REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1046/2023-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Sučević, u pravnoj stvari tužitelja LI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jurica Tončić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 46830600751, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i HI, punomoćnice tuženika po zaposlenju, 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. isplatiti tužitelju LI iznos od 173.752,60 eura sa zateznim kamatama koje teku od 14.9.2022. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. isplatiti tužitelju LI iznos od 86.094,00 eura s osnove dospjele naknade za potrebnu tuđu pomoć i njegu kako slijedi:

- 660,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.3.2022. pa do isplate,

- 2.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.4.2022. pa do isplate,

- 1.800,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.5.2022. pa do isplate,

- 830,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.9.2022. pa do isplate,

- 2.080,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.11.2022. pa do isplate,

- 2.220,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.12.2022. pa do isplate,

- 2.300,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.1.2023. pa do isplate,

- 2.300,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.2.2023. do isplate,

- 2.080,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.3.2023. pa do isplate,

- 1.320,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.4.2023. pa do isplate,

- 760,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.5.2023. pa do isplate,

- 1.320,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.6.2023. pa do isplate,

- 590,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.7.2023. pa do isplate,

- 2.320,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.8.2023. pa do isplate,

- 2.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.9.2023. pa do isplate,

- 1.350,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.10.2023. pa do isplate,

- 2.310,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.11.2023. pa do isplate,

- 1.250,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.12.2023. pa do isplate,

- 1.940,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.1.2024. pa do isplate,

- 2.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.2.2024. pa do isplate,

- 2.150,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.3.2024. pa do isplate,

- 2.320,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.4.2024. pa do isplate,

- 1.220,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.5.2024. pa do isplate,

- 2.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.6.2024. pa do isplate,

- 2.250,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.7.2024. pa do isplate,

- 1.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.8.2024. pa do isplate,

- 1.490,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.11.2024. pa do isplate,

- 2.230,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.12.2024. pa do isplate,

- 1.860,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.1.2025. pa do isplate,

- 590,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.2.2025. pa do isplate,

- 1.184,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.3.2025. pa do isplate,

- 2.320,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.4.2025. pa do isplate,

- 2.220,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.5.2025. pa do isplate,

- 2.300,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.6.2025. pa do isplate,

- 2.240,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.7.2025. pa do isplate,

- 2.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.8.2025. pa do isplate,

- 2.320,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.9.2025. pa do isplate,

- 2.220,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.10.2025. pa do isplate,

- 2.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.11.2025. pa do isplate,

- 2.250,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.12.2025. pa do isplate,

- 2.290,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.1.2026. pa do isplate,

- 2.300,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.2.2026. pa do isplate,

- 2.080,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.3.2026. pa do isplate,

- 2.310,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.4.2026. pa do isplate,

- 2.220,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.5.2026. pa do isplate,

