Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    TRGOVAČKI SUD U

    ZAGREBU

    Zagreb, Trg Johna

    Fitzgeralda Kennedyja 11

    Poslovni broj: P-2570/2023-42

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja JÖRG STIEHL, Dorfstrasse 58, 04668 Partenstein OT Klinga, SR Njemačka, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Matošević, odvjetnik iz OD Anić i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv I-tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB 10840749604, II-tuženika NAVIGARE YACHTING d.d., Buzin, Bani 75, OIB 43630049107, kojeg zastupa punomoćnica Maša Vukušić, odvjetnica u Zagrebu i III-tuženika OTP LEASING d.d., Zagreb, Petrovaradinska ulica 1, OIB 23780250353, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Topić, odvjetnik iz OD Eterović, Šarac i Topić j.t.d. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 19. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnice po zaposlenju I-tuženika OO i punomoćnika III-tuženika, 17. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I/ Nalaže se I-tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d. i II-tuženiku NAVIGARE YACHTING d.d. solidarno isplatiti tužitelju iznos od 2.941,10 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 17. srpnja 2026. do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , sve u roku od 15 dana.

    II/ Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev prema I-tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d. i II-tuženiku NAVIGARE YACHTING d.d. u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 54.086,47 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 19. kolovoza 2021. do isplate te u dijelu kojim isplatu zateznih kamata na iznos od 2.941,10 eur, potražuje za razdoblje od 19. kolovoza 2021. do 16. srpnja 2026.

    III/ U cijelosti se odbija kao neosnovan tužiteljev zahtjev prema III-tuženiku OTP LEASING d.d., radi isplate iznosa od 57.027,57 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 19. kolovoza 2021. do isplate te radi naknade parničnog troška.

    IV/ Nalaže se I-tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d. i II-tuženiku NAVIGARE YACHTING d.d. solidarno naknaditi tužitelju parnične troškova u iznosu od 600,00 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 17. srpnja 2026. do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , sve u roku od 15 dana.

    V/ Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev radi solidarne naknade parničnog troška od I-tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d. i II-tuženiku NAVIGARE YACHTING d.d., u preostalom dijelu, za iznos od 14.178,37 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 17. srpnja 2026. do isplate.

    VI/ Nalaže se tužitelju naknaditi III-tuženiku OTP LEASING d.d. parnične troškove u iznosu od 6.375,00 eur, sve roku od 15 dana.

    V/ Odbija se kao neosnovan zahtjev III-tuženika OTP LEASING d.d. radi naknade parničnog troška od tužitelja u preostalom dijelu, za iznos od 3.625,00 eur.

    Obrazloženje

    1./ Tužitelj je 16. kolovoza 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv tužen ika radi naknade štete za koju tvrdi da je nastala na njegovom plovilu naziva „Parassita“ oznake SSR 5075. Naime, 18. kolovoza 2021. oko 16 sati da se u Marini Tribunj dogodio sudar brodova na način da je plovilo u vlasništvu III-tuženika naziva “ Pamina“ oznake 93941, kojim je upravljao OOI, neoprezno uplovljavajući u gat F marine, udarilo i oštetilo tužiteljevo polovilo koje je bilo usidreno. O štetnom događaju da je obaviještena Lučka kapetanija Šibenik te je u prekršajnom postupku utvrđena odgovornost OOI za nastanak ovog štetnog događaja. Tvrdi da je u predmetnom štetnom događaju tužitelju nastala šteta, u visini troškova potrebnih za popravak oštećenja prouzročenih na njegovom plovilu u ovom štetnom događaju, i to prema cijenama u Njemačkoj. Naime, tužitelj da je njemački državljanin te je oštećeno njegovo plovilo upisano u njemački upisnik brodova zbog čega smatra da se visina štete određuje prema cijenama popravka u Njemačkoj . Smatra da su mu ovako nastalu štetu dužni solidarno naknaditi tuženici, i to I-tuženik kao odgovorni osiguratelj, na temelju police osiguranja oznake : P06 1020033968, koju je u trenutku ovog štetnog događaja imao s II-tuženikom kao ugovarateljem i korisnikom osiguranja od odgovornosti za štete prouzročene plovilom naziva „Pamina“, a koje je plovilo odgovorno za nastanak predmetne štete, a III-tuženik kao vlasnik ovog plovila. Zatezne kamate na iznos naknade štete potražuje počevši od 19. kolovoza 2021.

