ZKG-a, odredbom članka 22. stavka 1. ZKG-a odredbom članka 33. stavka 1. ZKG-a, odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege te novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 5.830,29 eura, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.180,00 eura, tako i dio tužbenog zahtjeva na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 1.057,24 eura te je odlučeno kao pod točkom I., točkom II. i točkom IV. izreke presude.

    23. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6.900,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od dana podnošenja tužbe do isplate, odnosno tekuće od 24. svibnja 2024. godine do isplate, kao i za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na svaki pojedini utuženi račun na ime troškova liječenja od prvog slijedećeg dana nakon dana plaćanja do isplate, sud je utvrdio slijedeće. Naime odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom da je sudski vještak dr. Igor Stipančić istaknuo da je liječenje tužitelja završeno zadnjim pregledom kirurga 12. svibnja 2023. godine, sud je utvrdio da tužitelj na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon podnošenja tužbe do isplate, jer je danom podnošenja tužbe obveza naknade štete tek dospjela, s obzirom da se tužitelj prije podnošenja tužbe nije obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom. Nastavno u odnosu na dosuđeni iznos naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 110,29 eura sud je utvrdio da tužitelj može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću na svaki pojedini utuženi i plaćeni račun od prvog slijedećeg dana nakon dana plaćanja od isplate, odnosno tekuću na iznos od 52,15 eura od 17. prosinca 2022. godine do isplate te na iznos od 58,14 eura od 13. svibnja 2023. godine do isplate. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a i odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 5.720,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 25. svibnja 2024. godine do isplate, kao i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na dosuđeni iznos naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od prvog sljedećeg dana nakon dana plaćanja računa do isplate, odnosno tekuće na iznos od 52,15 eura od 17. prosinca 2022. godine do isplate te na iznos od 58,14 eura od 13. svibnja 2023. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na daljnji iznos od 1.180,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 24. svibnja 2024. godine do isplate, tako i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 5.720,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 24. svibnja 2024. godine do 25. svibnja 2024. godine, s time da je odbio kao neosnovan i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na daljnji iznos od 1.057,24 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 28. travnja 2023. godine do isplate te je odlučeno kao pod točkom I., točkom II., točkom III. i točkom IV. izreke presude.

    24. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužitelju zastupanom po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava tužbe od 24. svibnja 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 20. rujna 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 26. rujna 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 22. listopada 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 12. veljače 2025. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 23. lipnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. u svezi s tbr. 7. točka 1.), troška pristupa na ročište 16. siječnja 2026. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 9. točka 5.), troška zastupanja na ročištu 05. ožujka 2026. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška pristupa na ročište 07. svibnja 2026. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 9. točka 5.), troška zastupanja na ročištu 02. srpnja 2026. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 89,34 eura te troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 126,36 eura. S obzirom da je tužitelj uspio u postupku u omjeru od 86,13%, a tuženik u omjeru od 13,87%, pa kada se sukladno odredbi članka 154. stavka 2. ZPP-a omjer uspjeha tužitelja umanji za omjer uspjeha tuženika, sud je tužitelju zastupanom po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.684,28 eura, s time da je trošak medicinskog vještačenja dosuđen u cijelosti, jer isti nije determiniran omjerom uspjeha u postupku. Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a dosudio i zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, odnosno tekuću od 17. srpnja 2026. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

    25. Naprotiv zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka i to troška zastupanja na ročištu 16. siječnja 2026. godine i na ročištu 07. svibnja 2026. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od 200,00 eura, odnosno u zatraženom iznosu od 100,00 eura, jer su ta ročišta odgođena prije početka raspravljanja, što rezultira time da tužitelj može osnovano zahtijevati naknadu troška pristupa na ta ročišta po Tbr. 9. točci 5., što je tužitelju i dosuđeno, s time da je dakako dosuđeni iznos determiniran omjerom uspjeha u postupku. Isto tako zahtjev tužitelja za naknadom troška sudske pristojbe na tužbu sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 151. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od 178,36 eura, jer je tužitelj platio sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 89,34 eura, što je tužitelju i dosuđeno. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.

    26. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je vodeći računa o omjeru uspjeha tužitelja, kao i omjeru uspjeha tuženika, dosudio tužitelju naknadu troška parničnog postupka umanjen za omjer uspjeha tuženika. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VI. izreke presude.

    27. Konačno stopa zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se za razdoblje od 17. prosinca 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

    U Zagrebu, dana 17. srpnja 2026. godine

    Sudac:

    Dijana Mađerčić

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

    DNA:

    1. Tužitelju po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 200,68 eura

    2. Tuženiku po punomoćniku

    3. Umješaču na strani tuženika

    U Zagrebu, dana 17. srpnja 2026. godine

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.