- 2.320,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15.6.2026. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. plaćati tužitelju LI rentu s osnove tuđe pomoći i njege u mjesečnom iznosu od 2.220,00 eura od 15.7.2026. pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti sa zateznim kamatama pojedine iznose koje teku od dospijeća svako pojedinačnog iznosa od 16. dana u mjesecu za tekući mjesec pa do isplate pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.naknaditi tužitelju LI troškove parničnog postupka u iznosu od 105.645,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 17.7.2026. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja LI za naknadu daljnjih troškova parničnog postupka u iznosu od 50.429,31 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kod tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektra Križ, Terenska jedinica Lipik zaposlen temeljem ugovora o radu za radno mjesto vozač. Dana 27. siječnja 2021., oko 9,15 sati, u [adresa], u [adresa] tužitelj je zajedno sa svojim radnim kolegama ĆI i ŠI obavljao radni zadatak isključenja električne energije krajnjem korisniku ĐI iz [adresa], sve prema radnom nalogu poslodavca HEP -Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektra Križ, Terenska jedinica Lipik, a ovdje tuženika broj 555778 i nalogu za rad br. 400700405/21/29, kada je krajnji korisnik ĐI izašao na balkon svoje kuće te na tužitelja i njegove radne kolege bacio eksplozivnu napravu odnosno ručnu bombu M75. U eksploziji ručne bombe M75 tužitelj je zadobio teške i po život opasne ozljede, sve opisano u medicinskoj dokumentaciji koja prileži tužbi. Presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-13/2021 od dana **.**.2022. ĐI proglašen je krivim za počinjenje tri kaznena djela ubojstva u pokušaju iz čl.110. u vezi s člankom 34. KZ/11, a koja presuda je potvrđena presudom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-68/2022 od dana 25.05.2022. Člankom 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ( NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 ) propisano je kako ozljeda na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Tužitelj je u štetnom događaju od dana 27.1.2021. pretrpio teške tjelesne ozljede u vidu ishemije mozga FTP lijevo, strano tijelo u kranijumu, motoričku disgaziju, desnostranu hemiplegiju, subarahnoidalno krvarenje, ustrijelnu ranu desno supraorbitalno i čeono, prijelom desne strane gornje čeljusti, ustrijelnu ranu desne strane gornje čeljusti, vomera, sfenoida, prijelom lijeve strane sfenoidne kosti, ustrijelnu ranu lijeve Silvijve fisure, ustrijenu ranu lijevo intraorbitalno i retrobulbarno, strano tijelo lijevo intraorbitalno, ustrijelnu ranu abdomena, strano tijelu trbušne stijenke, perforaciju vitog dijela tankog crijeva, točkasti ustrijel 5. segmenta jetre, natučenje pluća, uslijed kojih ozljeda je od 27.1.2021. do dana 4.3.2021. bolnički liječen u KBC Zagreb, odjelu za intenzivno liječenje, a od dana 4.3.2021. do 28.10.2021. bolnički je liječen u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, od 28.10.2021. do 3.11.2021. bolnički je liječen u KB Sestre milosrdnice te od 3.11.2021. do 22.12.2021. u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, od 25.4.2022. do 15.6.2022. bolnički je liječen u KBC Zagreb, od 15.6.2022. do 8.8.2022. bolnički je liječen u Toplicama Lipik, a od 8.8.2022. do 19.8.2022. bolnički je liječen na neurološkom odjelu Opće bolnice u Požegi. Od 3008.2022. do 13.9.2022. provodio je fizikalnu terapiju u Toplicama Lipik, od 16.3.2023. do 20.3.2023. bolnički je liječen u OŽB Požega, od 2.4.2023. do 20.4.2023. bolnički je liječen na KBC Zagreb, od 10.5.2023. do 22.5.2023. bolnički je liječen u OŽB Požega. Liječenje tužitelja i stabilizacija njegovog zdravstvenog stanja nastupila je dana 13.9.2022. Tuženik je kod osiguravatelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb imao ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima do iznosa od 190.100,00 kn/25.230,60 eura, što predstavlja iznos osigurane svote po štetnom događaju, te je Croatia osiguranje d.d. Zagreb po postavljenom odštetnom zahtjevu u postupku 70 IMOD 1098 2022 utvrdila svoju obvezu te tužitelju isplatila osiguranu svotu u cijelosti. Tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti isplatu iznosa od 153.289,40 EUR/1.154.958,98 kn s osnove imovinske i neimovinske štete, a koji iznos je umanjen za nesporno plaćeni iznos po postavljenom odštetnom zahtjevu uz zatezne kamate koje teku od 14.9.2022. pa do isplate budući da se tada stanje tužitelja stabiliziralo. Nadalje, traži da sud naloži tuženiku plaćati tužitelju rentu s osnove tuđe pomoći i njege mjesečno počevši od 1.6.2023., u iznosu od 900,00 eura te da tuženik naknadi tužitelju troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu vozača i to i distribucijskom području Elektra Križ, terenska jedinica Lipik, da je dana 27.1.2021. oko 9,15 sati u [adresa] u [adresa] tužitelj zajedno s radnim kolegama ĆI i L obavljao radni zadatak isključenja el. Energije krajnjem korisniku ĐI iz [adresa] koji je na njega i na njegove radne kolege s balkona svoje kuće bacio eksplozivnu napravu odnosno ručnu bombu M75, da je ĐI pravomoćno osuđen za kazneno djelo ubojstvo u pokušaju, da je tužitelj zadobio teške i po život opasne ozljede. Nije sporno da poslodavac na temelju odredbe čl. 25. st. 1. Zakona o zaštite na radu (NN71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) odgovara po načelu objektivne odgovornosti, međutim, u st. 2. istog čl. propisano je kako poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ako je šteta zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Vezano za ovaj štetni događaj pravomoćnom presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni boj. K-13/2021 od dana **.**.2022. ĐI proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela na štetu tužitelja (ubojstvo u pokušaju) i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina. Dakle, šteta je tužitelju nanesena namjernim postupkom treće osobe na koju tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati niti njene posljedice izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Da je tuženik kao poslodavac primijenio sve propisane mjere zaštite na radu potvrđuje Zapisnik o inspekcijskom nadzoru KLASA: 116_02/21-45/2, URBROJ: 443.02-01- 17/21-6, Lipik, 5.2.2021. Državnog inspektorata, područnog ureda Osijek, Ispostave u Požegi , sastavljen od strane višeg inspektora rada RI, dipl. ing. Koji je neposredno nakon štetnog događaja utvrđivao sve bitne činjenice vezane za štetni događaj i eventualne propuste u primjeni mjera zaštite na radu. Tako je imenovani inspektor utvrdio da je tužitelj postupao po valjano izdanom Radnom nalogu br. 555778 isključenje el. energije opskrbljivača i nalogu za rad br. 400700405/21/29, da je bio osposobljen za rad na siguran način, te da navedeni poslovi nisu poslovi s posebnim uvjetima rada. Inspektor je utvrdio kako je tužitelj na dan štetnog događaja imao valjano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izdano od strane dr. medicine rada, da je bio sposoban za poslove radnika vozača, te da je ispunjavao potrebne uvjete u pogledu dobi i spola. Nadalje je inspektor utvrdio kako je prilikom obavljanja radnog zadatka tužitelju koristio radnu opremu u obliku terenskog vozila kamiona Iveco koji je na sebi imao hidrauličnu dizalicu s košarom kojom je tužitelj upravljao, a prema Zapisniku o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme navedena radna oprema ispunjavala je sve sigurnosne, zdravstvene zahtjeve propisane pravilima zaštite na radu. U trenutku ozljeđivanja tužitelj je koristio sva propisana osobna zaštitna sredstva koja mu je osigurao tuženik kao poslodavac. Na temelju provedenog nadzora inspektor rad je utvrdio da prilikom nadzora " nisu utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu", a što je decidirano konstatirao i istaknuo velikim tiskanim slovima u svom Zapisniku u točci 5.1. na str. 6. S obzirom na navedeno tuženik otklanja svoju odgovornost na štetu nastalu tužitelju i ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženik osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva i početak tijek zatraženih zateznih kamata. Iz priložene medicinske dokumentacije nije razvidno da li bi tužiteljevo zdravstveno stanje bilo stabilizirano do 13.9.2022. Suprotno tome tuženik je od sektora za vještačenje, Područni ured u Osijeku, IMR Požega, Klasa: 141-02/22-01/9377 od 18.10.2022. primio obavijest po kojoj kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti te je potrebno provesti dalje liječenje. U tom smislu tuženik je 25.10.2022. primio Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje područni ured u Požegi, Klasa: UP/I 141 -02/22- 01/03316318530 od 19.10.2022. Tužitelj potražuje mjesečnu rentu s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 900 EUR mjesečno počevši od 1.6.2023. iako je iz priložene medicinske dokumentacije razvidno da je tužitelj tijekom mjeseca lipnja i srpnja 2023. boravio na rehabilitaciji u Toplicama Lipik. Tužitelj navodi kako je od tuženikova osiguravatelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb po polici osiguranje od odgovornosti primio iznos od 190.100,00kn/25.230,60 eura. Kako tužitelj ne prilaže dokaz o isplati i dokaz po kojoj polici je primio isplatu, a tuženik o tom nije dobio informaciju od svog osiguravatelja i kako tuženik osim police osiguranja od odgovornosti ima s osiguravateljem Croatia osiguranje d.d. Zagreb sklopljenu policu osiguranje od nesretnog slučaja, tuženik predlaže da sud kao umješača u ovu parnicu pozove osiguravatelja Croatia osiguranje d.d., a vezano za police osiguranja koje je imao s njim sklopljene u vrijeme štetnog događaja. Slijedom svega navedenog, iznesenih pravno relevantnih činjenica i priložene dokumentacije proizlazi da tužitelj neosnovano traži naknadu štete od tuženika jer je za štetu odgovorna treća osoba, ĐI, koji je štetu uzrokovao namjerno, dok tuženik unatoč primijenjenim svim mjerama zaštite na radu nije mogao utjecati na nastanak štete niti izbjeći njezine posljedice, te stoga tuženik predlaže da Naslovni sud tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja odbije u cijelosti kao neosnovan i tužitelja obveže na podmirivanje troškova postupka.

