Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
OVR-2403/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, u pravnoj stvari ovrhovoditelja SVEA EKONOMI d.o.o. Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 11, OIB: 17863542417, kojeg zastupa punomoćnik Branko Škarica, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Bogdan, odvjetnik u Osijeku, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika, 17. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika za donošenjem rješenja o nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa odnosno izravne naplate pokrenute od strane ovrhovoditelja 29. srpnja 2024.
II Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika za donošenjem rješenja kojim će se naložiti Erste&Steiermarkische bank d.d. i Financijskoj agenciji da odgode provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava s računa ovršenika isplaćenih 20. svibnja 2026. temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 5. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 9. srpnja 2026. podnio prijedlog za donošenje rješenja o nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa, a podredno o odgodi prijenosa zaplijenjenih sredstava. U prijedlogu je ovršenik naveo da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: UP/I 141-02/25-03/03476734771, Urbroj: 341-12-06/2- 25-19882 od 5. svibnja 2026. ostvario pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Rješenjem je utvrđeno da je kod ovršenika zbog bolesti nastao 100% potpuni gubitak radne sposobnosti te mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu počevši od 27. ožujka 2025. Prilikom postupka utvrđivanja podataka za isplatu mirovinskih primanja, naveo je ovršenik, dostavio je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o svom zaštićenom računu te je pritom izričito upozorio da je njegov tekući račun blokiran, ali je unatoč tome službena osoba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uputila ovršenika da dostavi podatke o redovnom računu uz obrazloženje da to neće imati štetnih posljedica za njega niti dovesti do gubitka zaštite njegovih primanja. Postupajući u dobroj vjeri i oslanjajući se na upute službene osobe, ovršenik je dostavio podatke o svom redovnom tekućem računu otvorenom kod Erste&Steiermarkische Bank d.d. Nakon što su zaostaci invalidske mirovine ovršenika isplaćeni na navedeni redovni račun, Financijska agencija je po osnovi tražbine ovrhovoditelja Povrv-228/2022 izvršila zapljenu i prijenos sredstava u korist ovrhovoditelja. Prema specifikaciji naplate, Financijske agencije od 25. svibnja 2026., ovrhovoditelj je zaprimio iznos od 1.137,11 eura. Ovršenik je naveo da navedena sredstva predstavljaju primanja koja potječu od invalidske mirovine i uživaju posebnu zakonsku zaštitu od ovrhe, sukladno čl. 172. st. 2. Ovršnog zakona, uslijed čega i postoji institut zaštićenog računa, budući da navedena sredstva služe ovršeniku za podmirenje osnovnih životnih potreba. Budući da su predmet ovrhe bila sredstva koja nisu mogla biti predmet prisilnog ostvarenja tražbine, ovršenik je naveo da su ispunjene pretpostavke za proglašenje predmetne ovrhe nedopuštenom, sukladno čl. 210. i čl. 212. Ovršnog zakona. Ovršenik je priložio rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prepisku elektroničke pošte i specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje od 25. svibnja 2026.
2. Prijedlog ovršenika dostavljen je na odgovor ovrhovoditelju koji se podneskom od 13. srpnja 2026. očitovao na način da je istaknuo da je prijedlog ovršenika neosnovan. Naime, ovrhovoditelj je naveo da su prava osiguranika vezana za mirovinsko osiguranje uređena Zakonom o mirovinskom osiguranju u kojem je odredbom čl. 8. propisano da primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu s propisom kojim se uređuje ovršni postupak. Istim zakonom, člancima 55.-61. da su utvrđena prava osiguranika na invalidsku mirovinu, dok je člancima 62. i 63. uređena naknada zbog tjelesnog oštećenja. Dakle, neosnovano da se ovršenik poziva da bi invalidska mirovina bila izuzeta iz ovrhe. Nadalje, glede prijedloga za odgodu, ovrhovoditelj je istaknuo da je potraživanje ovrhovoditelja u cijelosti podmireno provedbom izravne naplate temeljem osnove za plaćanje koja je Financijskoj agenciji predana 29. srpnja 2024., pa da je prijedlog za odgodu neosnovan.
