REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ž 5

Poslovni broj: Us I-955/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Josipa Milković, odvjetnica u Sisku, Ante Starčevića 43, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu, 17. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/I-000-06/23-17/411, URBROJ: 531-11-2-25-12 od 9. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/I-000-06/23-17/411, URBROJ: 531-11-2-25-12 od 9. travnja 2025. odbijen je zahtjev tužitelja za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu, isplatu prije obnove, zgrade na adresi [adresa].

2. Tuženik je utemeljio pobijano rješenje na utvrđenju da se ne radi o postojećojhj građevini, a da iz dokumentacije dostavljene od tužitelja ne proizlazi da se radi o dovršenoj obiteljskoj kući, te da su na zgradi potrebni završi građevinski radovi koji nisu prihvatljiv trošak.

3. Predmetni upravni spor ustupljen je ovome sudu na nadležno postupanje rješenjem Predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Broj: 31 Su - 369/2025-15 od 6. lipnja 2025.

4. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi i u kasnijem tijeku spora ističe da je u upravnom postupku pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Navodi da je rješenjem tuženika neosnovano odbijen njegov zahtjev, uz obrazloženje da iz dokumentacije nije razvidno da se radi o dovršenoj obiteljskoj kući te da tužitelj u ostavljenom roku nije dostavio uporabnu dozvolu. Tužitelj ističe da je predmetna kuća u trenutku potresa bila u cijelosti dovršena i da je služila za stanovanje tužitelja i njegovih prednika, o čemu svjedoči priložena foto dokumentacija, uvjerenje Odjela za katastar nekretnina Glina, nalaz o stanju postojeće nosive konstrukcije izrađen od strane INFO-G d.o.o. te ostala dokumentacija priložena uz zahtjev. Nastavno ukazuje da je tuženik pogrešno primijenio materijalno pravo jer je odredbom čl. 16. st. 2. Zakona o obnovi propisano da pravo na obnovu imaju i zgrade koje nemaju uporabnu dozvolu, pod uvjetom da je u njima na dane 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik, suvlasnik ili srodnik, a predmetna nekretnina nije izuzeta sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Tužitelj naglašava da je nekretnina prije potresa bila u cijelosti osposobljena za stanovanje, što potvrđuje i činjenica da je imala aktivne priključke struje, vode i kanalizacije za koje su se uredno podmirivali računi. Smatra da razlog odbijanja zahtjeva zbog nedostavljanja uporabne dozvole nije u skladu s pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske. Tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže da se poništi pobijano rješenje tuženika te da se predmet vrati na ponovni postupak.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, te navodi da je u postupku nedvojbeno utvrđeno kako se objekt na koji se odnosi zahtjev ne može smatrati dovršenom obiteljskom kućom stambene namjene sukladno odredbama Zakona o gradnji, već se radi o objektu koji nije priveden namjeni i na kojem su potrebni završni građevinski radovi koji nisu prihvatljiv trošak prema Zakonu o obnovi. Ističe da iz Nalaza o stanju postojeće nosive konstrukcije, kao i iz baze podataka o rezultatima preliminarnih pregleda zgrada, proizlazi da je predmetnom objektu dodijeljena oznaka N2 (neuporabljivo) uz napomenu ovlaštene osobe da se radi o „pomoćnom objektu“. Također navodi da je rješenjem Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu Sisačko-moslavačke županije od 6. ožujka 2025. odbijen zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za predmetnu građevinu. Tuženik smatra da se sporna činjenica ne može utvrđivati na temelju izjava svjedoka ili stranaka jer je riječ o pitanju tehničko-inženjerske naravi, a tužitelj unatoč pozivu nije dostavio uporabnu dozvolu niti drugi odgovarajući akt. Stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 9. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je u smislu čl. 6. tog Zakona strankama dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te je dostavljenu spis upravnog postupka. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (saslušanje tužitelja kao stranke, te svjedoka ĆS i AS, na okolnost dovršenosti i namjeni objekta), smatrajući da je činjenično stanje u upravnom postupku utvrđeno van granica razumne sumnje na potpun i ispravan način, te da stoga provođenje daljnjih dokaza nije svrsishodno.

8. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz dostavljenog spisa upravnog postupka proizlazi da je postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 21. studenog 2023. za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu obiteljske kuće koja se nalazi na adresi [adresa], na k.č.br.

55/1 k. o. [katastarska općina], a u kojem zahtjevu je tužitelj naveo da se ista nalazi u zajedničkom dvorištu sa kućom na k. č. br. [katastarska čestica] (koja ima adresu [adresa]). Nastavno, u dopuni zahtjeva tužitelj je dostavio i Nalaz o stanju postojeće nosive konstrukcije, iz prosinca 2023.

10. Iz spisa upravnog postupka nastavno proizlazi da je tuženik zaključkom od 6. veljače 2025. pozvao tužitelja da dostavi uporabnu dozvolu za predmetnu zgradu, uz obrazloženje da je uvidom u fotodokumentaciju priloženu u dostavljenom nalazu nije razvidno da se radi o dovršenoj obiteljskoj kući pogodnoj za stanovanje.

11. Postupajući po zaključku, tužitelj je 3. ožujka 2025. dostavio ovjerenu izjavu u kojoj je naveo da je na dan 28. i 29. prosinca 2020. stanovao u obiteljskoj kući/zgradi na adresi [adresa].