    2./ U odgovoru na tužbu i tijekom postupka I-tuženik GENERALI OSIGURANJE d.d. prije svega ukazuje da je u konkretnom slučaju, s obzirom na mjesto nezgode, mjerodavno hrvatsko materijalno pravo. Osporava da bi za nastanak predmetne nezgode bila odgovorna jahta "Pamina", u odnosu na koju da je s ovim tuženikom zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti na koji ukazuje tužitelj, jer da je iz prijave pomorske nezgode razvidno da je do kontakta ovog plovila s tužiteljevim došlo uslijed naleta jakog vjetra. Nadalje, osporava pasivnu legitimaciju jer smatra da tužitelj nema pravo izravne tužbe prema ovom tuženiku, s obzirom da se ne radi o šteti na stvar niti se radi o obveznom osiguranju o odgovornosti. Ističe prigovor zastare. Osporava visinu štete i da bi u predmetnom štetnom događaju nastala oštećenja radi popravka kojih bi bili potrebni radovi navedeni u predračunu na koji se tužitelj, vezano uz obračun naknade štete poziva, ukazujući na prethodno tužitelju izdan predračun potrebnih troškova popravka u znatno nižem iznosu. Također osporava da bi tužitelj imao pravo naknadu štete obračunati prema cijenama u Njemačkoj.

    3./ U odgovoru na tužbu i tijekom postupka II-tuženik NAVIGARE YACHTING d.d. osporava osnovanost zahtjeva i ističe prigovor zastare s obzirom da se sudar brodova kojim je šteta prouzročena dogodio 18. kolovoza 2021. Nadalje, osporava visinu štete jer tvrdi da su u predmetnom sudaru na tužiteljevom plovilu nastala samo manja oštećenja.

    4./ U odgovoru na tužbu i tijekom postupka III-tuženik OTP LEASING d.d. osporava osnovanost i visinu zahtjeva. Prije svega ističe prigovor promašene pasivne legitimacije ukazujući da je vlasnik brodice koja je objekt ugovora o leasingu te da svojim postupanjem štetu nije prouzročio, jer da je prema navodima samog tužitelja šteta nastala isključivo radnjom treće osobe, kojoj je kao davatelj leasinga brodicu dao na ugovoreno korištenje, koju ovaj tuženik da nije mogao otkloniti niti spriječiti. Osporava da bi za njegovu odgovornost bila mjerodavna pravila o objektivnoj odgovornosti vlasnika opasne stvari, jer da u konkretnom slučaju brodica u njegovom vlasništvu ne predstavlja opasnu stvar. Smislenim tumačenjem mjerodavnih propisa smatra da u konkretnom slučaju za nastalu štetu ne odgovara vlasnik brodice odnosno davatelj leasinga, već primatelj leasinga kao korisnik brodice. Osporava i visinu štete jer smatra da nema mjesta obračunu troškova popravka prema cijenama u Njemačkoj.

    5./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: prijava (list 12 spisa), obavezni prekršajni nalog (list 13 spisa), prijava nesreće brodice (list 14-17, 63- 68 spisa), upisni listovi iz upisnika brodova (list 18, 86-91, 222-230 spisa), izvadak iz upisnika brodova (list 55-57 spisa), polica osiguranja i pripadajući uvjeti osiguranja (list 19, 151-169 spisa), iskaznica voditelja brodice (list 20 spisa), zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu brodice (list 21-21 spisa), prijava štete I-tuženiku (list 23-24, 28-30 spisa) i očitovanje od 17. travnja 2023. (list 31-36 spisa), fotografije (list 37-45, 69-77, 170-188 spisa), ugovor o leasingu (list 53-54 spisa), predračun troškova popravka od 27. kolovoza 2021. (list 78-80 spisa) i od 19. listopada 2021. (list 92-98 spisa), izjave o šteti (list 114-118 spisa), isprave dostavljene od strane lučke kapetanije (list 189-2020 spisa). Nadalje, provedeno je pomorsko-prometno vještačenje po vještaku Damiru Višiću koji je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 250-257 spisa) te se usmeno očitovao povodom prigovora stranaka (list 270-273 spisa).