3. Valja istaknuti da se na prijedlog za proglašenje izravne naplate nedopuštenom na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 6/24, dalje: OZ), sukladno čl. 210. st. 2. OZ, a da je ovršenik u žalbi sadržajno istaknuo žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. točka 6. OZ, budući da je naveo da je Financijska agencija zaplijenila i prenijela s njegovog računa iznos koji mu je isplaćen na redovni račun, a koji potječe od invalidske mirovine, odnosno, primanja koja su, kako tvrdi ovršenik, izuzeta od ovrhe sukladno čl. 172. st. 2. OZ. 4. Prijedlog ovršenika nije osnovan.
5. Naime, odredbom čl. 172. točka 2. OZ jest određeno da su od ovrhe izuzeta primanja po osnovi naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju. Međutim, invalidska mirovina, koja je uređena odredbom čl. 55. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25, dalje: ZOMO) ne predstavlja naknadu zbog tjelesnog oštećenja iz čl. 62. ZOMO, nego predstavlja primanje na osnovi mirovine koje nije u potpunosti izuzeto od ovrhe, odnosno, na nju se primjenjuju pravila o ograničenju ovrhe jednako kao i na druge mirovine, budući da je čl. 8. ZOMO propisano da primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu s propisom kojim se uređuje ovršni postupak. Dakle, odredbom čl. 173. st. 1. i 2. OZ, koja se primjenjuje i na mirovinska primanja sukladno čl. 173. st. 4. OZ, određeno je samo ograničenje, odnosno, određeno je da je od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, odnosno, iznos od jedne polovine ako se ovrha provodi po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno, gubika radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, dok je st. 2. istog članka propisano ograničenje koje se odnosi na ovršenika koji prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.
6. Budući da iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 5. svibnja 2026. proizlazi da je osiguraniku, ovdje ovršeniku, uslijed potpunog gubitka radne sposobnosti, priznato pravo na invalidsku mirovinu počevši od 27. ožujka 2025., i to u svoti od 218,07 eura mjesečno, u koju je uračunat i dodatak na mirovinu, a da se umjesto te mirovine, određuje najniža mirovina u svoti od 307,78 eura mjesečno, te da će isplatu vršiti Zavod iz sredstava državnog proračuna, mjesečno unatrag (žalba ne odgađa izvršenje navedenog rješenja), sud je utvrdio da iznos zaplijenjen s računa ovršenika, kako proizlazi iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje Financijske agencije (942,73 eura glavnice i 194,38 eura kamate), ne predstavlja primanja koja su izuzeta od ovrhe, te je riješeno kao u izreci ovog rješenja.
7. Nadalje, budući da je ovršenikov prijedlog za proglašenje izravne naplate nedopuštenom odbijen kao neosnovan, a ovršenik je podredno predložio odgodu prijenosa, valjalo je odlučiti o prijedlogu za odgodu. Budući da je osnova za plaćanje zaprimljena 29. srpnja 2024., a da je prijenos zaplijenjenih sredstava već izvršen 20. svibnja 2026. (kako proizlazi iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje s lista 10 spisa), odnosno, da je prošao rok od 60 dana otkako je Financijska agencija zaprimila zahtjev za izravnu naplatu i u kojem Financijska agencija može odgoditi prijenos (rok propisan čl. 209. st. 7. OZ), postupak izravne naplate je dovršen, a prijedlog za odgodu je neosnovan.
8. Odluku o troškovima postupka sud će donijeti naknadno.
Osijek, 17. srpnja 2026.
Sudac:
Mateja Vukmir
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda županijskom sudu.
Dostaviti:
- ovrhovoditelju po pun.
- ovršeniku po pun.