3. Tužitelj je podneskom od 11.6.2026. postavio konačni tužbeni zahtjev na način da je preinačio tužbu nakon provedenog vještačenja te sada traži da sud naloži tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 173.752,60 eura (već umanjen za nesporno plaćeni dio od 25.230,60 eura), koji iznos predstavlja naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu za vrijeme liječenja tužitelja, nadalje traži dospjeli iznos imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu u razdoblju od veljače 2022. do lipnja 2026. u iznos od 86.094,00 eura sa zateznim kamatama mjesečno po dospijeću, te rentu s osnove tuđe pomoći i njege od 15.7.2026. pa do kada budu postojali zakonski uvjeti u mjesečnom iznosu od 2.220,00 eura. Tuženik se na ročištu održanom 26.6.2026. protivio preinaci tužbe. Međutim, odredbom članka 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 144/22., i 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP) propisano je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. U konkretnoj pravnoj stvari ta je pretpostavka ispunjena budući da je tužitelj preinačio tužbu nakon provedenog medicinskog vještačenja koje se provodi nakon zaključenja prethodnog postupka, stoga ima pravo na preinaku tužbe, a koje pravno shvaćanje je izrazio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev 656/2021 od 24. svibnja 2023.

4. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, zatim proveo je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu prof. dr. sc. Zvonimiru Lovriću, te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka MI, II, ŠI, KI, RI i GI.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, imovinske štete s osnove pružene tuđe pomoći i njege te rente za tuđu pomoć i njegu zbog štetnog događaja koji se dogodio 27.1.2021.

7. Među strankama nije sporno:

- da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu vozača i to i distribucijskom području Elektra Križ, terenska jedinica Lipik,

- dinamika štetnog događaja,

- da je tužitelju isplaćen iznos štete po polici osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima u visini od 25.230,60 eura.

8. Među strankama je sporno:

- pasivna legitimacija tuženika,

- odgovornost tuženika, odnosno postoje li razlozi radi isključenja ili umanjenja odgovornosti tuženika za predmetnu štetu,

- visina potraživanja tužitelja.

9. Uvidom u presudu Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od dana 25.5.2022. ovaj sud je utvrdio da je dana 22.5.2022. postala pravomoćna presuda Županijskog suda u Bjelovaru kojom je optužen krivim ĐI da je na način i pod okolnostima opisanim u izreci te presude počinio tri kaznena djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11., opisano pod točkom 1. izreke te kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz članka 331. stavak 1. KZ/11., opisano po točkom 2. izreke, pa su mu na temelju članka 110. KZ/11. utvrđene za kazneno djelo iz točke I. izreke presude na štetu oštećenog LI kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, za kazneno djelo iz točke I. izreke presude na štetu oštećenog ŠI kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, za kazneno djelo iz točke I. izreke presude na štetu oštećenog II kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, a na temelju članka 331. stavak 1. KZ/11. za kazneno djelo iz točke II. izreke presude kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, te je na temelju članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11. optuženi ĐI osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina .

10. Sukladno čl. 12. st. 3. ZPP u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojim je optuženik oglašen krivim. Budući da je navedeni kazneni postupak pravomoćno okončan, ovaj sud je vezan pravomoćnom presudom kaznenog suda u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti okrivljenog ĐI na štetu ovdje tužitelja.

11. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu ovaj sud je utvrdio da je tužitelju priznata ozljeda na radu pod evidencijskim brojem 3576270121012021 na dan 13.4.2021. zbog štetnog događaja od 27.1.2021. Uzimajući u obzir da je nesporno tužitelj radnik tuženika, da je na dan štetnog događaja 27.1.2021. tužitelj radio po nalogu tuženika, a štetni događaj je nastao na radu, neosnovan je prigovor tuženika o postojanju promašene pasivne legitimacije.

12. Iz iskaza svjedoka MI proizlazi da je kod tuženika inženjer sigurnosti te je stručnjak zaštite na radu i zaštite od požara. U konkretnom slučaju može reći da nije bilo nikakvih propusta na strani tuženika. Tuženik je poduzeo sve mjere zaštite na radu pa je tako tužitelj imao uvjerenje o radnoj sposobnosti, zatim osposobljen je za rad na siguran način kao i za obavljanje poslova koje se odnose na rukovanje dizalicom. Navodi da poslovi koje je obavljao tužitelj, a odnose se na isključenje struje potrošačima, povremeno dovode do nekih verbalnih neugodnosti i incidenata. Tuženik traži asistenciju policijskog službenika u slučaju da postoji sumnja ili čak indicij da bi moglo doći do problematične situacije, primjerice ako korisnik ne pušta djelatnike u svoj objekt. Nakon ovog događaja došlo je do promjena u vidu da tuženik sada ako posumnja na bilo kakve neugodnosti angažira zaštitarsku službu, a ako se korisnik nalazi na listi čestog neplatiše u novije vrijeme ugrađuju se brojila s mogućnošću daljinskog isključivanja. Navodi da je tužitelj na dan štetnog događaja radio na radnom mjestu vozača i to prema nalogu za rad. On je toga dana upravljao dizalicom na kojoj se nalazi košara da bi mogli izvršiti radni nalog. Pojašnjava da tuženik nema vozače koji se bave prijevozom tereta u smislu transporta, već vozači rade i druge poslove kao primjerice u konkretnom slučaju je tužitelj upravljao dizalicom.