    6./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje ZPP) , ovaj sud je utvrdio da je tužiteljev tužbeni zahtjev djelomično osnovan u odnosu na I i II tuženika, dok je u cijelosti neosnovan u odnosu na III-tuženika.

    7./ Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete za koju tvrdi da je prouzročena na njegovom plovilu jahti "Parassita" u sudaru brodova koji se dogodio 18. kolovoza 2021. kada je u tužiteljevo plovilo udarila jahta "Pamina".

    8./ Među strankama je sporno da li je sudar prouzročen krivnjom jahte "Pamina", a ako jest, da li se, u konkretnom slučaju, pod odgovornošću ovog plovila podrazumijeva odgovornost II-tuženika kao korisnika ili i odgovornost III-tuženika kao vlasnika broda. Zatim, sporno je ima li tužitelj pravo izravne tužbe protiv I-tuženika kao osiguratelja II-tuženika. Sporna je i osnovanost prigovora zastare te visina štete, odnosno koja su oštećenja na tužiteljevoj jahti u predmetnom sudaru brodova nastala te prema kojim se cijenama naknada štete obračunava, s obzirom na tvrdnju tužitelja da bi mjerodavne bile cijene u Njemačkoj jer je on njemački državljanin i oštećena njegova jahta "Parassita" je upisana u njemačkom upisniku brodova.

    9./ Nedvojbeno su, na temelju priloženih isprava, utvrđene sljedeće činjenice:

    - 18. kolovoza 2021., oko 16 sati, plovilo "Pamina" oštetilo je, prilikom pristajanja na gat F u marini u Tribunju, plovilo "Parasitta" te je slučaj prijavljen Lučkoj kapetaniji Šibenik, ispostava Vodice,

    - plovilo "Parasitta" je jahta u vlasništvu tužitelja, upisana u njemačkom upisniku brodova,

    - plovilo "Pamina" je jahta upisana u upisnik brodova u Hrvatskoj, glede koje je kao vlasnik upisan III-tuženik, a kao korisnik II-tuženik,

    - plovilo "Pamina" je u vrijeme predmetne nezgode bilo objekt Ugovora o operativnom leasingu broj 1021793, zaključenog 30. lipnja 2016. između III- tuženika kao davatelja leasinga i II-tuženika kao primatelja leasinga,

    - u vrijeme predmetnog štetnog događaja, II-tuženik je kao ugovaratelj osiguranja bio osiguran kod I-tuženika osiguranjem od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika jahte, a na koje se osiguranje primjenjuju opći Uvjeti I-tuženika za osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika jahte priloženi spisu,

    - nakon predmetne pomorske nezgode plovilo "Parasitta" nije popravljeno te se nalazi na vezu u Hrvatskoj (Marina Tribunj)

    10./ U skladu s odredbom čl. 976. st. 1. toč. 1. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15., 17/19., dalje Pomorski zakonik), za predmetnu je naknadu štete mjerodavno pravo Republike Hrvatske, s obzirom da se predmetni sudar brodova dogodio u marini Tribunj.

    11./ Prema odredbi čl. 750. st. 1. i 2. Pomorskog zakonika, za štetu koju je brod pretrpio zbog sudara odgovora brod, odnosno brodovi za koje se dokaže da je njihovom krivnjom šteta prouzročena. Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost vlasnika broda i brodara, a pod odgovornošću jahte ili brodice odgovornost vlasnika, korisnika i najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade. Odgovornost korisnika jahte ili brodice prema odredbama ove glave Zakonika postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propustom najmoprimca jahte ili brodice ili osobe za koju najmoprimac odgovara (čl. 751. st. 2. Pomorskog zakonika).

    12./ Prema odredbi čl. 5. st. 1. toč. 17. Pomorskog zakonika "korisnik jahte, odnosno brodice" jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu, odnosno brodicu u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte, odnosno brodice osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika jahte, odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika o brodaru.

    13./ Tražbina naknade štete prouzročene sudarom broda zastarijeva za dvije godine od dana sudara (čl. 757. st. 1. Pomorskog zakonika).

