Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Kž-315/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Pavlica, predsjednika vijeća, te Rajka Kipkea i Mirne Mavriček, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĆŠ, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja ŽŠ protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: K-276/2025-7 od 29. svibnja 2026., u sjednici održanoj 17. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba privatnog tužitelja ŽŠ.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja je na temelju čl. 78. st. 3. u svezi s čl. 525. st. 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 120/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. , 36/24., 72/25. i 13/26., dalje: ZKP) odbačena privatna tužba privatnog tužitelja ŽŠ od 4. prosinca 2025., ispravljena podneskom od 11. svibnja 2026., protiv okrivljenog ĆŠ, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 2. KZ-a.

2. Protiv tog rješenja je privatni tužitelj JŠ pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i „da prvostupanjski sud odredi ročište radi prethodnog razjašnjenja stvari u ovom kaznenom predmetu kod drugog raspravnog suca“.

3. Žalba nije osnovana.

4. Privatni tužitelj smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, jer je odgodio raspravu određenu za 9. srpnja 2026. i zatim ga pozvao na ispravak predmetne privatne tužbe, čemu je on udovoljio. Također smatra da mu je pobijanim rješenjem teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz čl. 468. st. 2. ZKP-a (u žalbi se očitom omaškom u pisanju spominje čl. 468. st. 12. bez navođenja zakona), da je učinjena povreda kaznenog zakona iz čl. 469. st. 1. i 2. (privatni tužitelj očigledno misli na ZKP, međutim navedeni članak tog Zakona ne sadrži stavak 2.), te da je pogrešno utvrdio činjenično stanje.

5. Suprotno naprijed iznijetim žalbenim navodima sud prvog stupnja je donio odluku koja je pravilna i zakonita. Odgodivši određeno prvo raspravno ročište, sud prvog stupnja je opravdano, na temelju čl. 78. st. 3. ZKP-a, pozvao privatnog tužitelja na ispravak i dopunu privatne tužbe u smislu čl. 524. st. 2. u svezi s čl. 342. st. 1. t. 1.

– 4. ZKP-a, uz jasne upute što sve u njoj treba ispraviti kako bi bila razumljiva i podobna za daljnje postupanje, a što se prije svega odnosilo na konkretizaciju činjeničnog opisa kaznenog djela kojim tereti okrivljenog ĆŠ. Međutim, dostavljenim ispravkom privatne tužbe privatni tužitelj nije otklonio njene nedostatke vezano uz činjenični supstrat predmetnog djela, slijedom čega je sud prvog stupnja osnovano donio osporeno rješenje o odbacivanju privatne tužbe. Naime, činjenični opis djela iz kojeg proistječu zakonska obilježja kaznenog djela mora biti posve jasan, određen i razumljiv. To poradi toga što on predstavlja činjeničnu osnovu optužbe kojom se određuju osoba i predmet raspravljanja i koja je obvezujuća za sud i stranke. To znači da činjenični opis inkriminacije mora imati potpunost, konkretnost i jasnoću sadržaja, jer je to ujedno bitno za očuvanje prava okrivljenika. Njemu, naime, mora biti na jasan, transparentan i nedvosmislen način predočeno za što se točno optužuje, što konkretno nije slučaj, budući da žalitelj u predmetnoj privatnoj tužbi kronološki iznosi događaje, daje hodogram zbivanja od 2016. do 2025., poziva se na novinski članak objavljen u listu „Međimurske novine“ od 10. listopada 2025. s općenitom tvrdnjom da je napisan „s jedinim ciljem da se naškodi časti i ugledu privatnog tužitelja kako bi ga se spriječilo da odustane od traženja od Općine Selnica da izmjesti put s nerazvrstane ceste na kojoj je BŠ izgradio vikend kuću, a Općina mu prodala javno dobro“. Tako koncipirana privatna tužba uistinu nije razumljiva i podobna za daljnje postupanje, jer u njoj nisu konkretno i precizno naznačene činjenične tvrdnje za koje optuženik drži da su neistinite i škode njegovoj časti i ugledu, a za koje je okrivljenik znao da su neistinite.

6. Prema tome, budući da privatni tužitelj nije postupio po traženju suda prvog stupnja i ispravio nedostatke iz privatne tužbe u smislu čl. 78. st. 3. ZKP -a, taj je sud postupio ispravno i u skladu sa zakonom kada je donio pobijano rješenje, pri čemu nije počinio povrede zakona koje se sugeriraju uloženom žalbom. Stoga je na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja, s time da je osporeno rješenje ujedno ispitano u skladu s obvezom iz čl. 494. st. 4. ZKP -a, pri čemu nisu uočene povrede zakona na čije postojanje se u žalbenom postupku protiv rješenja pazi po službenoj dužnosti.

U Varaždinu 17. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Igor Pavlic