13. Iz iskaza svjedoka II proizlazi da je na dan štetnog događaja zajedno sa tužiteljem i sa ŠI dobio radni nalog koji se odnosio na isključenje električne energije korisniku. Kolega ŠI i on obično vrše isključenje, a to im je bio zadnji dan te vrste posla. Obično se iskapčanje vrši uz pomoć platforme. Međutim taj dan imali su kamion sa dizalicom kojom upravlja vozač. Konkretno u ovom slučaju upravljao je tužitelj. Kolega ŠI i on su sa Fiatom Puntom došli do kuće korisnika dok se tužitelj sa kamionom približio stupu gdje su trebali raditi na isključenju električne energije. Pokucali su na vrata te je izašao korisnik kojem su rekli da su došli isključiti struju, s kojim su razgovarali dva dana ranije da podmiri dugovanje, međutim kako dugovanje nije bilo podmireno radni nalog je i dalje bio aktivan. Potom su otišli prema tužitelju, on je pisao radni nalog, kolega ŠI je uzeo kacigu te je ušao u košaru. Tužitelj ga je digao na visinu te su isključili struju. Zatim se košara spustila na tlo. U tom trenutku u djeliću sekunde vidio je da je nešto palo, učinilo mu se da je korisnik bacio kamen. Međutim nisu se ni stigli okrenuti te je bomba eksplodirala. Bio je u potpunom šoku, vidio je da kolegi ŠI curi krv iza uha, a potom je vidio da tužitelj nije baš dobro. Nazvao je 112, došla je policija a potom i hitna pomoć, tužitelja je držao u rukama, bio je krvav te se samo nadao da ne izdahne. U odnosu na posao kao takav i na pitanje radi li se o opasnim poslovima navodi da su svašta proživjeli, a bilo je i izravnih prijetnji na njihov život i tijelo. Međutim, kada bi imali izravnu prijetnju oni bi to upisali u radni nalog te bi se onda sa tog isključenja povukli. U konkretnom slučaju prijetnje nije bilo odnosno korisnik im prethodno ništa nije rekao. Pojašnjava da se situacija osobito pogoršala nakon što je došlo do podjele na HEP Elektru koja je opskrbljivač električne energije i koja tuženiku daje nalog za isključenje struje kada postoji dugovanje i po kojem je tuženik dužan postupiti. Tada više nisu mogli dobiti direktno stanje duga pa da bi mogli na licu mjesta korisniku to reći te ispraviti ako je došlo do neke greške, što se i događalo. Nadalje navodi da su u svemu postupili kako treba, a osposobljeni su za rad na siguran način. Poslodavac im je osigurao ispravna zaštitna sredstva.

14. Iz iskaza svjedoka ŠI proizlazi da je na dan štetnog događaja iskopčao struju korisniku, tužitelj je bio vozač kamiona sa košarom, a kolega II je pisao nalog. Korisnik je u jednom trenutku bacio bombu. Taj posao radio je 30 godina te je bilo zaista raznih situacija i prijetnji. Navodi da je bio osposobljen za rad na siguran način, imali su cijelu opremu te su koristili zaštitnu opremu.

15. Iz iskaza svjedoka KI proizlazi da je kod tuženika u vrijeme štetnog događaja bio voditelj terenske jedinice Lipik te je bio nadređen tužitelju. Iskazuje da je bilo prijetnji od strane različitih korisnika da neće dopustiti isključenje struje, a prijetnje se sastoje od uvreda i psovanja. Dakle bilo je više takvih situacija, a ono čega se može sjetiti je da je čak bio organiziran dolazak policije prilikom isključenja struje u selu Dragović, budući da je korisnik prijetio radnicima nanošenjem zla. Ekipa koja je trebala ići u Dragović je ista ova koja je nažalost stradala prethodno kod ovog korisnika. Sjeća se da je u Daruvaru također bila situacija napada na radnika što je rješavano sudski. Nakon ovog događaja je tuženik svima dao uputu da tko ide na isključenje struje, a postoji bilo kakva prijetnja, da je potrebno povući se te odraditi posao naknadno uz sudjelovanje policije ili zaštitarske službe. Tužitelj je na dan štetnog događaja u isključenju struje sudjelovao jer je bila u kvaru mala platforma pa je bilo potrebno taj dio posla odraditi dizalicom koja ima košaru. On je tada bio vozač tog teretnog vozila. Napominje da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, imao je svu propisanu opremu te adekvatnu dokumentaciju za rad s hidrauličnom dizalicom i platformom.

16. Iz iskaza svjedoka RI proizlazi da je bio inspektor zaštite na radu te je na dan štetnog događaja izašao obaviti uviđaj. Oni su radili za svog poslodavca po nalogu, znalo se što treba tko raditi i gdje se ide, te su bili osposobljeni za rad na siguran način. Imali su svu potrebnu dokumentaciju s područja zaštite na radu. Kod tuženika nije bilo nikakvih propusta u pogledu zaštite na radu, sve je bilo onako kako treba.