    14./ U skladu s odredbom čl. 743. st. 1. Pomorskog zakonika, pri osiguranju odgovornosti osiguranika za štete nanesene trećim osobama iz osiguranja se nadoknađuju svote koje je osiguranik obvezan platiti tim osobama u vezi sa svojom odgovornošću pokrivenom osiguranjem te troškovi potrebni za utvrđivanje visine njegove obveze. Kada je to posebno propisano, kao i u slučaju odgovornosti za smrt i tjelesnu ozljedu člana posade broda i narušavanje zdravlja člana posade, oštećenik može zahtijevati neposredno od osiguravatelja naknadu štete koju je pretrpio događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osiguravateljeve obveze (st. 2. istog članka).

    15./ Neosnovan je prigovor zastare. Predmetni se sudar dogodio 18. kolovoza 2021., a tužitelj je tužbu radi naknade štete prouzročene ovim sudarom podnio 16. kolovoza 2023. (dan predaje podneska sudu eKomunikacijom) pa je dakle postupak pokrenut prije isteka zastarnog roka u skladu s odredbom čl. 757. st. 1. Pomorskog zakonika.

    16./ Neosnovano je osporavanje od strane I-tuženika tužiteljevog prava na izravnu tužbu prema ovom tuženiku kao osiguratelju II-tuženika. Naime, ovaj se tuženik pogrešno poziva na sadržaj odredbe Pomorskog zakonika koji je izm ijenjen u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja (izmjene iz "Narodnih novina" broj 56/13). Prema sadržaju mjerodavne odredbe čl. 743. st. 2. Pomorskog zakonika, tužitelj ima pravo izravne tužbe prema osiguratelju "kada je to posebno propisano". Kako se konkretno radi o ugovoru o osiguranju od odgovornosti, odredbom čl. 965. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO) posebno je propisno vlastito pravo oštećenika neposredne tužbe prema osiguratelju u slučaju osiguranja od odgovornosti. Osim toga, i prema i prema sadržaju Općih uvjeta samog I-tuženika, predviđena je obveza njegovog osiguranika (II-tuženika), kada oštećenik protiv njega podnese tužbu, vođenje spora prepustiti osiguratelju pa i stupanjem na njegovom mjesto (čl. 12. st. 6. i čl. 14. st. 3. Općih uvjeta I-tuženika za osiguranje od odgovornosti vlasnika brodice ili jahte).

    17./ Prema odredbi čl. 750. st. 1. Pomorskog zakonika, kod sudara brodova radi se o odgovornosti na temelju krivnje.

    18./ Radi utvrđenja među strankama spornih činjenica vezanih uz dinamiku nastanka predmetnog sudara brodova te nastalih oštećenja i visine troškova potrebnih za otklanjanje tako nastale štete na jahti tužitelja proveden je dokaz pomorsko prometnim vještačenjem po vještaku Damiru Višiću. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio, ocjenjujući da je vještak nalaz izradio u skladu s pravilima struke i objektivno, na temelju isprava u spisu i neposrednog pregleda tužiteljeve jahte 11. prosinca 2025., dajući uvjerljive i logične razloge za svoje zaključke te da stranke svojim prigovorima pravilnost nalaza i mišljenja vještaka nisu dovele u sumnju. Stoga je, jer nisu ispunjeni razlozi iz odredbe čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a, odbijen prijedlog tužitelja za provođenjem novog pomorsko prometnog vještačenja.

    19./ Na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da se predmetni sudar brodova dogodio jer je kormilar plovila „Pamina“ OOI, nedovoljno oprezno pristajao na vez u marini Tribunj, pri vjetru snage 40-50 km/h iz smjera zapada te udarao i grebao susjedna plovila „Parassita“ i „Eri Baba“. Konačno, da se radi o protupravnom njegovom postupanju razvidno je i iz Obaveznog prekršajnog naloga od 19. kolovoza 2021. kojim je isti proglašen krivim jer je kao zapovjednik i/ili član posade jahte propustio obavljati poslove na jahti u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša (članak 133. Pomorskog zakonika).