12. U ovoj fazi spora među strankama nije sporno da tužitelj po pozivu tuženika nije dostavio uporabnu dozvolu za zgradu koja je predmetom zahtjeva (izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa]), te da je zahtjev za izdavanje naknadno odbijen rješenjem Sisačko-moslavačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu, Ispostava Glina, KLASA: UP/I -361- 05/25-30/000022, URBROJ: 2176-08-03/02-25-0004 od 6. ožujka 2025.

13. Također nije sporno da je tužitelj dostavio ovjerenu izjavu u kojoj je naveo da je dan 28. i 29. prosinca 2020. stanovao u obiteljskoj kući/zgradi na adresi [adresa].

14. Sporno je, je li pravilno tuženik utvrdio da se (prije potresa) radilo o zgradi koja nije bila dovršena te nije služila za stanovanje, te posljedično odbio zahtjev za novčanu pomoć.

15. Sukladno čl. 4. st.1. d) Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" br. 21/23, dalje: Zakon o obnovi), obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan.

16. Sukladno čl. 4. st.1. o) Zakona o obnovi, stanovanje je mjesto i adresa na kojem se osoba nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi te se dokazuje uvjerenjem o prebivalištu ili boravištu odnosno drugim dokaznim sredstvima uz izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak s upozorenjem da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo

17. Sukladno čl. 16. st. 1. Zakona o obnovi, na temelju ovoga Zakona obnavljaju se postojeće oštećene zgrade, i to:

1. zgrade javne namjene

2. višestambene zgrade

3. poslovne zgrade

4. stambeno-poslovne zgrade i

5. obiteljske kuće.

18. Sukladno čl. 16. st. 2. Zakona o obnovi, iznimno od stavka 1. ovoga članka, na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade koje se ne smatraju postojećima, i to:

- ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i

- ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika.

19. Sukladno čl. 3. st. 1. t. 23. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

20. Iz citiranih odredaba Zakona o obnovi proizlazi da je predmet tog zakona prvenstveno obnova postojećih zgrada, a podredno i iznimno, i onih zgrada koje se ne smatraju postojećima, pod uvjetom da je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika, te da se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno čl. 6. ZPNIZ-a.

21. Tužitelj tijekom postupka, a ni u ovome sporu, nije dostavio dokaz da zgrada na koju se odnosi zahtjev predstavlja postojeću zgradu u smislu čl. 3. st. 1. t. 23. Zakona o gradnji, naime da je riječ o građevini koja je izgrađena na temelju akta za gradnju i li za koju je izdana uporabna dozvola. Dapače, spisu predmeta prileži rješenja nadležnog tijela kojim se zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za zgrade izgrađene prije 15. veljače 1968. odbija, uz obrazloženje da je riječ o zgradi novijeg datuma izgradnje.

22. Također, Sud smatra pravilnim zaključak tuženika da predmetna zgrada ne predstavlja dovršenu zgradu odnosno dovršenu obiteljsku kuću, a tužitelj niti tijekom postupka niti u ovome sporu nije dostavio materijalne dokaze kojima bi dokazao suprotno, kao i činjenicu da je ista bila podobna za stanovanje i da je on u istoj stanovao.

23. Naime, iz dokumentacije koja prileži spisu (nalaz o stanju postojeće konstrukcije s fotografijama, izvod iz katastra, izjave sadržane u zahtjevu tužitelja) proizlazi da zgrada koja je predmet zahtjeva (na adresi [adresa]) predstavlja nedovršenu građevinu, izgrađenu bez akta za gradnju, koja se u naravi nalazi u dvorištu kuće u kojoj tužitelj i članovi njegove obitelji imaju prijavljeno prebivalište ([adresa]). Iako je tužitelj dostavio ovjerenu izjavu da je prije potresa stanovao upravo u toj kući, sukladno čl. 4. st.1. o) Zakona o obnovi, stanovanje se ne utvrđuje samo na temelju izjave, već i uvjerenjem o prebivalištu i boravištu, kao i drugim dokaznim sredstvima, te predstavlja mjesto i adresa na kojem se osoba nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

24. U konkretnom slučaju, tužitelj niti u tijeku postupka, a ni u tijeku ovoga spora nije dostavio dokaze o svojim tvrdnjama iz podneska od 11. kolovoza 2025. o postojanju priključaka vode, struje i kanalizacije, te o podmirivanim računima za navedene komunalije. Ocjenjujući navedenu okolnost zajedno s činjenicom da i tužitelj i članovi njegove obitelji (supruga i mlt. kćer) imaju prijavljeno prebivalište u susjednoj obiteljskoj kući, te da zatečeno stanje predmetne zgrade ukazuje da je riječ o nedovršenoj pomoćnoj zgradi, to je po stavu ovoga suda tuženik pravilno i zakonito utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti za usvajanje zahtjeva tužitelja za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu predmetne zgrade.

25. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje donijeto na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sve uz pravilnu primjenu materijalnog prava i u zakonom propisanom postupku, pa je stoga na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev i riješiti kao u izreci ove presude.

26. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužitelju, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Josipi Milković, odvjetnici u Sisku, Ante Starčevića 43

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 20