17. Iz iskaza svjedoka GI proizlazi da je na dan štetnog događaja pozvan sa ekipom iz pripravnosti da dođe na lice mjesta budući da se nešto strašno dogodilo. Poznato mu je da su postojale prijetnje zbog isključenja struje nezadovoljnih korisnika koji su najčešće psovali, vikali i generalno bili verbalno nasilni. Trenutno se ne može sjetiti niti jedne konkretne situacije osim da je na jednoj od lokacija dan prije ovog štetnog događaja bilo prijetnji zbog najave isključenja struje. Nakon ovog štetnog događaja bila su privremeno obustavljena sva isključenja, a nakon toga je uvedena i zaštitarska služba koja je pratila radnike na isključenju struje. Danas nije nužno da zaštitarska služba prati radnike na isključenju struje, međutim zaštitari jesu prisutni u zgradi terenske jedinice u Lipiku zbog nezadovoljnih korisnika. Ono što je njemu poznato o procjeni rizika radnih mjesta jest da se rade redovito. Profil radnika koji odlaze na isključenje su radni srednje stručne spreme, elektromonteri, a vozač odlazi na isključenje ovisno o mjestu isključenja, odnosno je li moguće pristupiti mjestu na kojem je potrebno isključiti struju bez sudjelovanja košare odnosno platforme. I drugi vozači su odlazili na isključenja, međutim tužitelj je bio glavni vozač. Tim koji je taj dan nastradao u štetnom događaju imao je svu zaštitnu opremu, te su bili osposobljeni za rad na siguran način.

18. Sud je prihvatio iskaze svjedoka jer su iskazivali međusobno suglasno, uvjerljivo i životno. Iz njihovih suglasnih iskaza utvrđeno je da je dana 27.1.2021. kada se zbio štetni događaj tužitelj radio po radnom nalogu tuženika, na radnom zadatku koji mu je tuženik kao poslodavac dodijelio, koristeći opremu tuženika te ničime nije postupao izvan tog naloga. Nadalje, utvrđeno je da je tuženik kao poslodavac bo svjestan opasnosti koja postoji kod poslova koji se odnose na isključenje električne energije budući da su djelatnici i prije predmetnog štetnog događaja zaprimali različite prijetnje nasiljem (događaj u selu Dragovići, u gradu Daruvaru), a što je utvrđeno iz iskaza svjedoka i to tužitelju nadređenog KI, dok je svjedok GI iskazao da je i dan prije štetnog događaja na jednoj od lokacija bilo prijetnji zbog najavljenog isključenja električne energije. O postojanju prijetnji nasiljem kroz godine rada iskazuju i svjedoci ŠI, II i MI, a koje iskaze ovaj sud prihvaća.

19. U konkretnoj pravnoj stvari na pitanje odgovornosti primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu (''Narodne novine'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, u daljem tekstu: ZOR) i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18 u daljnjem tekstu: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

20. Prema tome, na tuženiku kao poslodavcu je teret dokaza da je šteta tužitelju nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

21. Da je tuženik kao poslodavac bio svjestan postojanja prijetnji radnicima prilikom obavljanja radnog zadatka isključenja električne energije, proizlazi i iz iskaza svjedoka KI koji je naveo da je prilikom jedne intervencije bio organiziran dolazak policije prilikom isključenja električne energije u selu Dragović jer je korisnik prijetio radnicima nanošenjem zla. Dakle, prilikom obavljanja tog radnog zadatka tuženik je pozvao na intervenciju tijelo upravne vlasti kojem je zadaća održavanje javnog mira i poretka u državi, što jasno ukazuje na svijest da je opisani posao potencijalno opasan za život i zdravlje radnika.

22. Iako tuženik navodi da se u konkretnoj pravnoj stvari radi o radnji treće osobe, na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, ocjena je ovog suda da prema prirodi posla kojeg je obavljao tužitelj toga dana – vozač kamiona sa košarom koji je obavljao radnju isključenja električne energije korisniku nema značenje vanjskog događaja odnosno radnje treće osobe već profesionalnog rizika kojem su izloženi svi poslodavci koji u okviru svog redovnog poslovanja obavljaju opisane poslove.

23. Naime, posao isključenja električne energije korisnicima koji su dužnici po svojoj prirodi uključuje fizički dolazak na adresu korisnika radi prisilnog isključenja električne energije. Korisnici su financijski ugroženi, nerijetko frustrirani i ljuti, a radnici su prva i jedina vidljiva točka sustava prema kojoj mogu iskazati nezadovoljstvo. To je sustavna, predvidiva dinamika.

24. Tužitelj je zbog opisa posla kojeg je obavljao izložen opasnostima koje mogu ugroziti njegov život i zdravlje (a što se nažalost i ostvarilo), a pretrpljena šteta prilikom obavljanja posla po nalogu tuženika predstavlja profesionalni rizik poslodavca. Isto pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi i rješenju poslovni broj Revr 998/13-3 od 3. siječnja 2017.

25. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju riječ je o profesionalnom riziku posla, a ne protupravnoj radnji treće osobe u smislu odredbe čl. 25. st. 2. ZZR.

26. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Zvonimiru Lovriću spec. kirurgu i traumatologu iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelju uslijed štetnog događaja postavljen cijeli niz dijagnoza pa tako teške ozljede, krvarenje ispod meke ovojnice mozga, eksplozivne rane lica i glave, strana tijela unutar lubanje i 1. oka, lom gornje čeljusti desno, eksplozivne rane trbuha, perforacija tankog crijeva s ograničenom upalom potrbušnice, točkasta ozljeda 5. režnja jetre, teški stupanj oduzetosti desne strane tijela, otežani govor. Vještak je naveo da ozljede koje je tužitelj zadobio su posljedica predmetnog štetnog događaja. Liječen je hitno operacijski, potom i konzervativno. Ozlijeđeni se je držao uputa liječnika. Radi se o teškim eksplozivnim ozljedama po život opasnim. Liječenje je bilo dugotrajno i još se nastavlja, no bez mogućeg poboljšanja stanja. Ozljeda mozga je dovela razvitka teškog psihoorganskog sindroma i do deteriorizacije psihičkog stanja, uz primarno posttraumatsku oduzetost desne strane tijela i kasnijeg nastanka epilepsije. Ozljeda oka je dovela do promjena na oku koje su dijelom reparirane. Ozljeda trbuha je dovela do više operacijskih postupaka, potrebe trajnog nošenja vrećice, višestrukih infekcija (i septičnih stanja) i do zatajivanja bubrega i potrebe za hemodijalizom. Ovakve eksplozivne ozljede glave i lica ostavljaju ožiljke, kao i operacija traheostomije te višestruke operacije trbuha.

