Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Ovr Ob-10/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, u ovršnoj stvari ovrhovoditelj ice LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jasminki Biloš, odvjetnici iz Zagreba, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu ovrhe, 17. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, radi proglašenja postupka izravne naplate nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik u svom prijedlogu navodi kako su stranke dana 18. ožujka 2025. pred ovim sudom u postupku P Ob-255/2023 postigle sporazum oko uređenja roditeljske skrbi i obveze uzdržavanja, a na temelju čega je ovaj sud donio presudu P Ob -255/23- 24. Presuda je postala pravomoćna i ovršna 04. travnja 2025. Nadalje navodi kako je točkom V. presude naloženo tuženiku VI, ovdje ovršeniku, da na ime dospjelih obroka uzdržavanja za cijelo proteklo razdoblje isplati za mlt. II i za mlt. SI iznos od ukupno 1.800,00 EURA za obje, najkasnije do 18. ožujka 2026. godine, na tekući račun majke djece ZI, kod PBZ d.d., broj računa: HR 3523400093214747215, a u slučaju zakašnjenja da plati zakonsku zateznu kamatu koja teče od dospijeća 18. ožujka 2026. Ističe kako je on predmetnu dospjelu tražbinu sa osnova uzdržavanja mlt. djevojčica u potpunosti podmirio do datuma određenog presudom, dakle do 18. ožujka 2026. i to u sljedećim obrocima: 04.02.2026. iznos od 600,00 EUR, 23.02.2026. iznos od 600,00 EUR, 02.03.2026. iznos od 200,00 EUR te 06.03.2026. iznos od 400,00 EUR. Unatoč činjenici da je podmirio dospjelo dugovanje do 06. ožujka 2026., ovršenik navodi kako je ovrhovoditeljica dana 23. ožujka 2026. pred Financijskom Agencijom podnijela Zahtjev za izravnu naplatu u odnosu na ovršenika i to na ime dospjelih obroka uzdržavanja u iznosu od 900,00 EUR za jedno mlt. dijete te 900,00 EUR na ime dospjelih obroka uzdržavanja za drugo dijete, a sve po presudi ovoga suda, poslovni broj P Ob-255/2023. Slijedom navedenog, predlaže da sud proglasi nedopuštenim predmetni postupak izravne naplate. Ovršenik predlaže i da sud odgodi ovrhu obzirom da isti trpi nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu.

2. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditeljici radi očitovanja te se ovrhovoditeljica u dodijeljenom joj roku od 8 dana nije očitovala na isti.

3. Odredbom članka 210. Ovršnog zakona (˝Narodne novine˝, broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. – dalje: OZ) stavkom 1. propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Odredbom članka 53. stavkom 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Člankom 54. stavkom 1. istoga zakona propisano je da će se takva žalba bez odgode dostaviti ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Odredbom članka 55. stavkom 1. OZ-a propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u kojem slučaju će sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.

5. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. OZ-a, odnosno da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

6. Slijedom navedenog, a obzirom se ovrhovoditeljica nije očitovala na navode ovršenika, a rješenje o žalbi ovisi o utvrđenju neke sporne činjenice , obzirom iz dostavljenih potvrda o uplati od strane ovršenika (list 12-13 spisa) nije dokazano da je isti na ime podmirenja dospjelog dugovanja u ukupnom iznosu od 1.800,00 EUR, a kako mu je to naloženo točkom V. izreke presude Općinskog suda u Karlovcu od 18. ožujka 2025., poslovni broj P Ob-255/23-24 (list 7 spisa) i zbog čega je ovrhovoditeljica i pokrenula postupak izravne naplate, vršio uplate i to dana 04. veljače 2026. u iznosu od 600,00 EUR, 23. veljače 2026. u iznosu od 600,00 EUR, 02. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 EUR te 06. ožujka 2026. u iznosu od 400,00 EUR, a sve obzirom iz dostavljenih potvrda iz kojih se može iščitati opis plaćanja proizlazi da su uplate vršene na ime ˝alimentacije za 02. i 03. 2026.˝ i ˝alimentacije za 01. 2026.˝, valjalo je sukladno odredbi članka 210. stavka 2. u vezi sa člankom 55. stavkom 1. OZ-a zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditeljice te je odlučeno kao u zaključku.

7. Prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe nije osnovan.

8. Ovršenik u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Navodi kako je predmetno dugovanje podmireno te je stoga nužno da naslovni sud, prije nego utvrdi kako je ova pljenidba novčanih sredstava sa računa ovršenika i prijenos istih na račun ovrhovoditelja nezakonita i neutemeljena odgodi ovrhu, kako bi spriječio da ovršenik i dalje trpi posljedice ove ovrhe. Ističe kako je potpuno nesporno da su u ovoj predmetnoj situaciji kumulativno ispunjeni i objektivni i subjektivni kriterij za odgodu ovrhe. Objektivni kriterij odnosi se na samu prirodu stvari, imovinsko stanje i objektivne okolnosti, a pri čemu ukazuje na činjenicu da je ovršenik osoba lošeg imovinskog stanja, bez vlastite imovine, koji živi u stanu svojih roditelja, radi dva posla kako bi imao dostatna sredstva za osnovne životne potrebe te koji ima obvezu redovnog svako mjesečnog uzdržavanja dvoje mlt. djece, a što je u nemogućnosti činiti s obzirom na trenutnu situaciju. Slijedom navedenog, ovršenik navodi kako je on doveden u nezavidan položaj te mu je ugrožena egzistencija bez ikakvog pravnog osnova, a također je ovakva mjere protivna najboljem interesu djece. U odnosu na subjektivni kriterij, ovršenik navodi kako se on sastoji u činjenici postupanja, namjere i ponašanja protivne strane. Dužnik, odnosno u predmetnom slučaju ovršenik, je prije roka koji mu je određen pravomoćnom sudskom presudom, dakle prije 18. ožujka 2026. podmirio cjelokupno dugovanje s osnova dospjelih obroka uzdržavanja za mlt. djecu, a što je ovrhovoditeljica znala 23. ožujka 2026. kada je na Fini podnijela prijedlog za Izravnu naplatu.

9. Odredbom članka 210. stavkom 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

10. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

11. Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i zaključkom je upućen na pokretanje parnice primjenom odredbe članka 210. stavka 2. u vezi člankom 55. stavkom 1. OZ-a, pa ukoliko isti pokrene parnicu bio bi ostvaren razlog iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenik nije dokazao isto.

11.1. Naime, ističe se kako se u konkretnom slučaju radi o tražbini uzdržavanja, a koja tražbina je prioritetna te bi neisplatom iste mlt. djeci mogla nastati nenadoknadiva šteta, dok sam ovršenik nije dokazao kako je tražbina prestala, već je isti zaključkom upućen pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditeljice kako bi isti tek eventualno dokazao da je on tražbinu podmirio. Također se navodi i kako je člankom 173. OZ-a određeno ograničenje ovrhe na primanjima te je time propisan tzv. egzistencijalni minimum , odnosno iznos koji se može plijeniti od ovršenika, a da se pritom zaštiti i ovršenik i dijete koje prima uzdržavanje. Slijedom toga, ovaj sud navodi kako je zakonom propisan iznos koji se najviše može mjesečno plijeniti ovršeniku kako bi se istog zaštitilo i kako mu ne bi bila ugrožena materijalna egzistencija. Slijedom navedenog, valjalo je istog odbiti sa prijedlogom za odgodu ovrhe i odlučiti kao u izreci rješenja.

12. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Karlovcu, 17. srpnja 2026.

Sudac: Zrinka Ban

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u roku od 8 dana od dana pisanog primitka istog.

Protiv zaključka žalba nije dopuštena.

Dostavljeno:

1. LI iz [adresa]

2. Jasminka Biloš, odvjtnica iz Zagreba