    20./ Neosnovano stoga tuženici osporavaju odgovornost kormilara OOI jer je upravo njegovom krivnjom pri upravljanju jahtom "Pamina" suprotno pravilu iz odredbe čl. 133. Pomorskog zakonika prouzročen predmetni sudar.

    21./ Na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da su u predmetnom sudaru na jahti „Parassita“ nastala oštećenja, koja da su, na svih šest pozicija na desnom boku plovila, površinske ogrebotine manjeg opsega, bez dubljih tragova u laminate.

    22./ S obzirom na oprečna stajališta stranaka o opravdanosti troškova popravka iskazanih u predračunima koje je tužitelj za popravak dobio od brodopopravljača (MERK&MERK JAHTE SERVIS TRIBUNJ d.o.o.), vještak je pojasnio da je 25. kolovoza 2021. tužiteljevo plovilo pregledao procjenitelj I-tuženika (SO). Tužitelj da je potom zatražio ponudu za popravak oštećenja na desnom boku (ponuda PON-2021-427 izdana je 27. kolovoza 2025. na iznos od 12.705,45 kn). Potom je tužitelj od istog brodopopravljača zatražio i drugu ponudu, koja se odnosi na popravak štete i bojanje desne strane trupa (ponuda PON-2021-0498 izdana 19. listopada 2021. iznosi 429.674,20 kn). Vještak je naveo da je od izdavatelja ponuda zatražio pojašnjenje o specifikaciji radova iz ponuda, a izdavatelj da je pojasnio da je prva ponuda sastavljena prema upitu za popravak samo tada nastalih oštećenja, a druga je naknadno sastavljena prema upitu tužitelja koji je zatražio i bojanje trupa.

    23./ Iako tužitelj ne spori, i vještak je pregledom plovila tužitelja utvrdio da oštećenja nisu u međuvremenu sanirana. Utvrdio je da su na desnom boku vidljive ogrebotine za koje sa sigurnošću ne može utvrditi koje su nastale u predmetnom štetnom događaju, a koje prije ili kasnije. Kako bi razlučio koja su oštećenja relevantna za ovaj štetni događaj, vještak je u Zadru sam iz arhive procjenitelja SO izdvojio dokumentaciju i fotografije s njegovih pregleda iz 2020. i 2021. temeljem kojih je utvrdio da je oštećenje iz 2020. nastalo je 19. srpnja u 17:30 sati u Starom Gradu na Hvaru, a tom je prilikom na desnom boku nastala ogrebotina dužine oko 4 cm . Na fotografijama s pregleda iz 2021., duž desnog boka da su vidljive ogrebotine na šest odvojenih pozicija, površinske i plitke, bez zadiranja u laminate.

    24./ Konačno, vještak je zaključio da se prva ponuda izdana tužitelju odnosi na realno procijenjene troškove popravka oštećenja nastalih u predmetnom štetnom događaju. Iako je ovom plovilu novo bojanje trupa svakako poželjno, jer završni zaštitni sloj bazne boje s efektom ima svoj vijek trajanja i nakon 10-ak godina gubi svoje originalne karakteristike, a bazna boja više nije dovoljno dobro zaštićena i tada ubrzano propada, potreba bojanja nije u uzročno-posljedičnoj vezi s oštećenjima nastalim u predmetnom štetnom događaju, već je posljedica starosti plovila, proizvedenog 2010. Stoga trošak bojanja trupa za koji je uvećana kasnija ponuda nije potreban radi popravljanja štete nastale na tužiteljevom plovilu u predmetnom štetnom događaju.

    25./ S obzirom da tužitelj polovilo nije popravio, visina štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke (razlog iz odredbe čl. 1089. st. 2. ZOO - a).

    26./ Vještak je pojasnio da u Hrvatskoj postoji više poduzeća i obrta brodopopravljača koji ovakve popravke mogu i redovno ih obavljaju. Jedan od njih je i brodopopravljač od kojeg je vlasnik zatražio ponude dostavljene u spisu. Popravak oštećenja na ovom plovilu može obaviti jedan radnik za četiri dana radna po pola radnog vremena, dakle, za 16 radnih sati. Za ovu vrstu radova trenutna bruto vrijednost radnog sata je 50,00 EUR, što je vrijednost rada od 800,00 EUR, a vrijednost utrošenog materijala je 200,00 EUR. Ukupnom trošku treba pridodati i trošak marine od 1.941,10 EUR, što je ukupno 2.941,10 EUR. Pojasnio je da cijena troška marine uključuje cijenu "travel lifta" za ovo plovilo, dvije operacije koje uključuje i 7 dana gratis boravka plovila na kopnu, a da u vrijeme pregleda i sastavljanja ovog izvještaja iznosi 1.941,10 EUR.

    27./ Pozvan očitovati se koliko bi troškovi popravka iznosili da se popravak vrši u Njemačkoj, vještak je naveo da bi tada troškovi marine i vrijednost materijal bili bi jednaki, no veća da je vrijednost rada (uspoređujući vrijednost radova prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća za kolovoz 2025. u Hrvatskoj je bila 2.015,00 EUR, a prema njemačkom Saveznom uredu za statistiku prosječna plaća u Njemačkoj je 4.350,00 EUR). Tada da bi troškovi popravka iznosili 3.869,10 EUR.

    28./ Očitujući se na prigovore stranaka vještak je pojasnio da je trošak marine potreban jer da je plovilo radi popravka potrebno izvaditi na kopno. Pregledom plovila da je zaključio da od proizvodnje nije bojano i da kod oštećenja o kakvima se u konkretnom slučaju radi bojanje trupa nije potrebno. Naime, u konkretnom se slučaju radi o boji sa efektom, koja ima zaštitni sloj. Ovaj zaštitni sloj ima razdoblje trajanja od 10-15ak godina, a nakon toga ga je potrebno obnoviti. Ljuštenje koje je utvrdio i na krmi broda (nije mjesto oštećenja u predmetnom štetnom događaju), potvrđuje da je posljedica dotrajalosti, odnosno da nije posljedica oštećenja nastalih u predmetnom štetnom događaju. Pojasnio je i da nije opravdano i smisleno plovilo popravljati u Njemačkoj jer da je svakako odgovarajući popravak moguće izvršiti u Hrvatskoj, gdje se brod i nalazi. Osim toga, predmetno je plovilo na stalnom vezu u marini Tribunj, a iz čega je za zaključiti da je na tom vezu smješteno kroz cijelo razdoblje, odnosno da ga vlasnik ne odvozi u Njemačku.

    29./ Dakle, s obzirom da tužitelj svoje plovilo nije u međuvremenu popravio, utvrđeno je da istom pripada pravo na naknadu štete u visini troškova potrebnih za popravak oštećenja nastalih na njegovom plovilu u predmetnom štetnom događaju, i to prema cijenama mjerodavnim u Hrvatskoj u vrijeme donošenja ove presude, odnosno u iznosu od 2.941,10 eur.

    30./ Neosnovano tužitelj potražuje naknadu štete u preostalom dijelu, za iznos od 54.086,47 eur. Ovo stoga što daljnji trošak po osnovi bojanja trupa broda nije u uzročno-posljedičnoj vezi s oštećenjima nastalima u predmetnom štetnom događaju. Neosnovano tužitelj smatra da bi pravo na naknadu štete imao prema cijenama u Njemačkoj, samo stoga što je on njemački državljanin, a brod upisan u njemački upisnik brodova. Naime, ako se ima u vidu da se štetni događaj dogodio u marini u Hrvatskoj, 2021., gdje proizlazi da je jahta smještena cijelo vrijeme od nastanka štetnog događaja i da je tužitelj ne odvozi u Njemačku (na stalnom vezu), te da je popravak na kvalitetan način moguće obaviti i u Hrvatskoj, a tužitelj nije iznio uvjerljive razloge kojima bi opravdao potrebu popravljanja jahte u Njemačkoj, to je po ocjeni ovog suda neosnovan njegov zahtjev za obračun naknade štete u visini potrebnih troškova popravka prema cijenama u Njemačkoj, već su mjerodavne cijene u Hrvatskoj.

    31./ Iako se naknada štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete (čl. 1086. ZOO-a), imajući u vidu da je naknada određena u skladu s odredbom čl. 1089. st. 2. ZOO-a, prema cijenama potrebnim za popravak oštećenja u vrijeme donošenja ove presude jer tužitelj jahtu u međuvremenu nije popravio (nereparirana imovinska štete), to tužitelju zatezne kamate pripadaju počevši od donošenja ove presude (čl. 29. st. 1. ZOO-a), dok neosnovano tužitelj zatezne kamate potražuje u razdoblju od 19. kolovoza 2021. do 16. srpnja 2026. Stopa zateznih kamata određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a, u visini stope mjerodavne za ostale odnose.

    32./ S obzirom da je predmetni sudar brodova prouzročen krivnjom skipera OOI, koji je, upravljajući jahtom "Pamina" nedovoljno oprezno pristajao na vez u marini Tribunj, pri vjetru snage 40-50 km/h iz smjera zapada te udarao i grebao tužiteljevo plovilo „Parassita“, to osnovano tužitelj naknadu štete potražuje od II-tuženika kao korisnika jahte " O", koji je u vrijeme predmetnog sudara ovu jahtu imao u posjedu na temelju ugovora o leasingu s njezinim vlasnikom. S obzirom da je sudar prouzročen radnjom skipera OOI za kojeg II-tuženik odgovara (koju okolnost i sam II-tuženik nije osporavao), to, u skladu s odredbom čl. 751. st. 2. Pomorskog zakonika, u konkretnom slučaju postoji odgovornost II-tuženika kao korisnika jahte jer je šteta prouzročena radnjom osobe za koju od odgovara.

    33./ S obzirom da, kako je prethodno obrazloženo, tužitelj ima pravo izravne tužbe prema I-tuženiku, osiguratelju II-tuženika kao odgovornog štetnika, to osnovano tužitelj zahtjev ističe i prema I-tuženiku, koji s II-tuženikom odgovara solidarno.

    34./ Međutim, osnovano prigovor promašene pasivne legitimacije za naknadu predmetne štete ističe III-tuženik, kao vlasnik jahte "Pamina", koji nije u vrijeme predmetnog sudara brodova jahtu " O" držao u neposrednom posjedu, jer se radi o objektu ugovora o leasingu, koji je bio u posjedu II-tuženika na temelju takvog ugovora. Dakle, u konkretnom slučaju, u smislu odredbe čl. 5. st. 1. toč. 17. Pomorkog zakonika, korisnik jahte krivnjom koje je sudar prouzročen nije III-tuženik kao njezin vlasnik već II-tuženik.

    35./ Kako se, prema odredbi čl. 750. st. st. 1. i 2. Pomorskog zakonika, kod štete kao posljedice sudara brodova radi o odgovornosti na temelju krivnje broda koji je štetu prouzročio, a pod odgovornošću jahte ili brodice razumijeva se odgovornost vlasnika, korisnika i najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade, pri čemu je izrijekom propisano da odgovornost korisnika jahte postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propustom najmoprimca jahte ili brodice ili osobe za koju najmoprimac odgovara, to osnovano ističe III-tuženik da nema njegove odgovornosti za štetu u konkretnom slučaju.

    36./ Naime, po shvaćanju ovog suda, iz mjerodavnih materijalnopravnih odredaba proizlazi da za štetu u slučaju sudara brodova, kada brod koji je štetu prouzročio ima korisnika različitog od vlasnika, odgovora korisnik broda, no ne i vlasnik samo na temelju činjenice vlasništva.

    37./ Konačno, tužitelj, osim upiranja na činjenicu vlasništva III-tuženika nije iznio činjenice iz kojih bi proizlazila osnovanost pretpostavki odgovornosti na temelju krivnje ovog tuženika za nastanak predmetne štete, a prema mjerodavnoj odredbi čl. 750. Pomorskog zakonika (štetna radnja, uzročnost, protupravnost u odnosu na ovog tuženika).

    38./ Kako se radi o pravilima odgovornosti za štetu na temelju Pomorskog zakonika kao posebnog propisa, koja je odgovornost u slučaju sudara brodova uređena kao odgovornost na temelju krivnje, to u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba općeg propisa (ZOO-a) o objektivnoj odgovornosti za štetu od opasne stvari.

    39./ Ocjenjujući da su odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri raspravljene i utvrđene, sud je odbio preostale dokazne prijedloge tužitelja, radi saslušanja tužitelja i svjedoka na okolnost nastanka i visine štete, odnosno dokazni prijedlog III -tuženika radi saslušanja kao svjedoka skipera OOI na okolnosti vezane uz predmetni sudara brodova.

    40./ U odnosu na I-tuženika i II-tuženika, tužitelj je u cijelosti uspio u sporu glede osnove (jer su ovi tuženici osnovanost osnove odštetnog zahtjeva osporavali), dok je glede visine uspio u omjeru od 5%, pa je ukupni uspjeh tužitelja u odnosu na ove tuženike 52,5% ((100% + 5%) / 2 = 52,5%). Kako je dakle tužitelj u odnosu na ove tuženike uspio u približno jednakom omjeru, to je o zahtjevu radi naknade parničnog troška u odnosu na tužitelja i ove tuženike odlučeno primjenom odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a, na način da svaka od ovih stranaka snosi svoje troškove postupka.

    41./ Ipak, imajući u vidu da je trošak pomorsko prometnog vještačenja, koje je provedeno kako radi utvrđenja dinamike nastanka predmetnog sudara brodova (jer su I-tuženik i II-tuženik osporavali svoju odgovornost vezano uz dinamiku nastanka sudara), tako i radi utvrđenja visine (koja su oštećenja nastala i visina potrebnih troškova popravka), podmirio samo tužitelj, koji je glede dokazivanja osnovanosti osnove vezane uz dinamiku nastanka sudara uspio u sporu, to je, po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju smislenom primjenom procesnih pravila o naknadi troškova opravdano tužitelju priznati pravo na naknadu troška vještačenja u omjeru od 50% , odnosno u iznosu od 600,00 eur. U protivnom bi, uz troškove zastupanja koje su imali i tužitelj i I i II-tuženik, sam tužitelj u cijelosti snosio dodatni teret troška vještačenja, a posljedica čega, bi, po shvaćanju ovog suda, bila suprotna procesnom pravilu iz odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a, suština kojeg je, kod podjednakog uspjeha i snošenje podjednakog tereta troškova postupka.

    42./ Kako su I-tuženik i II-tuženik suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, to i za ovaj trošak postupka tužitelju odgovaraju solidarno (čl. 161. st. 3. ZPP-a), sa zateznim kamatama koje tužitelju pripadaju počevši od donošenja ove presude (čl. 151. st. 3. ZPP-a) po stopi mjerodavnoj za ostale odnose iz odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

    43./ U odnosu na III-tuženika, tužitelj je u cijelosti izgubio u sporu pa je ovom tuženiku dužan naknaditi troškove koje mu je vođenjem parnice prouzročio (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

    44./ III-tuženiku je, u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a, prema ispostavljenom troškovniku i vrijednosti predmeta spora te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje Tarifa), priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku za:

    - sastav odgovora na tužbu (T.br. 8/1 Tarife) u iznosu od 1.000,00 eur,

    - zastupanje na ročištu 17. lipnja 2024. koje je odgođeno, zbog neuredne dostave, prije započinjanja raspravljanja (T.br. 9/5 Tarife), 100,00 eur,

    - zastupanje na ročištima 23. rujna 2024 i 19. lipnja 2026. (T.br. 9/1 Tarife) u iznosu od po 1.000,00 eur,

    - sastav podneska od 16. veljače 2026. kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka (T.br. 8/1 Tarife), u iznosu od 1.000,00 eur,

    - sastav jednog obrazloženog podneska (od 18. srpnja 2024.) kojim se tuženik očitovao na navode tužitelja, dok je trošak podnesaka od 31. listopada 2024. i 19. studenog 2025. ocijenjen kao nepotreban jer u ovim podnescima tuženik ponavlja već ranije iznijete navode (T.br. 8/1 Tarife), u iznosu od 1.000,00 eur, dakle ukupno 5.100,00 eur, koji iznos valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u visini od 25% (T.br. 46 Tarife), što ukupno iznosi 6.375,00 eur.

    45./ U preostalom dijelu zahtjev III-tuženika za naknadu parničnog troška, za daljnji iznos od 3.625,00 eur, odbijen je kao neosnovan.

    U Zagrebu 17. srpnja 2026.

    Sutkinja:

    Tina Šimović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.