27. Svako ovo stanje za sebe donosi veliki opseg invaliditeta. Radno je u potpunosti nesposoban od samog početka zbrinjavanje ozljeda. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi predmetne ozljede tužitelju zaostalo 90% trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti, u tom omjeru da nije u stanju obavljati veliki dio životnih aktivnosti te postoji ovisnost o višesatnoj svakodnevnoj tuđoj pomoći. Ovakva ocjena preostale funkcionalne sposobnosti temelji se na sveukupnoj medicinskoj dokumentaciji, posebice na procjenama preostalih sposobnosti od strane više specijalista različitih struka.

28. U pogledu straha, sekundarni strah trajao je jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 15 dana i manjeg kroz još 120 dana. Fizička bol jakog intenziteta trajala je 14 dana, srednjeg intenziteta 25 dana, te manjeg intenziteta još daljnjih 120 dana. Tuđu pomoć i njegu treba po 8 sati dnevno trajno. Medicinska njega u opsegu 1 sat dnevno. Naruženje je u većem stupnju zbog narušene opće tjelesne figure.

29. Tužitelj je u podnesku od 13.5.2025. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka s prijedlogom da se isti očituje kada je stanje tužitelja bilo stabilizirano te da navede opseg trajanja tuđe pomoći i njege do završetka liječenja. Nalazu i mišljenju prigovorio je i tuženik podneskom od 23.5.2025. navodeći da vještak nije u cijelosti postupio prema zadatku vještaku koji je odredio sud.

30. Vještak se na te prigovore očitovao podneskom od 5.6.2025. navodeći da je trajno stanje tužitelja u ovom opsegu bilo "stabilno" otprilike krajem 2021. Radno je u potpunosti nesposoban od samog početka zbrinjavanja ozljeda. Iz medicinske dokumentacije je vidljivo da je tužitelj boravio u raznim bolnicama od trenutka stradavanja do 3.11.2021., ponovno hospitaliziran od 25.4. - 19.8.2022., ponovno od 30.8. - 4.10.2022., ponovno 10.6. - 20.4.2023., zatim od 1.6. - 22.6.2023. itd. Tuđu pomoć i njegu trebao je u vrijeme trajanja liječenja od 4.11.2021. po 8 sati dnevno kroz 60 dana uz medicinski njegu po 2 sata dnevno u istom vremenskom razdoblju. Tuđu pomoć treba po 8 sati dnevno trajno. Medicinska njega u opsegu 1 sat dnevno.

31. Tuženik se u podnesku od 9.9.2025. očitovao na navode vještaka te je zatražio da se vještak ponovno očituje o tome kada je tužitelju stanje stabilizirano i što to točno znači, kao i da navede konkretno u kojim razdobljima je tužitelj proveo na hospitalizaciji, slijedom čega u tom razdoblju tužitelju nije trebala biti pružena tuđa pomoć i njega u kućanstvu.

32. Vještak se na te prigovore očitovao u podnesku od 11.9.2025. te je naveo da trajno stanje je, u ovom opsegu bilo "stabilno" otprilike krajem 2021. godine, a to znači kako nije izgledalo da će doći do pogoršanja stanja. Točno vrijeme kada je stanje postalo "stabilno" ne utječe na potrebu za nastavkom liječenja, niti utječe na krajnju, završnu ocjenu posljedica. Navodi da nije ocjenjivao opseg trajnih posljedica u sredini liječenja, već konačni ishod liječenja, odnosno stanje u kojem se oštećeni nalazi krajem 2024., što je uostalom mjerodavna ocjena za odštetni zahtjev.

33. Tuženik je ponovno u podnesku od 30.9.2025. ponovio prigovor u pogledu ocjene potrebe za tuđom pomoći i njegom. Vještak je u svom očitovanju od 6.10.2025. naveo da je tužitelj tuđu pomoć trebao u vrijeme trajanja liječenja od 4.11.2021. po 8 sati dnevno kroz 60 dana uz medicinski njegu po 2 sata dnevno u istom vremenskom razdoblju - što se odnosi na vrijeme kada nije bio hospitaliziran. Tuđu pomoć i njegu treba po 8 sati dnevno trajno. Medicinska njega u opsegu 1 sat dnevno (dodatno, unatoč tome što je imao provođenje zdravstvene njege u kući u sustavu HZZO-a, jer je mišljenja da zdravstvena njega u kući u trajanju oko 45 minuta od strane HZZO-a nije dovoljna kroz 24 sata). Tuđa pomoć i njega je potrebna u hranjenju, nabavi i pripremi hrane, pomoć i njega u održavanju osobne higijene (postojanje ileostome) i sprječavanju nastanka dekubitusa; pomoć u održavanju higijene životnog prostora, pomaganju pri premještanju s postelje i na nju, održavanje socijalnog kontakta unutar obitelji obzirom na otežanu komunikativnost oštećenoga, praćenje na kontrolne preglede, rješavanje administracije s obiteljskim liječnikom i ostalim administrativnim potrebama (potreban je skrbnik). Nakon pregleda osobnog zdravstvenog kartona navodi da nije bilo ranijih bolesti koje bi mogle utjecati na procjenu trajnih posljedica u njegovom nalazu. Hospitalizacije u vrijeme kojih nije trebao pomoć druge osobe, niti medicinsku njegu: 27.1.2021. - 4.3.2021. (KBC Rebro), 4.3.2021.

- 28.10.2021. (Krapinske toplice), 28.10.2021. - 3.11.2021. (KBC Sestre Milosrdnice), 3.11.2021. - 22.12.2021. (Krapinske toplice) - kod kuće 4 mjeseca , 25.4.2022. - 15.6.2022. (KBC Rebro), 15.6.2022. - 8.8.2022. (Lipik - toplice), 8.8.2022. - 19.8.2022. (OB Požega) - kod kuće 11 dana, 30.8.2022. - 4.10.2022. (Lipik - toplice) - kod kuće 4 mjeseca i 12 dana, 16.3.2023. - 20.3.2023. (OB Požega) - kod kuće 2 dana, 22.3.2023. - 20.4.2023. (KBC Rebro) - kod kuće 40 dana, 1.6.2023. - 22.6.2023. (Lipik-toplice) - kod kuće 85 dana, 17.9.2023. - 28.9.2023. (OŽB Pakrac) - kod kuće 48 dana, 17.11.2023. - 5.12.2023. (OŽB Pakrac) - kod kuće 4 mjeseca i 10 dana, 15.4.2024. - 30.4.2024. (OŽB Pakrac) - kod kuće 2 mjeseca i 2 dana 2.7.2024. - 15.7.2024. (OŽB Pakrac) - kod kuće 15 dana, 30.7.2024. - 14.8.2024. (Lipik - toplice) - kod kuće 20 dana, 3.9.2024. - 10.10.2024. (OŽB Pakrac), 10.10.2024. - 11.10.2024. (OŽB Pakrac) - kod kuće 2 mjeseca i 14 dana, 26.12.2024. - 23.1.2025. (OŽB Pakrac).

34. Nadalje, vještak navodi da su posljedice nastale kod tužitelja teška ozljeda mozga i lica, po život opasnoj kao i ozljede trbušnih organa isto po život opasnih, sve su ozljede opisane navođenjem dijagnoza prvom pisanom nalazu. Zaostale su posljedice teške oduzetosti desne strane tijela, nemogućnost samostalnog kretanja, otežana komunikacija s ozbiljnim psihoorganskim promjenama, epilepsija, dodatne komplikacije kao posljedice poremećenog općeg stanja nakon ove ozljede koje se očituju u kroničnoj bubrežnoj bolesti i potrebi za hemodijalizom, postojanju ileostome. Navodi da je suvišno opisivati pojedinačno koje su to sve trajne posljedice predmetne ozljede i u čemu se sastoji smanjenje opće životne i radne sposobnosti kod: samostalno nepokretne osobe, ovisne o tuđoj pomoći u svakom segmentu dnevnoga života, kod razvijene epilepsije, kod smanjenja intelektualnog kapaciteta i psihoorganskih promjena koje onemogućavaju samostalno funkcioniranje, kod osobe za koju psihijatar određuje potrebu za imenovanjem skrbnika, kod smetnji probave zaostalih nakon ranjavanja trbuha s postojećom ileostomom, kod osobe ovisne o hemodijalizi. Radi se o sveukupnosti procjene preostalih sposobnosti.

35. Nakon tog očitovanja vještaka tuženik nije imao daljnjih primjedbi.

36. Ovaj sud je nalaz i mišljenje vještaka prof.dr.sc. Zvonimira Lovrića u cijelosti ocijenio vjerodostojnim jer je dan stručno, razumljivo i objektivno.

37. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli, strah, naruženje te smanjenje životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

38. Uzimajući u obzir zadobivene ozljede u štetnom događaju, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 192.643,20 eura, a koji iznosi se odnose na kvalifikatorne okolnosti – 5.000,00 eura mu pripada zbog pretrpljenih bolova, 3.200,00 eura za pretrpljeni strah, 10.000,00 eura zbog naruženja te 174.443,20 eura zbog trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti od 90%. U pogledu visine dosuđenog iznosa zbog trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti u omjeru od 90% ovaj sud upire na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u presudi poslovni broj Rev-x 510/15-2 od 2. rujna 2015.

39. Sud je u odmjeravanju visine neimovinske naknade štete vodio računa o svim okolnostima slučaja, ali i o značenju povrijeđenog dobra i cilju kome služi naknada, kao i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, pa je s obzirom na težinu i vrstu povrede i svih drugih okolnosti slučaja, zaključio da taj iznos predstavlja primjereno zadovoljenje u smislu navedenog propisa. Pri tome je uzeo u obzir pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. prema kojem su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu povećani za 50%, a koje se primjenjuje od dana njegovog prihvaćanja (15. lipnja 2020.) i koje obvezuje ovaj sud sukladno odredbi čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20), kao i visok stupanj inflacije u razdoblju od lipnja 2020. do srpnja 2026. Takvo pravno shvaćanje izrazio je i Županijski sud u Zagrebu u presudi poslovni broj: Gž R-481/2025-2 od 9. rujna 2025.

40. Međutim, ovaj sud želi naglasiti da iako dosuđena naknada neimovinske štete u svojoj visini pravno predstavlja primjereno zadovoljenje za pretrpljenu fizičku bol, strah, naruženje te duševne patnje zbog narušenog zdravlja, životno ovaj sud smatra da ne postoji novčani ekvivalent koji bi tužitelju doista dostojno odrazio nepovratnost onoga što je izgubio nakon štetnog događaja. Tužitelj je u vrijeme štetnog događaja imao 51 godinu, dakle pred njim su još uvijek bile brojne životne mogućnosti, kako u poslovnom smislu, tako i u privatnom. Nakon štetnog događaja njegov život je stao, te se svaki novi dan svodi na preživljavanje uz medicinsku pomoć stručnih i nestručnih osoba bez kojih ne može samostalno funkcionirati. Prema ocjeni ovog suda, dosuđeni novčani ekvivalent, u životnom smislu, ne može tužitelju nadomjestiti ono bez čega je tog dana ostao radeći po nalogu tuženika kao poslodavca, međutim može mu pružiti neke bolje životne uvjete koje nedvojbeno zaslužuje.

41. Uvidom u Ponudu zdravstvene njege u kući pacijenta LI (list 577 spisa) koju ponudu je dala Privatna praksa zdravstvene njege u kući Milena Kadić, ovaj sud je utvrdio da cijena zdravstvene njege u trajanju 1 sat tijekom radnog tjedna iznosi 30,00 eura, tijekom vikenda (subota) 40,00 eura, a tijekom vikenda (nedjelja) 50,00 eura. Tuženik je u podnesku od 11.3.2026. izričito naveo da u pogledu visine izračuna za tuđu pomoć i njegu koju je tužitelj načinio prema ponudi cijene sata rada za stručnu zdravstvenu njegu Privatne prakse zdravstvene njege u kući Milena Kadić, nema primjedbi.

42. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 480 sati nestručne tuđe pomoći za vrijeme liječenja do siječnja 2022. pripada zatraženi iznos od 2.400,00 eura. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u zatraženom iznosu od 5,00 eura po satu jer je to cijena sata koja sasvim sigurno ne prelazi neto cijenu sata tuđe nestručne pomoći u [adresa], mjestu prebivališta tužitelja. Tužitelju je u dijelu koji se odnosi na razdoblje do siječnja 2021. priznata naknada za tuđu pomoć i njegu za 90 sati po cijeni od 30,00 eura, 16 sati po cijeni od 40,00 eura te 12 sati po cijeni od 50,00 eura, odnosno ukupan iznos od 6.340,00 eura.

43. Budući da je tužitelju priznat ukupan iznos neimovinske štete od 192.643,20 eura te iznos imovinske štete do siječnja 2022. u iznosu od 6.340,00 eura, odnosno ukupan iznos od 198.983,20 eura, valjalo je od tog iznosa oduzeti nesporno plaćeni iznos štete po polici osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima od 25.230,60 eura. Prema tome, tužitelju pripada daljnji neplaćeni iznos od 173.752,60 eura.

44. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. I. izreke ove presude.

45. Tužitelju je nadalje priznat iznos dospjelog potraživanja za tuđu pomoć i njegu od veljače 2022. do lipnja 2026. u iznosu od 86.094,00 eura prema jednakim kriterijima navedenim ranije u ovoj presudi, koji iznos je u izreci specificiran po dospijeću za pojedine mjesece, a koji iznosi dospijevaju svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

46. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. II. izreke ove presude.

47. Renta za tuđu pomoć i njegu u mjesečnom iznosu od 2.220,00 eura tužitelju pripada na temelju odredbe čl. 1088. st. 1. ZOO. O visini rente odlučeno je po jednakim kriterijima i cijeni sata tuđe nestručne i stručne pomoći i njege koji su ranije obrazloženi u ovoj presudu, a uzimajući u obzir da je sukladno nalazu i mišljenju vještaka tuđa pomoć i njega tužitelju potrebna trajno.

48. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. III. izreke ove presude.

49. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje temeljem čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužitelj odštetni zahtjev podnio 7.4.2022., tužitelju pripadaju zatezne kamate od 14.9.2022., odnosno od dana kada te kamate i traži.

50. U pogledu zateznih kamata za iznos imovinske štete valja primijeniti odredbu čl. 1086. ZOO kojom je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Budući da je tužitelju tuđa pomoć i njega pružana nakon štetnog događaja, sud je dosudio tražene zatezne kamate za dospjele iznose tuđe pomoći i njege budući da su te tražbine nedvojbeno dospjele, pa tužitelju pripadaju zatezne kamate na tu imovinsku štetu kako je zatražio prema dospijeću. Zatezne kamate za rentu za tuđu i pomoć i njegu određene su na temelju odredbe čl. 1088. st. 2. ZPP.

51. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1., čl. 155. st. 1. ZPP, te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa).

52. Tako su tužitelju priznati troškovi za:

- sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 5.914,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 32.1. Tarife

- sastav tužbe u iznosu od 5.914,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 7.1. Tarife,

- zastupanje na ročištima od 12.12.2024., 7.2.2025., 24.4.2025., 25.6.2025., 17.9.2025., 11.2.2026., 10.6.2026. i 26.6.2026. svako u iznosu od 5.914,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 9.1. Tarife,

- sastav 4 obrazložena podneska od 23.10.2023., 13.5.2025., 24.10.2025. i 12.6.2026. svako u iznosu od 5.914,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.1. Tarife,

- sastav obrazloženih podnesaka izvan Tbr. 8.1. Tarife od 24.6.2025., 17.9.2025., 9.10.2025., 10.11.2025., 3.2.2026., 16.3.2026. svaki u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.3. Tarife,

- sastav ostalih podnesaka od 6.9.2023., 22.7.2024., 22.10.2024., 26.2.2025. svaki u iznosu od 50,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.4. Tarife.

53. Prema tome, tužitelju je priznat trošak od 84.196,00 eura kojem iznosu valja pribrojiti iznos PDV od 21.049,00 eura, što ukupno iznosi 105.245,00 eura. Navedeni iznos uvećan je za plaćeni predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 400,00 eura, stoga mu ukupno pripada trošak u iznosu od 105.645,00 eura.

54. Tužitelju ne pripada daljnji zatraženi iznos troškova parničnog postupka u visini od 50.429,31 eura jer tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 24.10.2025. budući da takav podnesak ne prileži spisu, nadalje podnesak od 17.9.2025. je u troškovniku naveden dva puta, a već mu je priznat trošak sastava tog podneska, te su iznosi pojedinih podnesaka dosuđeni prema odredbama Tarife. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 11. st. 1 toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18) oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u konkretnoj pravnoj stvari, stoga nije obveznik plaćanja sudske pristojbe , pa mu niti taj zahtjev nije priznat.

55. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. IV. i V. izreke ove presude.

56. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO).

57. Tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka koji se odnose na troškove sudskih pristojbi za odgovor na tužbu je odbijen jer je isti u cijelosti izgubio spor, stoga na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka.

U Zagrebu 17. srpnja 2026.

Sutkinja:

Martina Sučević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u 4 primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku