REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51 260 Crikvenica

Poslovni broj: P-2362/2019-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, po sucu Sonji Alač, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Vladi Vladiki, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženih 1. ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Franjo Šebijan, odvjetnik u Varaždinu, 2. SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Josip Vugrin, odvjetnik u Čakovcu, i 3. KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Štefan, odvjetnik u Čakovcu, radi naknade štete, nakon zaključene javne glavne rasprave održane 18. lipnja 2026., 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženima ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplate iznos od 16.782,54 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. srpnja 2026. kao dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu, kojim traži da joj tuženi ŽZ, SZ i KZ solidarno isplate iznos naveden u točki I. izreke ove presude, te zakonske zatezne kamate na taj iznos od 4. ožujka 2018. do 16. srpnja 2026.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda, kojeg su istaknuli tuženi ŽZ i SZ.

Obrazloženje

1. U tužbi od 2. srpnja 2019., koju podnosi protiv tuženih ŽZ, SZ i KZ (u nastavku: tuženi), radi naknade štete, tužiteljica BZ (u nastavku: tužiteljica) navodi da su stranke suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, garaža i dvorište površine 619 m2, upisane u zemljišne knjige u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to tužiteljica u 3/6 suvlasničkog dijela, a tuženi svaki po 1/6 suvlasničkog dijela. Navedena nekretnina da predstavlja obiteljsku kuću i dvorište na adresi [adresa]. Zgrada izgrađena na toj nekretnini da je u naravi podijeljena na način da tužiteljica drži u samostalnom, neposrednom i isključivom posjedu prizemlje kuće, dok da tuženi drže u samostalnom, neposrednom i isključivom (su)posjedu kat i tavan te kuće. Tužiteljica da ne stanuje u toj nekretnini, nego ju ona i njezina obitelj koriste za povremeni boravak. 4. ožujka 2018. tužiteljičina kćerka, ulazeći u stan u tužiteljičinom vlasništvu, da je vidjela da je isti u cijelosti poplavljen. Tom prilikom da je vidjela da voda teče s kata, iz dijela zgrade koji je u posjedu tuženih. O navedenom događaju da je obaviještena policija, te da je pred ovim sudom pod posl. br. R1 -89/2018 proveden izvanparnični postupak osiguranja dokaza. Do poplave da je došlo radi puknuća vodovodne cijevi u stanu na prvom katu, kojeg u suposjedu drže tuženi, te da su za štetu odgovorni tuženi. Zbog navedene poplave da je u stanu u prizemlju, kojeg koristi i koji je u vlasništvu tužiteljice nastala znatna materijalna šteta. Namještaj i kućanski uređaji da su u potpunosti uništeni, a isto da se odnosi i na odjeću i obuću koja se nalazila u stanu. Tužiteljica navodi da dostavlja popis stvari koje su uništene zbog navedene poplave. Tužiteljica potvrđuje da su pojedine stvari zbog proteka vremena u trenutku štetnog događaja imale manju vrijednost od one po kojoj su kupljene, a ukupna cijena po kojoj su kupljene stvari da iznosi 154.372,00 HRK, pa smatra da joj po osnovi naknade štete zbog uništenog namještaja i drugih pokretnina pripada pravo na iznos od ukupno najmanje 48.000,00 HRK. U pogledu nekretnine (stana), zidovi i podovi da su u potpunosti natopljeni vodom, što da je uzrokovalo nastajanje gljivica, otpadanje žbuke i boje sa zidova, otpadanje zidnih pločica, dok da su podne obloge u cijelosti uništene, tako da je parket zbog natapanja nabreknuo i stvorio valove i do metra visoke. Trošak građevinskih radova i materijala, bez cijene laminata, pločica i pripadajućeg ljepila, letvica i sl., da je iznosio 128.250,00 HRK, sve sukladno računu koji dostavlja. Cijena laminata, podložne ploče i letvica da je iznosila 12.554,45 HRK, cijena pločica, fug mase i sl. da je iznosila 7.124,13 HRK (4.260,60 HRK + 2.863,53 HRK), sve sukladno računima koji se dostavljaju. Trošak rekonstrukcije električnih instalacija s materijalom da je iznosio 15.000,00 HRK, sve sukladno računu koji dostavlja. Trošak kupnje i montaže unutarnje stolarije 9.000,00 HRK i vanjske stolarije 18.300,00 HRK, ukupno 27.300,00 HRK, sve prema dostavljenim računima. Osim navedenoga, tužiteljica da je imala dodatne troškove u vidu najma električnih grijalica

– sušilica za zid, a sušenje zidova tim načinom da je rezultiralo i povećanim utroškom električne energije. Za najam sušilica (odvlaživača) za zidove tužiteljica da je platila ukupno 4.600,00 HRK, sukladno računima koje dostavlja, te da je za tu potrebu utrošila dodatnu električnu energiju u vrijednosti minimalno 2.000,00 HRK. Popravak klima uređaja da je iznosio 1.250,00 HRK, sukladno računu koji dostavlja. Tužiteljica da je bila primorana dolaziti iz [adresa] u [adresa] radi otklanjanja štete minimalno 20 puta, te da putni trošak na relaciji [adresa] – [adresa] iznosi 4.000,00 HRK. Tužiteljica da se radi mirnog rješenja ove sporne situacije obratila tuženima, pisanim putem, no taj pokušaj da je ostao bezuspješan. Budući da se radi o šteti koja je nastala izlijevanjem vode iz stana kojeg tuženi isključivo drže i koriste, da je evidentno da su oni odgovorni za počinjenu štetu. Sukladno odredbama članka 1107. Zakona o obveznim odnosima, tuženi da odgovaraju solidarno. Tužiteljica navodi da potražuje zateznu kamatu na iznos glavnice naknade štete od 4. ožujka 2018. pa do isplate, dakle od dana kada je njezina kćerka uočila nastanak štete, a ista da je nesporno nastala makar jedan dan ranije, te da tužiteljica taj dan uzima kao najkasniji dan kada je šteta mogla nastati.

Tužiteljica je tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potraživala od tuženih da joj solidarno isplate novčani iznos od 250.078,58 HRK / 33.191,13 EUR, sa zateznom kamatom od 4. ožujka 2018. pa do isplate, u roku od 15 dana, sve uz solidarnu naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu od 20. veljače 2020. tuženi ŽZ i SZ su prvenstveno istaknuli prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda, navodeći da je za suđenje mjesno nadležan sud prema prebivalištu tuženih. Nadalje su naveli da se protive tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti, te predlažu odbijanje istoga.

U podnesku od 25. veljače 2020. gore navedeni tuženi su naveli da je točno da je zgrada koja je predmet ovoga postupka, iako nije etažirana, među suvlasnicima realno podijeljena na način da svaki od tuženih koristi jedan od apartmana u kući. Tužiteljica da koristi prizemlje zgrade, a tuženi svaki po jednu buduću etažnu jedinicu, ili svaki po jedan apartman na katu kuće. Potvrđuju da je u navedenoj zgradi došlo do puknuća cijevi na prvom katu. Ističu da je zgrada u kojoj je došlo do štete realno podijeljena na način da je svakom od suvlasnika poznato koji stan i na kojoj poziciji koristi koji od suvlasnika. Ističu da nije sporno da je do puknuća cijevi došlo, te su naveli da su odmah po saznanju za navedeni događaj otišli na lice mjesta kako bi utvrdili u čijem je stanu došlo do puknuća cijevi i kako bi sanirali štetu. Tužiteljica da nije odmah po saznanju za puknuće cijevi prišla saniranju štete već da je njezin stan bio zatvoren bez isušivanja i prozračivanja. Time da je ona sama doprinijela tome da šteta bude veća nego bi inače bila, a pored toga da je nanijela štetu i stanovima tuženih time što nije pravovremeno započela sa sušenjem i prozračivanjem svoga stana. U pogledu visine štete, tuženi ističu da se na dio naknade materijalne štete koji se potražuje s osnova uništenja namještaja i kućanskih uređaja, te odjeće i obuće, nemoguće očitovati budući da tužiteljica nije specificirala na što se konkretno odnosi ta šteta, odnosno na koje predmete i koliko oni vrijede odnosno koliko su stari. S obzirom na to da kod potraživanja naknade materijalne štete tužiteljica mora točno specificirati na što se konkretno šteta odnosi i koliko iznosi, tuženi smatraju da tužba treba biti vraćena na popravak, kako bi se na nju moglo kvalitetno očitovati. U pogledu visine naknade štete, nakon što se utvrdi na koje se predmete potraživanje tužiteljice odnosi, da će biti potrebno da tužiteljica vještačenjem dokaže i visinu štete. Tuženi smatraju da tužiteljica potražuje previsoke iznose, čak i po onim osnovama za koje je dostavila račune, a uz račune je potrebno i da dokaže koji je od tih računa doista platila. Puknuće cijevi, po mišljenju tuženih nije uzrokovalo tako visoku štetu kakvu potražuje tužiteljica. Navode da je upitno je li puknuće cijevi moglo uzrokovati štetu na svim predmetima koje tužiteljica u tužbi nabraja kao oštećene koje je u stanu mijenjala. Konačno, šteta da je utvrđivana i u postupku osiguranja dokaza pa sadašnje potraživanje tužiteljice drastično odstupa od tamo utvrđenog obima i visine štete. Nadalje, da je upitno bi li šteta nastala u takvom obimu da je tužiteljica na vrijeme pristupila sanaciji štete, te da njezin stan nakon puknuća cijevi nije bio dulje vrijeme zatvoren. Stoga tuženi osporavaju i osnovu i visinu štete koju tužiteljica potražuje. Predlažu odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti.

Tuženi KZ je u odgovoru na tužbu od 24. veljače 2020. osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, kako u osnovu, tako i visini. Potvrđuje da tužiteljica i tuženi dolaze upisani u zemljišnoj knjizi ovoga suda, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u omjerima kako se to navodi u tužbi. Parnične stranke da dogovorno vrše posjed tj. suposjed predmetne nekretnine odnosno zgrade, a na način da tužiteljica vrši suposjed prizemlja zgrade, a tuženi kata i tavana, i to svaki svoj dio. Tuženi KZ, kao i preostali tuženi, te tužiteljica da ne borave na predmetnoj nekretnini svakodnevno, već povremeno kroz godinu, s obzirom na to da istu koriste za odmor. Navedeni tuženi osporava da se puknuće vodovodne cijevi dogodilo u dijelu nekretnine tj. zgrade koju u suposjedu drži navedeni tuženi, a što da je vidljivo iz priloženih fotografija tužiteljice tj. po mjestu gdje je očito voda prodrla po zidovima. Osporava da bi navedeno puknuće cijevi bilo u dijelu nekretnine tj. zgrade koja se nalazi u suposjedu bilo kojeg od tuženih. Naime, navodi da suvlasnici nemaju etažirane suvlasničke dijelove. Ako bi se uzelo u obzir da suvlasnici imaju etažirano vlasništvo da se radi o mjestu puknuća koje može predstavljati, odnosno predstavlja isključivo zajednički dio zgrade. Tuženi osporava visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti tj. iznos štete koji tužiteljica traži tužbom. Navedeni iznos da nikako ne može opravdati štetu na stvarima i instalacijama kako to navodi tužiteljica. Iznosi troškova materijala i rada da su potpuno paušalni. Iz priloženih fotografija tužiteljice također da je vidljivo da se radi o većinom starom i trošnom namještaju, odnosno stvarima. Ističe da je pogrešna tvrdnja tužiteljice da tuženi odgovaraju solidarno, te se tuženi ovome protivi. Iz priloženih fotografija tužiteljice da je vidljivo da su neke snimljene 4. ožujka 2018., kada je šteta očito uočena od strane tužiteljice, no neke da su snimane i mjesec dana kasnije pa da se postavlja pitanje zašto tužiteljica odmah nije pristupila sanaciji štete već je ostavila stan sa stvarima očito zatvoren, a što da je doprinijelo povećanju štete (gljivice, dizanje parketa, propadanje namještaja). Takvim postupanjem tj. nečinjenjem tužiteljica da je doprinijela daljnjem nastanku štete i njezinoj visini. S obzirom na navedeno, tuženi se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže odbijanje istoga kao neosnovanog, uz naknadu parničnog troška navedenom tuženom.

3. Očitujući se na navode odgovora na tužbu tužiteljica je u podnesku od 5. svibnja 2020. navela da su prigovori tuženih potpuno neosnovani, paušali i netočni. Ističe da kao što tuženi u odgovoru na tužbu potvrđuju, da tužiteljica koristi prizemlje, a do puknuća cijevi da je došlo na prvom katu. Navodi da je odmah po saznanju za štetu pristupila saniranju štete tj. izbacivanju vode kantama iz apartmana jer je visina vode iznosila minimalno 10-20 cm. U to vrijeme da je još uvijek curila voda iz plafonjere, a što da je vidljivo iz priloženog CD-a te da stoga nije doprinijela visini štete. Visina štete da je postavljena i više nego realno. Uz tužbu da je priložen detaljan popis stvari koje su uništene štetnim događajem, a na kojem se vidi njihova starost, kao i vrijednost te da stoga tužiteljici nije jasno kako nije specificirala na koje se konkretno predmete odnosi i koliko oni vrijede, odnosno koliko su stari. Iz popisa da je jasno vidljivo koje su stvari uništene, starost istih, njihova pojedinačna vrijednost, kao i da ukupna vrijednost tih stvari iznosi 154.372,00 HRK. Tužiteljica navodi da tužbom potražuje iznos od 48.000,00 HRK što je manje od trećine vrijednosti uništenog namještaja. Nadalje navodi da se radi o stanu koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaone te hodnika, površine veće od 100 m2, a koji je praktički u potpunosti uništen. Za svaki traženi iznos da je u tužbi priložila i račun vezano za stvari koje je kupila ili radove koji su već obavljeni, navodeći da je te račune platila. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže prihvaćanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4. Tuženi KZ u daljnjem tijeku postupka u podnesku od 19. siječnja 2021. naveo je da ukoliko sud prihvati prijedlog tužiteljice da se provede uviđaj i vještačenje po vještaku građevinske struke koji će utvrditi vrijednost uništenog namještaja, kao i opseg ukupne štete, da predlaže da se u tom slučaju naloži vještaku da utvrdi mjesto puknuća cijevi te predstavlja li isto mjesto zajednički dio zgrade.

Tuženi ŽZ je na pripremnom ročištu 25. siječnja 2021. naveo da je odmah po dojavi o poplavi javio susjedu koji ima njihove ključeve i obilazi im stan da ide vidjeti što se dogodilo, te je naveo da je njihov stan bio suh, te da je i dalje suh, a da nisu ništa u njemu dirali, te da do puknuća cijevi nije došlo u njegovom stanu, koji se nalazi u sredini između stanova preostalih tuženih. Nadalje je naveo da je do puknuća cijevi došlo na vanjskom dijelu zida, a ne u posebnom dijelu odnosno u njegovom stanu ili u prilaznom dijelu za njegov stan, već od njegovog stana u sjeverozapadnom dijelu. Nadalje je naveo da su obojici preostalih tuženih javili o događaju te da je tuženi SZ stupio u kontakt s tužiteljicom i dogovorio sastanak za dva dana na licu mjesta, ali da se tužiteljica nije pojavila na licu mjesta te da su on i tuženi SZ s majstorima otišli k tužiteljici u Rijeku i dogovorili da tuženi ne trebaju pribavljati nikakve agregate već da će tužiteljica sama pribaviti agregate za isušivanje i početi s isušivanjem, što se na kraju nije dogodilo već da je stan tužiteljice nekoliko mjeseci bio zatvoren, čak možda i godinu dana. Uz navedeno je naveo da je s njihove strane postojala volja da saniraju tu štetu odnosno da tužiteljica otvori stan i da se sanira ta šteta, ali da tužiteljica nije otvorila stan, te da je rekla da će ona sama sanirati isušivanje. Naveo je da se odmah pristupilo saniranju da šteta ne bi bila tako velika, te da je upravo zbog nečinjenja tužiteljice došlo do veće štete.

5. Nakon provedenog uviđaja i građevinskog vještačenja, tužiteljica je u podnesku od 23. studenoga 2025. precizirala tužbeni zahtjev, te traži od tuženih da joj solidarno isplate novčani iznos od 16.782,54 EUR sa zateznom kamatom od 4. ožujka 2018. pa do isplate, u roku od 15 dana, sve uz solidarnu naknadu parničnog troška.

6. U postupku su provedeni dokazi uvidom u CD (stranica 6 spis), popis (stranice 7-9 spisa), preslike izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 10 spisa), računa od 15. lipnja 2018. (stranice 11-12 spisa), od 9. lipnja 2018. (stranica 13 spisa), od 22. svibnja 2018. (stranica 14 spisa), od 18. svibnja 2018. (stranica 15 spisa), od 18. svibnja 2018. (stranica 16 spisa), uplatnice (stranica 17 spisa), računa od 23. listopada 2018. (stranica 18 spisa), od 12. listopada 2018. (stranica 19 spisa), ponude od 7. lipnja 2018. (stranice 20-22 spisa), ugovora o najmu od 11. svibnja 2018. (stranica 23 spisa), obračuna ugovora o najmu od 11. svibnja 2018. (stranica 24 spisa), računa od 5. lipnja 2018. (stranica 25 spisa), uplatnica od 18. lipnja 2018. (stranica 26 spisa), računa od 6. kolovoza 2018. (stranica 27 spisa), uplatnica od 23. kolovoza 2018. (stranica 28 spisa), te servisnog izvještaja od 7. kolovoza 2018. (stranica 29 spisa). Na ročištu održanom 4. svibnja 2021. proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice te tuženih SZ i KZ, u odsutnosti uredno pozvanog tuženog ŽZ (stranice 51-57 spisa), na ročištu održanom 13. srpnja 2022. proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TZ (stranice 70-75 spisa), na ročištu održanom 24. studenoga 2022. proveden je dokaz saslušanjem svjedoka RZ, ĐZ i FZ (stranice 79-85 spisa), 3. listopada 2024. proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Dragana Blaževića, dipl. ing. grad. iz Rijeke (stranice 92-94 spisa), te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje navedenoga vještaka od 28. veljače 2025., dostavljen u spis 9. ožujka 2025. (stranice 99-118 spisa) i očitovanje navedenoga vještaka od 2. listopada 2025. (stranice 142-144 spisa), a na ročištu održanom 24. studenoga 2025. saslušan je navedeni vještak (stranice 150-153 spisa), te je izvršen uvid u spise ovoga suda posl. br. R1-89/2018 i R1-121/2019, P-29/2026 (ranije P-2363/2019), koji prileže ovom spisu.

Tužiteljica je tijekom postupka predlagala i provođenje dokaza saslušanjem svjedoka ŠZ, te uvidom u spis ovoga suda posl. br. P -45/2019, od kojih dokaznih prijedloga je odustala. Vezano za prijedloge za saslušanjem svjedoka ZZ, koji nije pristupao na dva ročišta radi saslušanja zbog zdravstvenih razloga, s time da je još jedno ročište odgođeno jer navedeni svjedok nije mogao pristupiti na isto, te svjedoka CZ, tužiteljica je navela da će se o potrebi saslušanja istih izjasniti naknadno, da bi naknadno, nakon provođenja građevinskog vještačenja navela da nema daljnjih dokaznih prijedloga, te da predlaže zaključenje glavne rasprave, iz čega proizlazi da je odustala od provođenja navedenih dokaza, pa tako i prijedloga za pribavom zapisnika policije, na dan kada je uočila štetu. Dodatno se ističe i da je provođenje svih ovih dokaza suvišno, s obzirom na činjenično stanje utvrđeno ranije navedenim, a provedenim dokazima.

Tuženi KZ je tijekom postupka predlagao i provođenje dopunskog vještačenja po vještaku vodoinstalaterske ili hidrotehničke struke, i to nakon što je provedeno vještačenje po vještaku građevinske struke, koje je provedeno na prijedlog tužiteljice, a provođenje kojeg dopunskog vještačenja je suvišno s obzirom na činjenično stanje koje je utvrđeno ranije navedenim, a provedenim dokazima. Uz navedeno se dodatno ističe i to da tuženi tijekom postupka nisu ni predlagali provođenje kako građevinskog vještačenja, tako ni vještačenja po vještacima vodoinstalaterske ili hidrotehničke struke, da bi predlagali provođenje bilo kakvog dopunskog vještačenja, pa je ovaj dokazni prijedlog iznesen nakon zaključenja prethodnog postupka, radi čega sud isti ne bi trebao ni uzeti u obzir, primjenom odredbe članka 299. stavak 3., u svezi sa stavkom 1. i 2. cit. članka Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25.; u nastavku: ZPP).

Po provedenom dokaznom postupku odlučeno je na način kako to stoji u izreci ove odluke iz razloga koji će biti pojašnjeni u nastavku obrazloženja ove odluke.

7. Predmetno potraživanje tužiteljice odnosi se na naknadu materijalne štete, koju tužiteljica tvrdi da je pretrpjela na svojoj nekretnini – stanu u prizemlju zgrade na adresi [adresa], zbog puknuća cijevi na prvom katu te zgrade, a tvrdi da se taj prvi kat nalazi u suposjedu tuženih.

8. U odnosu na prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda, istaknut od strane tuženih ŽZ i SZ, ističe se kako slijedi:

Odredbom članka 52. stavak 1. ZPP, propisano je da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan sud i na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

S obzirom na činjenicu da je do puknuća cijevi, a što je uzrokovalo štetu u stanu tužiteljice, došlo na području [adresa], gdje se i nalazi nekretnina stranaka, na kojem području je štetna posljedica nastupila, to je štetna radnja počinjena i štetna posljedica nastupila na području nadležnosti ovoga suda.

Stoga je pored suda općemjesne nadležnosti, za suđenje u ovome sporu primjenom odredbe članka 52. stavak 1. ZPP nadležan i ovaj sud, kojem je tužiteljica i podnijela tužbu, radi čega je odbijen kao neosnovan prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda, kako je to navedeno u izreci ovoga rješenja.

9. Odredbom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/15. i 29/18.; u nastavku: ZOO/18.) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Nadalje, prema odredbi članka 1046. ZOO/18. šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist). Prema odredbi članka 1085. stavak 4. ZOO/18. naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja, što bi bila primarna dužnost odgovorne osobe (stavak 1. cit. članka).

Nije sporno da se ranije navedena zgrada sastoji od prizemlja i kata, te da se tužiteljica nalazi u posjedu stana u prizemlju te zgrade, a tuženi u posjedu apartmana koji se nalaze na prvom katu te zgrade, s time da se na katu nalaze 3 apartmana, i to gledajući s opisane ulice prema zgradi, s lijeva na desno, tuženi SZ je u posjedu prvog apartmana, tuženi ŽZ apartmana u sredini odnosno drugog apartmana, te tuženi KZ trećeg apartmana.

Nije sporno da gore navedena zgrada nije etažirana, te da stranke nisu sklopile ni međuvlasnički ugovor niti ugovor o upravljanju zgradom, ali u naravi se točno zna tko koristi koji dio zgrade, odnosno koji dio zgrade su kupili tuženi.

Nije sporno ni to da su se tuženi, temeljem kupoprodajnog ugovora upisali kao suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalazi navedena zgrada s dvorištem, i to svaki u 1/6 suvlasničkog dijela, te da je tužiteljica upisana kao suvlasnica u 3/6 suvlasničkog dijela, te da je takvo stanje bilo i u vrijeme puknuća cijevi, odnosno nastanka štete.

U postupku nije sporno da je došlo do puknuća cijevi u zgradi na gore navedenoj adresi, te da je isto tužiteljica uočila 4. ožujka 2018., i o tome istoga dana obavijestila tužene, ali je sporno je li do tog puknuća došlo u posebnom dijelu, kojeg koriste tuženi, kako to tvrdi tužiteljica, ili u zajedničkom dijelu zgrade, jer tuženi tvrde da je do puknuća cijevi došlo u međukatnoj konstrukciji, odnosno u fasadi objekta, kao zajedničkom dijelu zgrade, a ne u posebnom dijelu bilo kojeg od tuženih.

Naime, tuženi ističu da se zajedničkim dijelom smatraju vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za zgradu do odvajanja instalacija za pojedini stan ili drugi posebni dio zgrade odnosno do vodomjera u stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade, kako je to propisano člankom 3. alineja 13. Uredbe o održavanju zgrada (Narodne novine br. 64/97.)

S obzirom na navedeno, tuženi tvrde da bi odgovarali za nastalu štetu samo razmjerno svojim suvlasničkim udjelima, koji nesporno iznose 1/6 za svakog od tuženog, s time da dodatno ističu da tužena nije dokazala da je navedenu štetu koju potražuje pretrpjela, odnosno da su joj uništene sve stvari i stan (posebno je sporna kupnja nove vanjske stolarije), kako to tvrdi u tužbi, te osporavaju i visinu štete, kao previsoko postavljenu.

Nadalje, ističu i to da je i tužiteljica sama doprinijela tome da se šteta poveća, jer nije poduzela isušivanje i prozračivanje svoga stana odmah po uočavanju štete, koju je uočila 4. ožujka 2018., što nije sporno u postupku, već po proteku duljeg vremenskog perioda.

Naime, ističu da su odmah po dojavi o šteti, s obzirom na to da ne žive u predmetnoj nekretnini, gdje borave samo povremeno, poslali na predmetnu nekretninu osobe od povjerenja, koje su zatvorile vodu na šahtu koji se nalazi na javnoj površini, a nakon dva dana da su došli s majstorima kako bi pristupili saniranju štete, te da je tužiteljica izjavila da će ona osobno organizirati isušivanje svoga stana, čemu da je pristupila tek po proteku duljeg vremenskog perioda.

10. Tužiteljica je u svom iskazu navela da se radi o objektu koji se sastoji od prizemlja i kata, da njezina obitelj koristi prizemlje objekta, a tuženi kat objekta, s time da svaki od tuženih ima svoj ulaz, jer postoje tri ulaza na tom gornjem katu. Gledajuć i s ceste prema kući, tuženi SZ da koristi posebni dio koji se nalazi s lijeve strane, ŽZ posebni dio koji je u sredini, a KZ posebni dio koji se nalazi desno. Što se tiče samog puknuća cijevi navela je da je njezina kćer TZ došla u [adresa] zajedno sa svojim kolegicama i kada je otvorila ulazna vrata stana da je voda počela izlaziti van iz stana. Cijelo prizemlje da je bilo pod vodom do kičice, u gumenim čizmama da se moralo ući u stan u prizemlju. Navela je da je došao suprug njezine sestrične HZ i on da je pomogao njezinoj kćeri izbacivati tu vodu. Nju da je kćer kontaktirala i nazvala, a u međuvremenu da su njezina kćer ili susjed obavijestili policiju i HEP. Ona da je došla nakon 2,5 sata od obavijesti, voda da je već bila zatvorena, navodeći da je policija zatvorila vodu. Voda da je još uvijek curila kroz zidove, kroz plafonjere, kroz utičnice. Odmah da je kontaktirala tuženog SZ, i on da joj je rekao da oni ne mogu doći jer im je to dalek put. Kaže da je otvorila vrata stana, da su pokušali spasiti što se spasiti da od posteljine i posuđa, ali drugo ništa. Namještaj da je sav bio uništen, to da je sve bilo puno vode. Zadržali su se u [adresa] sve do 21,00 sat. Cijelo to vrijeme tuženi da tamo nisu došli, javili su joj se tek nakon par dana. U toj poplavi da je oštećeno kompletno sve, navodeći da je sve navedeno što je oštećeno, od parketa, namještaja, vrata, stolarije, pločice da su popadale sa zida, voda da je probila van na fasadu. U tom trenutku da ona nije mogla znati od kuda dolazi ta voda, znala je da voda dolazi s kata, međutim iz kojeg dijela to da nije mogla znati. To prizemlje da koristi jako dugo, njezina mama pok. DZ da je to prizemlje naslijedila od svoje pok. sestre ČZ. Kaže da su to prizemlje polako preuređivali, taj namještaj koji se nalazio u prizemlju da je bio star otprilike godinu i pol ili dvije, jer su svaku sobu jedne godine obnavljali koliko su mogli. Bio je stavljen novi laminat u dnevni boravak, bilo je ofarbano, pločice su bile u redu na podu, parket je isto tako bio kako treba, navodeći da je bio lakiran. Što se tiče samog namještaja za kojeg je navela da su ga obnovili odnosno kupili novog, nešto da su tog namještaja kupili u Lesnini, nešto u Emmezeti, račune koje je imala da je priložila. Ormare da su kupili u Lesnini, krevete u dućanu koji je poslovao u prostoru u kojem sada posluje Emmezeta na Škurinjama, stvarno da se ne može sjetiti koliko je što platila, zna da je ormar bio nešto manje od 3.000,00 HRK. Što se tiče parketa za koji je navela da se uredno održavao taj parket da je bio u dnevnom boravku i spavaćim sobama, on da je tamo bio od prvog dana kada je kuća sagrađena, ali se uredno održavao. Kuća da je sagrađena 1970. i neke godine. Nije se mogla izjasniti koliko vremena nakon tog događaja su tuženi došli i javili joj se jer je bila van sebe i razočarana zbog svega što se dogodilo. Kaže da je čekala da izađe van sudski vještak u postupku osiguranja dokaza, jer im je rečeno da se ne smije ništa dirati, čekali su da ta voda isteče. Do dolaska sudskog vještaka nije ništa poduzimala. Nakon pregleda od strane sudskog vještaka da su iznajmili isušivače i to se isušivalo, a kaže da se to isušivalo mjesecima. Tuženi da su kada su je kontaktirali, a to je bilo od 3 do 7 dana nakon tog događaja, htjeli da se ide u sanaciju štete, ali da je njoj rečeno da se ništa ne dira dok ne izađe sudski vještak. Sudski vještak da je izašao nakon 20 -ak dana ili mjesec dana. Navela je, a u pogledu električnih instalacija da su se morale kopati i raditi nove, te je navela da ranije nisu imali nikakvih problema s tim instalacijama, navodeći da su to bile instalacije još od gradnje kuće. Nadalje je navela da je HEP došao isključiti struju, oni da su im rekli da struja mora ostati iskopčana, a poslije toga radove da je izvodila firma koja je ovlaštena za električne instalacije. Navela je da je stolarija bila u urednom stanju jer se održavala, navodeći da je stolarija tamo od kada se napravila kuća, te da se radilo o drvenoj stolariji. Što se tiče stropa odnosno plafona da može reći da plafon nije bio mokar samo u zadnjoj sobici, navodeći da je to mala sobica koja se nalazi ispod dijela tuženog KZ. Navela je da su joj tuženi ponudili pomoć u sanaciji štete, te da su joj rekli da joj mogu pomoći u nabavljanju isušivača, a to da su joj ponudili tuženi SZ i ŽZ koji su došli u Rijeku, navodeći da su se našli u kafiću, a to da je bilo tih 3 ili 7 dana nakon poplave. Kaže da je taj dan radila popodne te da nije mogla doći u [adresa], pa da su se zbog toga našli u Rijeci. U tu svoju nekretninu u [adresa] da dolazi mjesečno barem jednom. Te stvari koje su joj uništene one da su se nalazile u njezinom stanu. U vrijeme štetnog događaja njezina nekretnina u [adresa] da nije bila osigurana. Kaže da joj je rečeno da ne smije ništa dirati i iznositi do dolaska sudskog vještaka tako da u periodu do dolaska sudskog vještaka da nije ništa poduzimala na svojoj nekretnini u smislu sanacije štete osim što su prozori bili otvoreni. Kada su došli tuženi ŽZ i SZ kod nje u Rijeku da su je zamolili da ide s njima na nekretninu u [adresa], ali da nije mogla jer je radila popodne. Oni da su joj rekli da bi odmah trebalo krenuti u isušivanje, ali da ona nije smjela ništa poduzimati dok ne dođe sudski vještak. Navela je da je uz tužbu predala popis stvari koje su joj uništene u toj poplavi. Što se tiče posteljine deke da su bile na krevetima, štep deka i madraci također na krevetima. Deke od vune da su bile mokre u ormarima, tenisice da su stajale u ormaru u hodniku, to da je plivalo u vodi. Stol i stolice koji su bili u dnevnom boravku, to da je bilo kupljeno novo u Lesnini.

11. Tuženi SZ je u svom iskazu naveo da je točno da se njegov dio odnosno apartman nalazi gledano s ceste sa zapadne strane na katu objekta u [adresa]. U sredini da je tuženi ŽZ, a s desne strane gledano sa ceste odnosno u istočnom dijelu da je tuženi KZ. Tužiteljica da je u prizemlju, a tuženi na katu. Što se tiče datuma kada su saznali za sam događaj, sjeća se da je bila nedjelja, datume ne pamti, uglavnom tužiteljica ga je nazvala i obavijestila da je došlo do poplave u njezinom stanu. Prvu stvar koju je napravio je da je rekao da zatvore vodu na šahtu koji se nalazi na cesti. Nakon toga da su dogovorili da se nađu čim prije oko dogovora o sanaciji štete. Dogovor da je bio ovakav, on da je uspio tijekom nedjelje i ponedjeljka naći majstora i poduzeće u Zagrebu koje se bavi u Zagrebu isušivanjem prostora te da je dogovoreno da se nađu u utorak. U utorak rano ujutro da su prema [adresa] krenuli majstor, tuženi ŽZ, koji je vozio, i on. Međutim za vrijeme putovanja prema [adresa], kada su bili negdje poslije Karlovca, da ga je nazvala tužiteljica i obavijestila da nije u stanju doći u [adresa] i neka oni dođu u Rijeku i tako da je i bilo. Našli su se u kafiću u Rijeci, dakle to je utorak, a u nedjelju su doznali za poplavu. Kada su došli, on da je tužiteljici prezentirao situaciju oko isušivanja i za cijenu po danu isušivanja tog poduzeća u Zagrebu koje je iznosilo 150,00 HRK, s time da je njemu tužiteljica odgovorila da to u Rijeci košta 200,00 HRK, s čime se on složio. Kaže da nisu išli s tužiteljicom u [adresa] jer je ona rekla da mora ići raditi. Nakon prezentacije oko isušivanja da je dogovoreno da tužiteljica preuzme isušivanje, a budući da je on dopeljao i majstora koji se bavi građevinom, da provjeri dolje nastalu štetu da to čim prije saniraju, a to nisu mogli napraviti jer nisu mogli u tužiteljičin stan. Kaže da su se sami uputili u [adresa] bez tužiteljice. Kada su došli u [adresa], kuća da je bila kompletno zatvorena zajedno sa spuštenim roletama, na fasadi da su bili vidljivi tragovi vlage i to najviše na sjeverozapadnom dijelu kuće, i to ispod njegovog stana odnosno na tu stranu gdje on ima apartman, dakle lijeva strana kuće gledano sa ceste, tu da su bili tragovi vlage na fasadi. Kaže da nisu znali gdje je došlo do greške na vodovodu, je li to zbog puknuća cijevi, starosti ili hladnoće i da to utvrde da su morali provjeriti sva tri gornja stana. Budući da je tuženi KZ bio spriječen, on da je angažirao osobu tasta da otvori njegov stan. Kada su došli gore, otvorili su i sva tri stana da su bila bez tragova vode i vlage. Naveo je da bi htio objasniti na koji način su pristupili saniranju puknuća cijevi, navodeći da je to sve bilo 2 dana nakon što su saznali da se to dogodilo. Prema vanjskoj fasadi gdje su vidjeli da je vlažno majstor da je počeo s unutarnje stane razbijati da dođe do cijevi. Cijev da je pukla na sjevernom zidu u visini ploče koja dijeli dvije etaže. Kaže da njih troje na katu imaju svaki svoje brojilo, cijev da nije pukla ni u jednom od njihovih stanova, već da je pukla na sjevernom dijelu u visini ploče koja dijeli etaže, zato da je kod tužiteljice i bilo toliko vlage po plafonu. Majstor da je tog istoga dana sanirao to puknuće cijevi. Kaže da su počeli kopati u stanu koji pripada njemu jer se tu s vanjske strane vidjela vlaga, a na kraju da je bilo puknuto otprilike oko sredine kuće u visini ploče koja dijeli etaže, to da nikome ne pripada, tu da je nosivi vanjski zid i tu da se račva voda na tri korisnika. Nakon toga da su se čuli s tužiteljicom, čak da ga je zvala i pitala imaju li struju. Nakon par dana da je nazvao tužiteljicu i pitao ju je li počela s isušivanjem i da dobiva odgovor da još nije. Umjesto toga za mjesec dana da dobiva poziv da dolazi na uvid sudski vještak da utvrdi štetu, dakle kuća da je bila kompletno zatvorena bez prozračivanja i bez isušivanja minimalno mjesec dana i tek nakon toga da isto nije počelo isušivanje. Isušivanje ni sam ne zna kada je počelo, s tim da kada je dolazio tijekom proljeća tu uvijek kada bi došao kuća da je bila zatvorena kompletno. Kasnije tijekom proljeća kada su bili dolje tužiteljica da mu je pokazala svoj stan. Stan da je tada bio prazan, to da su tada bili vlažni zidovi. Bio je u tužiteljičinom stanu i prije dok je njezina mama još bila živa, ne može se izjasniti točno kada, ali da nije obraćao pažnju kako je stan bio namješten. Kaže da od utorka koji opisuje u svom iskazu do izlaska sudskog vještaka nije dolazio na predmetnu nekretninu, ali da je dolazio tuženi PZ. Tuženi KZ da mu nije rekao da je bio tamo. Dodatno je naveo da zbog vlage, s obzirom na to da se nije isušivalo, i da je plafon u tužiteljičinom stanu bio mokar, to da je njemu došlo do podizanja parketa, parket da mu se uništio u blagavaoni i kuhinji, to da je jedan mali prostor tako da mu je ostalo za saniranje i to i ovo što je morao sanirati mjesto na kojem je izvršen iskop kako bi se utvrdilo gdje je došlo do puknuća cijevi.

12. Tuženi KZ je u svom iskazu naveo da je slušao iskaze prethodno saslušanih stranaka te da može reći da je položaj stanova u toj kući točno opisan od strane istih. Vezano za sam štetni događaj je naveo da je 4. ožujka 2018. u 20,42 sati primio poruku od tužiteljice o poplavljenom stanu te da ga je obavijestila da je kontaktirala njihove susjede. Na njegov upit tužiteljica da mu je rekla konkretno da sa njegovog dijela voda ne curi odnosno da direktno kod njegovog dijela odnosno ispod njegovog dijela voda ne curi, da nije poplavljen plafon u 2 njezine sobe, taman ispod njega, odnosno da nisu poplavljene soba ravno ispod stepenica, i soba preko puta kupatila i kupatilo. Tako da mu je tužiteljica napisala. Napisala mu je da su plafoni u tim dijelovima suhi, da je pod koma, a da je namještaj gotov valjda uništen ili mokar. Zatečen nesrećom i sam da se ponudio da pomognu u isušivanju, ne znajući tada točno mjesto i uzrok štete. Zna da su sa ostalom dvojicom suvlasnika dogovorili da se što hitnije krene u [adresa], potvrđuje sve navode tuženog SZ oko organizacije za isušivanje i sanaciju radova, a sam da je angažirao tasta s obzirom na to da je bio u Crikvenici da ode otvoriti njegov stan kako bi se mogao izvršiti uvid. U ostalom nije sudjelovao, ali mu nije bilo prihvatljivo to što se nije išlo odmah u isušivanje i sanaciju štete. Ne može se sjetiti kada je bio dolje u [adresa] kada se još nije bila sanirala šteta, kuća da je bila zatvorena i sa te sjeverozapadne strane vidjela se vlaga. Bio je u stanu tužiteljice i prije štetnog događaja, od stvari koje je zamijetio je to da je parket bio stariji kao i u njihovom stanu, za neki namještaj zna da je bio stariji, ali sada ne može reći baš za sav namještaj. Čudi ga zamjena stolar ije s obzirom na to da stolarija i služi za to da štiti od vanjskih utjecaja, a i popis nekih stvari mu je čudan s obzirom na to da se tamo ne živi, odnosno da se tamo ljetuje. Ono što može potvrditi jeste to da u njegovom stanu nije došlo do puknuća. Kada su došli doma njegovi susjedi ŽZ i SZ da su ga izvjestili da je došlo do puknuća u međuetažnoj deki. Obavijestili su ga da su riješili problem puknuća cijevi odnosno odmah taj isti dan sanirali tu cijev.

13. Svjedokinja TZ, kćer tužiteljice, je u svom iskazu navela da je s prijateljicama krenula iz Rijeke prema [adresa], da se malo provedu, jer je taman bila promocija, te da su se odlučile prošetati u [adresa] i svratiti u vikendicu u [adresa]. Navela je da je bio vikend, te da ih je zatekao ne baš lijep prizor. Kada su došli do ulaznih vrata i kada ih je otključala i pokušala gurnuti već tada da se osjetio nekakav otpor i zapljusnula ju je voda. Vode da je bilo sigurno preko kičice, ne može točno reći do kuda. Zna da je samo taj val izašao i nastavio teći, iz stana njezine majke koji se nalazi u prizemlju kuće. Kaže da je doživjela šok, da nije znala da li da uđe ili ne, što da napravi. Osvrnula se oko sebe i prvo što je vidjela da je bio vodopad koji se slijevao niz svjetiljku, ta voda da je išla kroz rasvjetna tijela kroz plafonjere na stropu u svim prostorijama osim u zadnjoj sobici gledano ravno od ulaznih vrata ravno koja sobica se nalazi ispod tuženog KZ. Na to da je nazvala mamu, odnosno tužiteljicu, a s obzirom na to da nije imala kontakte susjeda i pitala što da točno napravi jer se nije mogla snaći u toj situaciji, pozvala je policiju i HEP, te da su dobili uputu od njih da zatvore vodu odnosno da provjere je li voda slučajno otvorena. Vidjela je da je voda zatvorena u prisustvu policije. Zatvorili su vodu u šahtu koji se nalazi na pločniku odnosno trotoaru pokraj ograde. Inače za objekt postoje 2 ventila za vodu odnosno 2 šahta s ventilima, jedan je na desnoj strani i to je ventil za tužene, a drugi je na lijevoj strani i to je njihov ventil. Ono što može reći je da su svi tuženi bili obaviješteni, a obavijestila ih je tužiteljica, a na lice mjesta je došao HZ, suprug mamine sestrične, on da joj je bio najbliskiji koga je mogla nazvati s obzirom na to da je mama bila u Rijeci i trebalo bi joj neko vrijeme da autobusom dođe do [adresa]. Tuženi ŽZ je poslao nekog tko im čuva kuću. HZ da je s njim otišao provjeriti šahtove i utvrditi kakvo je stanje na šahtu. Ona da ni sa kim nije pričala, da je bila u stanju šoka, kompletno mokra, zadobila je konjunktivitis jer je pokušala iznijeti išta od stvari, međutim to da je stvarno bilo apsurdno jer je drveni namještaj bio natopljen vodom, to da se sve već rascvjetalo. S obzirom na to da tamo idu i vikendom, dio odjeće koji joj tamo stoji da je uzela i odnijela u kemijsku čistionicu kako bi to spasila, međutim ne može prenijeti čitavu vikendicu, navodeći da tamo ne dolaze jednom u 6 mjeseci već svaki vikend, kada god mogu. S njom da su bile prijateljice koje to mogu posvjedočiti, a to su FZ i ŠZ sada B. Čekali su izvještaj sudskog vještaka, pokušali su spasiti išta, uzeli su isušivače koji su danima stajali u vikend ici. Sve se trebalo iznijeti, nitko od tuženih da nije odlučio pružiti ruku ni vidjeti stanje u vikendici, da su izjavili da im je [adresa] predaleko za takav pothvat. Misli da nisu bili uopće zainteresirani i to joj se čini jako ružnim. Pogotovo zato što su znali da je jedna mlada osoba zatekla takvo stanje i da netko može doživjeti šok. Poznato joj je da su se tuženi s njezinom mamom našli u Rijeci u kafiću, a ovo zna jer živi s mamom i čula je njihov telefonski razgovor, a taj susret je bio možda u roku od 7 dana od samog događaja. Ona da nije bila s njima, da je imala zatvoreno oko od konjunktivitisa, a iskreno da nije baš bila voljna da ih vidi nakon onoga što je zatekla tamo. Kada su otvorili vrata parketi da su bili podignuti odnosno stajali u valovima, voda da se slijevala niz lustere sa stropova, bilo je vidljivo i na vanjskoj fasadi da je voda probila van kroz fasadu. Kompletan namještaj da je bio uništen uključujući i drvenu stolariju koja je bila ne nova, ali funkcionalna. Sav namještaj osim kupaonice da je bio novi generalno star godinu ili dvije osim što je kuhinja bila prenesena iz Rijeke, nije bila nova, zato da je i vodila prijateljice da vide gdje će moći boraviti na ljeto. Odjeća da nije bila upotrebljiva od obuće primjerice tenisica, džonovi da su se odlijepili, gljivice i plijesan da su bile po cijeloj kući. Kaže da su tamo dolazili iz Rijeke i vikendom i radnim danom kako bi što više mogli sanirati štetu i nešto popraviti, kako bi se popravila situacija da to ne stoji tako. Krenuli su u popravljanje štete odmah nakon izlaska sudskog vještaka, jer im je bilo rečeno da ništa ne diraju dok ne dođe sudski vještak, a nije bilo ni smisla ništa iznositi jer je primjerice voda curila sa stropa osim te zadnje sobice što je ranije navela gdje voda nije curila iz stropa. U isušivanje da se krenulo nakon izlaska sudskog vještaka. Najveći intenzitet prodora mlaza vode koji se slijevao da je bio na mjestu kod ulaznih vrata, kroz rasvjetno tijelo na stropu hodnika kroz koje se voda u mlazovima slijevala, a nakon što je zatvoren onaj ventil u šahtu tuženih da se smanjio taj intenzitet mlaza. Međutim hodnik da je plivao i trebalo je dosta vremena da iscuri ta voda, trebalo je dosta vremena da se izbaci ta voda. Pretpostavlja da je do prodora vode došlo iz razloga jer je vjerojatno pukla cijev jer je bila zima i bilo je jako hladno, a pretpostavlja da se radi o cijevi očito od susjeda odnosno o cijevi koja se nalazi iznad. U stanu da je bio usisavač vorwerk te štep deka od biokristala, mama da je izrazito zimogrozna, da ima križobolje, ta vikendica da im nije bila opremljena da mogu doći ponekad ljeti već da su se roditelji planirali možda i preseliti u [adresa]. U stanu da je bio i goblen vilerov jedrenjak, dakle ništa nije bilo za upotrebu od stvari i robe sve da je i bilo oštećeno i natopljeno. Sudjelovala je u popisu stvari koje prileži tužbi na stranicama 7- 9 spisa i može reći da su stvari bile tamo jer ih je ona osobno morala iznositi danima, tjednima i preko ljeta dok su njihovi susjedi dakle tuženi gledali kako oni to iznose. Kada su zatvorili ventil u šahtu tuženih, da se smanjio intenzitet mlaza, a kroz par minuta da je taj mlaz prestao, ali kapalo je naravno i dalje. Da je taj ventil susjeda odnosno tuženih bio zatvoren sigurno da ne bi ovako tekla voda kako je tekla i iscijedila bi samo ona voda koja se nalazila u cijevima. S gospodinom kojeg je poslao tuženi ŽZ da nije pričala ona, nego HZ. Kaže da su se tuženi SZ i ŽZ te majstor našli s njezinom mamom sigurno tjedan dana nakon puknuća cijevi. Sjeća se da su svi skupa bili u [adresa] i da su bili tuženi SZ i AZ i ponudili nekakvog majstora za isušivanje. Ne sjeća se da su bili s majstorom kada su došli u vikendicu, ali zna da joj je i mama rekla da su se sa njom u Rijeci našli u kafiću i da su došli s majstorom. Ne zna koliko je bio star vorwerk usisavač, taj usisavač da je prenesen iz [adresa] u [adresa], u [adresa] da su kupili novi i ovaj stari da su prenijeli u [adresa], ali da se ne bi mogla izjasniti koliko je bio star možda 3-5 godina. Njezina mama da je kontaktirala odvjetnika i rečeno im je da ništa ne diraju u stanu, da treba izaći sudski vještak i da to sve treba poslikati, međutim ona da je ipak išla iz ormara izvaditi robu u nadi da ću nešto spasiti. U toj kući da je bila njezina odjeća i to konkretno Guess tenisice, Nike tenisice, trenirka Adidas, haljina ne zna stvarno marku, da je bila tamo stvarno roba koju koristi, popis stvari da je bio puno veći od onog što je nabrojano u popisu, međutim u popisu s lista 7 do 9 spisa je nabrojano puno manje stvari nego što je tamo stajalo. Zadnji puta da su tamo bili možda mjesec dana prije poplave, da je bio snijeg i u [adresa] i u [adresa], imala je obranu rada pa da se posvet ila učenju. Spomenula je da je bila mokra i stolarija, a misli na drvenu stolariju i prozore, vrata, sve da je bilo mokro sa svih stropova da je cijedilo. U zadnjoj sobici da nije bio oštećen ni pod niti stolarija, a u svim drugim prostorijama da su bili oštećeni odnosno mokri. Nadalje je navela da soba desno kako se voda razlijevala isto da je bio oštećen odnosno natopljen parket vodom i stolarija da je izuzeta iz te sobe i sobe ravno, gdje su rekli danas u iskazu da nije bilo oštećeno. Međutim voda nađe svoj put i razlije se, zidovi da su bili oštećeni i sudski vještak da je fotografirao stanje pa da se sve može vidjeti. Na upit tko joj je rekao da im susjedi nisu htjeli pomoći s obzirom na to da su došli drugi dan navela je da to sigurno nije bilo sljedećeg dana, da [adresa] nije daleko, da su mogli doći i taj dan jer je ona na mjesto događaja došla u vrijeme ručka. Prije ovog događaja da je također dolazila vikendom, a i radnim danom. Navela je da se oba šahta nalaze na pločniku, te da se i danas može slobodno pristupiti i jednom i drugom šahtu i tužiteljičinom i tuženikovom. Na upit da li joj je poznato iz kojeg razloga ih njezina mama nije htjela pustiti u stan kada su došli 6. ožujka 2018. iz [adresa] zajedno s majstorom, navela je da zna da su se oni dogovorili da će se naći i da su se našli u kafiću Galaxiju u Rijeci, a ne u [adresa] iz razloga jer je njezina mama radila i nije mogla ići u [adresa].

14. Svjedok RZ, suprug tužiteljice, je u svom iskazu naveo da je pomorac te da kada se taj štetni događaj dogodio nije bio u Hrvatskoj. U [adresa] da je došao možda tek mjesec i pol nakon tog štetnog događaja, isti dan kada se iskrcao s broda da je otišao u [adresa]. Ono što je tamo zatekao to da je bila katastrofa. Na zidovima da su ostali tragovi vode, zatekao je kompletno štokove iskrivljene, parket da je bio dignut, tragovi vode da su ostali na visini od 30-ak cm. Svi parketi da su bili dignuti na visinu cca 20-ak cm, nisu se mogla otvoriti vrata ni od jedne sobe. U svim sobama da su inače bili hrastovi parketi debljine 2,5 cm koji se u sadašnje vrijeme ne rade. Ti parketi da ne zna kada su tamo postavljeni, ali koliko se sjeća u vrijeme kada je njegova supruga stekla tu nekretninu ti parketi da su bili tamo od ranije. U 4 sobe da su bili ti hrastovi parketi. U dnevnom boravku da su inače bile pločice pa da su na pločice stavili termoizolaciju i laminat da joj bude toplije. Pločice u kupaoni da su sve visile, pola da je popadalo, a pola da je visilo. Bila je plijesan, sve da je bilo crno kada je tamo došao. Inače kada je saznao za taj štetni događaj odnosno za poplavu još u vrijeme dok je bio na brodu četiri dana zaredom da je zvao suprugu, tražio je da zove tužene da bilo tko od njih troje dođe, da vidi stanje da nešto pokrenu. Supruga da je rekla da se nitko nije pojavio, da tuženi ne mogu doći da im je daleko, nešto u tom stilu. Prošao je cijeli vikend, a oni da su došli tek u utorak tako nekako. To mu je supruga rekla. Supruga da je išla svaki dan dolje u [adresa] s njihovom kćeri. Na kraju krajeva da je došao nakon mjesec i pol i ništa se nije pomaknulo. Na upit da se izjasni iz kojih razloga struja nije radila, naveo je da je bratić njegove supruge došao s isušivačima odmah 2 dana nakon tog štetnog događaja međutim nije bilo struje pa da se nije moglo isušivati. To mu je sve supruga potvrdila u telefonskom razgovoru. Nakon mjesec i pol dana da su bili u Bauhausu nabavili profesionalni isušivač zraka i 2 da su nabavili kod privatnih osoba. Ne može reći točan datum kada se počelo s isušivanjem, navodeći da u spisu postoji podatak o tome. Na računu da se vidi kada je to isušivanje plaćeno. Naveo je da je pukla cijev negdje gore, voda da ide nizbrdo, da je ušla u sve kanale, u šaltere, jedino da može reći za zadnju sobu ispod tuženog KZ da je bila suha odnosno soba nije bila suha, ali je plafon bio suh iznad te sobe. Na daljnji upit da se izjasni koje su sve osobne stvari, predmeti i namještaj bili u tom stanu odnosno što je sve oštećeno i uništeno svjedok je naveo da su samo vrhunske stvari bile dolje, da tamo nije bilo smeća, njegova supruga i kćer da kupuju samo vrhunske stvari, tamo da su bili njegov laptop, Bosh bušilica, sva roba da je otišla u klinac, on da dolje ima ljetnu i zimsku robu, svaki drugi vikend da su inače dolje. Sav namještaj u stanu da je bio nov, nije ništa bilo starije od 3 god ine osim kupaone i kuhinje. Drvenu kuhinju da su donijeli iz Rijeke, a sve osim kuhinje i kupaone da je bilo novo staro cca 3 godine. Kaže da su tamo bile 2 umjetničke slike, vilerov goblen Jedrenjak, teško mu je to sve nabrojati. Samo u njihovoj sobi da su bile 4 slike od toga 2 umjetničke. Bila su 2 usisavača kirby i vorwerk, TV, klima, sve je išlo u baju za smeće. Nadalje je naveo da je vještak rekao da se prvobitno stanje mora vidjeti, a on da je htio da dovuku struju preko kabela, da vještak nije tako rekao u isušivanje bi se krenulo idući dan nakon štetnog događaja. Pravno da su mu rekli da ne smije, da može poginuti on ili netko drugi ako unesu isušivače unutra u prostoriju punu vlage. Tuženi da su došli nakon 4 dana odnosno 4 dana da se nitko nije od njih pojavio. Zato da se i iznervirao pa da je angažirao odvjetnika. Poslije da mu je supruga rekla da su došli i da su se našli u Rijeci. Ne sjeća se u kojem danu u tjednu se dogodio taj štetni događaj. Ne vjeruje da je njegova kćer štetni događaj otkrila u nedjelju. Ne vjeruje da je to bila nedjelja. Kada je lijepo vrijeme obično dođe za vikend ovdje. Na upit jesu li tuženi pokazali volju da se sanira šteta naveo je da njega nitko nije kontaktirao da će mu doći pomoći, da će bilo što napraviti. Supruga da mu je rekla da se netko od njih tri tuženika ponudio da će doći sa svojim majstorom i da će pomoći u sanaciji, ali da je on rekao da to ne dolazi u obzir, jer da ne dolazi u obzir nikakav obrt bez papira, misli da se bio ponudio tuženi ŽZ. Kaže da znaju doći u [adresa] i jednom mjesečno i svaki tjedan, ako je lijepo vrijeme ne može se desiti da ne dođu barem jednom mjesečno.

15. Svjedok HZ, suprug sestrične tužiteljice, je u svom iskazu naveo da je po njega došla TZ, kćer tužiteljice, da je bilo popodne, te da ga je pozvala da dođe jer je poplavljen stan. Kaže da se odmah uputio prema stanu te da je zatekao situaciju da je voda bila do praga, da se vratio nazad doma po čizme jer je bio u klompama. Drugi razlog da je bio taj što je voda išla kroz utičnice i nije nikome dao da uđe unutra radi struje. Kada se struja isključila tek da su onda krenuli vodu izbacivati van. Vrata da nisu bila skroz zatvorena i kada ih je išao otvarati, nije ih mogao otvoriti jer su se već nadule od vode, parket je bio podignut i ono što je vidio da je to bilo jako uništeno. Ne može reći koliko je to trajalo jer on inače nije imao ključeve tog stana, navodeći da su ključeve imale samo gazde. Kuća da je bila uređena za stanovanje, a što je tužiteljica imala unutra, da on to ne zna, samo da zna da kada je došla tužiteljica da je uzela sve što je mogla, navodeći da je uzela nekakve dekice da to pokuša spasiti odnosno osušiti. Što se tiče vode, on da je išao osobno zatvoriti ventil koji se nalazi na trotoaru. Voda da je tekla cijelo vrijeme, a kada je zatvorio taj ventil voda da je samo prestala teći, te da više nije išla dole. Poznaje taj dio od kako se izgradio taj gornji kat i kada se voda radila, tako da mu je poznato da su vode za gornju i donju etažu odvojene, svaka etaža ima svoju vodu. Taj ventil koji je zatvorio da se nalazi ispod lese odnosno ulaza tuženih. Zna da je ta kuća bila namještena za život i da je obitelj tužiteljice u kuću dolazila na ljetovanje, na vikende. Nadalje je naveo da je voda išla po zidovima, sve osim zadnje sobe i kupaone, dakle 3 sobe da su dobile po zidovima i parketi osim one zadnje sobe, ona da je bila nedirnuta, a ovo drugo da je sve bilo uništeno. Po njegovom mišljenju to puknuće je moralo nastati prije tog dana jer je toliko vode bilo unutra, to je samo njegovo subjektivno mišljenje. Ne sjeća se kojeg dana u tjednu se to dogodilo, inače da je TZ tamo dolazila vikendom. Kaže da s tužiteljicom nije razgovarao o tome je li ona kontaktirala tužene, to da je njihova stvar, stvar njihove familije. Naveo je da je ventil od tužiteljice bio zatvoren jer on osobno prije svake zime zatvori ventil, a isprazni vodu zbog zaleđivanja da ne bude štete u kući. Kada dolaze vikendom ako RZ nije na brodu, otvara ventil, a inače Ž ili tužiteljica da dođu k njemu da im otvori taj ventil, navodeći da su inače na 100 m udaljenosti kuća od kuće. U onoj zadnjoj sobi da uopće nije bilo vode. Voda da je bila do pločica odnosno do sobe kada je on došao. U zadnjoj sobi prema cesti, prema njihovom ulazu tamo da je bila vlaga, zid da je povukao vlagu. U hodniku da su se pločice bile odlijepljene jer su zidovi povukli vlagu, i kuhinja isto. Na pročelju s desne strane da je 1 soba i onda da su 2 u nizu, te tri sobe da su dobile vlagu odnosno vodu, a ova zadnja da je prošla najlošije. Na upit je naveo da su sve tri sobe s pogledom na more dobile vlagu. Kada je provjeravao te šahtove s njim da je bila i kćer tužiteljice TZ, ona da je s njim išla dolje, navodeći da šta nije bilo logično kad zna da je već ranije zatvorio vodu tužiteljice da ide zatvoriti vodu na šahtu tuženih, jer on zna situaciju vezano za tu nekretnine povijesnu, ranije da je vlasnik bio stric S, to da su bile 2 sestre, jedna sestra je bila dolje, a druga sestra je dobila gornji dio tako da je upoznat s time. Policija da je došla poslije nakon što je zatvorio vodu, a iz policije da su rekli da oni ne bi tu trebali uopće biti, ali da su ipak došli, a nije mu poznato jesu li sastavili zapisnik. Tada da je došao od TZ dečko UZ, njegova mama čijeg se imena isto ne može sjetiti, a bila je i FZ, koja je Michellina prijateljica, ona da je bila tamo od početka. Kaže da ne poznaje tužene. Taj šaht na kojem je zatvorio vodu na dan štetnog događaja da je svima dostupan jer se nalazi na trotoaru ispred kuće.

16. Svjedokinja FZ je u svom iskazu navela da je toga dana s TZ i jednom prijateljicom išla na izlet u [adresa] i kada su došli tamo u to prizemlje kuće TZ da je išla otvoriti vrata i već se onako izvana vidjelo da je malo tamnije od vode i one da su se začudile kada su vidjele, da je bilo dosta vode po podu, iz lustera da je kapalo odnosno da je tekla voda. Kaže da nije ulazila dalje jer je bilo previše vode da u tenisicama ulazi. TZ da je ulazila jer je htjela vidjeti što se dogodilo u stanu. Izvlačila je neke stvari za prvu pomoć, zvala je odmah mamu, pa je došao i HZ koji je saslušan prije nje, jer je on tamo blizu njih. Kaže da se vidjelo da se odljepljuju pločice, da voda tamo stoji neko vrijeme, TZ da je išla fotografirati pa da je i njezin bivši dečko UZ došao brzo. One da su vani čekale. UZ da je isto ulazio unutra kako je bilo puno vode. HZ da je donio čizme pa da su oni i UZ nastavili iznositi kantama vodu. Kako je tužiteljica javila mami i HZ onda da su na početku zvali policiju. Ona da je uglavnom čekala ispred. Kaže da su tamo bili još cijeli dan dok se nije sve bilo porješavalo. Michellina mama da je došla naknadno, ona da ne vozi pa da je došla s busom. Možda da je došao još netko od Deanovih prijatelja, ali sada stvarno ne zna. Oni da imaju tamo odvojene šahte za prizemlje i za kat. Kada je došla policija onda da su išli zatvarati ventil od kata. Inače tužiteljica zatvara svoj ventil prije zime upravo radi takvih stvari, a i tamo da je HZ koji uvijek provjeri i napravi sve što treba. Nadalje je navela da kada su došli da je voda curila kroz strop i vrata, ali da se ne može izjasniti kojim intenzitetom, ne zna o kojoj se količini radilo. Zna da dok su bili tamo da su bili otvoreni prozori, da su poduzel i sve što treba, zna da je HZ dolazio sve slijedeće dane i Michellin bivši dečko da je dolazio, i TZ da je dolazila koliko je mogla. Kaže da nije ulazila unutra, ali da je vidjela koje stvari je TZ uzela. Ono što su odnijeli da su bile neke deke, možda neko posuđe. To da je bio namješten stan, tužiteljičina obitelj da je često dolazila tamo tako da je bilo Michelline odjeće, tamo da su imali tv i laptop. Misli da je to bilo u subotu početkom ožujka. Na upit kada je zadnji put bila dolje prije štetnog događaja svjedokinja je navela da obično dolazi dolje po ljeti, a možda da je jedanput ili dvaput bila između ljeta i tog štetnog događaja. Od prije oduvijek da zna da postoje 2 šahta, Michellina nona da je to naslijedila od sestre, a zna da je njeno bilo samo prizemlje. Na upit je li ljeti otvarala vodu u šahtu svjedokinja je navela da se nije u to miješala, da nije otvarala vodu. Zna da se Michellin otac RZ brine o tim stvarima kao što je pražnjenje sustava vode, a kada njega nema da to radi HZ. Kaže da je bila tamo kada se zatvarala voda u tom drugom šahtu. Taj drugi šaht da je desno od kuće kod pločnika tamo negdje taj na kojem se tada zatvorila voda na dan kada su došle i vidjele poplavu. Svi su bili u dvorištu i vidjeli što se događa. Ona da je vidjela fizički da se zatvara taj šaht odnosno ventil. Bila je i policija, ne sjećam+ se da li je dolazila do šahta. Pretpostavlja da je netko i od HEP-a bio tamo. S njom i TZ da je tamo došla i prijateljica ŠZ, one da su došle iz Rijeke, a Michellin bivši dečko da je došao nakon njih. Osim TZ u stan u prizemlju da je ušao Michelin dečko i poslije HZ. U toj kući da je sve kao u svakoj normalnoj kući, sve za kuhinju, tv, kreveti, roba, sav namještaj. Uvijek da su imale tamo svoje osobne stvari, TZ da je tamo imala robu, dio kozmetike, obuću. Kaže da je vjerojatno vidjela laptop, ali gdje da je stajao to da ne zna, a kaže da je mogla vidjeti laptop kada ga je TZ iznosila.

17. Na uviđaju na licu mjesta na adresi [adresa], izvršen je obilazak predmetne nekretnine, i to prvo stana tužiteljice, koji se nalazi u prizemlju objekta. Punomoćnici stranaka su suglasno naveli da vlaženje zidova u 2 sobe na istoku prizemlja nije uzrokovanu predmetnom poplavom stana. Nadalje, izvršen je obilazak apartmana na I. katu navedenog objekta, i to srednjeg apartmana, koji je prema navodima prisutnih stranaka vlasništvo tuženog ŽZ, te je tuženi KZ pokazao mjesto puknuća vodovodne cijevi, navodeći da je u tom dijelu došlo do manjeg puknuća koje je prema navodima tuženog KZ u međukatnoj konstrukciji. Tuženi KZ je naveo da je veće puknuće bilo tkđ. u međukatnoj konstrukciji susjednog apartmana koji se nalazi sa zapadne strane, koje je prema navodima tuženog KZ ranije bio vlasništvo tuženog SZ. Tuženi UZ je naveo da je do tog većeg puknuća došlo u dijelu pored kupaone stana SZ. U vrijeme uviđaja nije bilo moguće obići navedeni stan, koji se nalazi sa zapadne strane jer su ulazna vrata istog bila zaključana. Nadalje je tuženi KZ pokazao gdje se nalazi njegov apartman koji se nalazi na istočnoj strani I. kata, a prisutna tužiteljica je navela da nije potrebno obilaziti navedeni stan, jer na plafonu njezinog stana na toj strani nije bilo prodora vode. Utvrđuje se da prema navodima prisutnog vještaka s istočne strane prilaza objektu postoji vodomjer i vodovodna cijev koja napaja vodom apartmane na katu, a sa zapadne strane prilaza postoji druga vodovodna šahta koja cijevima dovodi vodu do stana u prizemlju. Obje pokazane šahte nalaze se na pločniku uz cestu izvan ograđenog dvorišta. Prema navodima tuženog KZ sva 3 apartmana na katu imaju unutarnja brojila, te je isti naveo da je puknuće cijevi bilo prije tih brojila.

18. Vještak Dragan Blažević, dipl. ing. grad. iz Rijeke, je u svom pisanom nalazu i mišljenju dostavljenom u spis 9. ožujka 2025. naveo da osnovom stanja pregledane unutrašnjosti stana u prizemlju i apartmana na I. katu u zgradi, na adresi [adresa], nisu zatečena oštećenja na stropovima i zidovima stanova, a koja bi mogla biti izazvana vlaženjem vode uslijed puknutih cijevi. Opis stanja baziran je na uviđaju i izrađenim fotografijama u ovom nalazu, a ranije stanje evidentirano je u spisu osiguranja dokaza (R1-89/2018). Dodatno da je zatečeno stanje opisivano i podacima iz izjava prisutnih na uviđaju i evidentiranih u zapisniku suda s lica mjesta. Temeljem toga da će se očitovati na okolnosti dane mu zadaćom izradom nalaza i mišljenja. Nakon opisa oštećenja i ranijih nedostataka evidentiranih u spisu osiguranja dokaza, da će izraditi popis radova koje je potrebno izvršiti, a da bi se otklonila šteta uzrokovana djelovanjem vode i posljedično vlage uz procjenu radova sanacije. Vrste i količine radova i materijala otklanjanja oštećenja, odnosno sanacije da je dobio iz spisa i nalaza vještaka Ivana Vučemila, iz predmeta osiguranja dokaza, ocjenom na licu mjesta i korištenjem dimenzija iz nacrta u nalazu vještaka. Procjena vrijednosti radova sanacije da je rađena troškovničkom metodom za otklanjanje nedostataka u stanu tužiteljice u prizemlju. Izrađen je skraćeni troškovnik radova s potrebnim količinama radova i jediničnim cijenama, gdje se njihovim množenjem dolazi do traženih veličina, koje su determinirale konačne vrijednosti otklanjanja oštećenja i cijenu izvođenja tih radova. Jedinične cijene, koje u sebi sadrže potrebne radove i materijal za dovršenje stavke sanacije, primijenio je iz više izvora, a cijeneći njihov odnos u odnosu na dokumentaciju iz spisa, s osloncem na Bilten standardne kalkulacije radova u visokogradnji, a posebno uvažavajući posebne uvjete ograničenja i zahtjevnosti sanacije oštećenja opisane kroz uobičajene standarde gradnje. U odnosu na opći opis zatečenog stanja u apartmanima u zgradi na adresi [adresa], lokaciju apartmana i priključaka, vještak je naveo da navedena zgrada ima jedan apartman, odnosno stan, koji pripada tužiteljici i nalazi se u prizemlju objekta. U njemu prilikom uviđaja zatečeno je postojeće stanje bez oštećenja, koja su prema stanju u spisu sanirana. Prema nalazu vještaka Ivana Vučemila predmetni stan u prizemlju bio je pod jakim utjecajem vode i vlage uslijed puknuća vodovodnih cijevi koje prolaze kroz stanove i ulazn i dio hodnika na I. katu. Prema navodima stranaka na uviđaju, na I. katu navedenog objekta u srednjem apartmanu pokazano je mjesto puknuća vodovodne cijevi uz ulaz, gdje je u tom dijelu došlo do manjeg puknuća u međukatnoj konstrukciji. Veće puknuće da je također bilo u međukatnoj konstrukciji susjednog stana - apartmana koji se nalazi sa zapadne strane i da je do tog većeg puknuća došlo u dijelu pored kupaonice stana na zapadu. U vrijeme uviđaja nije bilo moguće obići navedeni stan u kojem se nalazi kupaon ica, koji se nalazi sa zapadne strane jer su ulazna vrata istog bila zaključana. Ni u jednom slučaju na pregledanim dijelovima nisu nađena nikakva druga oštećenja niti je bilo moguće detaljno identificirati mjesta puknuća jer se do njih ne može doći. U stanu - apartmanu na istočnoj strani I. kata nije bilo prodora vode . Sva 3 apartmana na katu imaju unutarnja kontrolna vodovodna brojila, a da je puknuće cijevi bilo prije tih brojila. S istočne strane prilaza objektu postoji vodomjer i vodovodna cijev koja napaja vodom apartmane na I. katu, a sa zapadne strane prilaza postoji druga vodovodna šahta koja cijevima dovodi vodu do stana u prizemlju. Obje pokazane šahte nalaze se na pločniku uz cestu izvan ograđenog dvorišta. Na skici 1. prikazana je uža lokacija zgrade na adresi [adresa]. Strelicama da su označene lokacije 3 stana - apartmana na I. katu. Istočnom stanu da se prilazi jednokrakim stepeništem bočno, a sa sjevera drugim jednokrakim stepeništem do središnjeg i zapadnog stana, a drugom strelicom prikazan je ulaz u stan u prizemlju koji se prostire preko cijele prizemne etaže. U pločniku uz cestu ispred kuće označena su i mjesta na kojima su izvedena vodomjerna ukopana okna s glavnim vodomjerima i to posebno za stan u prizemlju na zapadnom dijelu ulaza u okućnicu, te posebno za sva tri stana na katu koji imaju jedan zajednički priključak na istočnom dijelu ulaza. Vještak je izradio fotodokumentaciju zatečenog stanja na uviđaju 3. listopada 2024., i to F.1-F.26 pogled na unutrašnjost stana tužiteljice u prizemlju, koji je prilikom uviđaja bio bez oštećenja izazvanih prodorom vode s gornjeg I. kata. U jednoj spavaćoj sobi da je vidljivo samo manje ljuštenje boje uslijed vlage iz temelja. Stan je kompletno novije uređen, zidovi i podovi su potpuno uređeni. Stan je namješten s novijim namještajem. Svi uređaji su u funkciji. Nadalje, F.27-F.29 pogled na zid u jednoj stražnjoj jednoj spavaćoj sobi u kojoj je na zidovima vidljivo samo manje ljuštenje boje uslijed vlage iz temelja, odnosno lokalno kroz fasadu. F.30 pogled na prednju fasadu zgrade. Lijevo, na I. katu da se vidi zapadni 1. stan, u sredini 2. stan, a 3. se nalazi desno na istoku zgrade. Stan tužiteljice je u prizemlju. F.31-F.32 pogled na jednokrako stepenište na prvoj fotografiji po kojem se prilazi bočno s istočne strane na 3. stan na istoku, a na drugoj drugo jednokrako stepenište kojim se prilazi do zajedničkog hodnika s prilazima do središnjeg 2. stana i 1. stana na zapadu. F.33-F.34 pogled na prag ulaza u 2. stan u sredini prvog kata - srednji apartman, koji je prema navodima prisutnih stranaka vlasništvo tuženog ŽZ. Tuženi KZ pokazao je to mjesto kao mjesto na kojem je došlo do puknuća vodovodne cijevi, navodeći da je u tom dijelu došlo do manjeg puknuća koje je prema navodima tuženog KZ u međukatnoj konstrukciji. Na drugoj fotografiji vidi se samo prostor ispred ulaza u 1. stan na zapadu za koji tuženi KZ navodi da je veće puknuće bilo također u međukatnoj konstrukciji tog stana - apartmana koji se nalazi sa zapadne strane i to u dijelu pored kupaonice stana tuženoga SZ. Nadalje, F.35-F.36 pogled na pločnik uz cestu ispred kuće na istočnoj strani gdje je strelicom označeno izvedeno vodomjerno ukopano okno s glavnim vodomjerima za sva tri stana na katu. Priključak dalje prolazi kroz dvorište na istočnoj strani okućnice, ali njegovu lokaciju nije bilo moguće vidjeti ni identificirati ni preko izjava stranaka, koje nemaju saznanja o točnim lokacijama kojima se voda dovodi do stanova na katu. Na drugoj fotografiji vidi se unutrašnjost okna. F.37 Pogled na pločnik uz cestu ispred kuće na zapadno j strani gdje je izvedeno vodomjerno ukopano okno s glavnim vodomjerom za stan tužiteljice u prizemlju. U odnosu na mjesta puknuća vodovodne cijevi, štetu od prodora vode u prizemlje i ocjenu troška sanacije oštećenja, vještak je naveo da s obzirom na zadaću da će se nastavno utvrditi mjesta puknuća vodovodne cijevi u objektu na adresi [adresa], na dan štetnog događaja i utvrđenja u svezi s time, kao i na okolnosti štete koja je nastala kao posljedica prodora vode u prizemlje tog objekta zbog puknuća te cijevi i visine iste i očitovanja na uzrok i visinu iste. U odnosu na mjesta puknuća vodovodne cijevi u objektu na adresi [adresa] odnosno predstavlja li navedeno mjesto zajednički dio navedene nekretnine stranaka, položaja istoga u odnosu na prizemlje i prvi kat navedenog objekta, kao i u odnosu na apartmane na prvom katu, vještak je naveo da kao što je već rečeno u nalazu direktna mjesta puknuća cijevi u međukatnoj ploči I. kata nije optički vidio već ista može identificirati na način kako je to opisao na uviđaju tuženi KZ. Apartmani čiji obilazak je izvršen da se nalaze na I. katu navedenog objekta i to srednji apartman, koji je prema navodima prisutnih stranaka vlasništvo tuženog ŽZ i tuženi KZ pokazao je mjesto puknuća vodovodne cijevi, navodeći da je u tom dijelu došlo do manjeg puknuća koje je prema navodima tuženog KZ u međukatnoj konstrukciji. Tuženi KZ naveo je da je veće puknuće bilo također u međukatnoj konstrukciji susjednog apartmana koji se nalazi sa zapadne strane, koje je prema navodima tuženog KZ ranije bilo vlasništvo SZ. Tuženi KZ je naveo da je do tog većeg puknuća došlo u dijelu pored kupaonice stana tuženog SZ. Prednje da nije moglo biti dokazano na licu mjesta jer se u zapadni apartman nije moglo ući. Iz navedenoga da može konstatirati da je do puknuća došlo u središnjem dijelu međukatne konstrukcije ploče I. kata prema srednjem i zapadnom stanu, i to veće puknuće da je bilo u međukatnoj konstrukciji susjednog apartmana koji se nalazi sa zapadne strane, koje je prema navodima tuženog KZ ranije bilo vlasništvo tuženog SZ. Prema tom kazivanju veće puknuće bilo je također u međukatnoj konstrukciji susjednog apartmana koji se nalazi sa zapadne strane, što bi značilo da se radi o dovodnoj vodovodnoj cijevi koja je zajednička za apartmane na katu, čije priključak i vodomjerno okno se nalazi na pločniku na istočnoj strani kuće, kako je to prikazano na skici 1. Navedeno mjesto da predstavlja zajednički dio vodovodnog priključka za navedene nekretnine i vlasnike stanova na I. katu, jer nije moguće jednoznačno odrediti da bi neki od stanova na katu imao poseban priključak, a što su i same stranke potvrdile pokazivanjem vodomjernog okna u pločniku. Vodovodni priključak stana u prizemlju da je izveden u pločniku ispred kuće na zapadnoj strani kao što je također prikazano na skici 1. Zatvaranje glavnog ventila u vodovodnom oknu na pločniku u istočnom dijelu, kojim se voda dovodi do stanova na I. katu, trenutno bi onemogućilo protok vode kroz te cijevi do mjesta puknuća cijevi i ne bi uzrokovalo okolnosti štete koja je nastala kao posljedica prodora vode u prizemlje tog objekta. U odnosu na stanje prizemnog stana i nastala oštećenja prodorom vode kao osnovu za utvrđenje štete, vještak je naveo da bi se moglo odgovoriti na okolnosti štete koja je nastala kao posljedica prodora vode u prizemlje tog objekta zbog puknuća te cijevi i visine iste, sve s obzirom na navode tužiteljice iz tužbe i dokumentaciju dostavljenu uz istu, koja prileži spisu (stranice od 1-37 spisa), te spisu R1-89/2018, koji prileži ovom spisu, kao i na okolnosti je li se mogao spriječiti nastanak te štete isušivanjem i odvlaživanjem, ili prozračivanjem stana u prizemlju tog objekta, ili na drugi način, poduzetim neposredno nakon uočavanja nastanka štetnog događaja, odnosno koliko je na nastanak i visinu te štete utjecalo to što je odvlaživanje i isušivanje poduzeto nakon najma uređaja za odvlaživanje zraka, prema ugovorima i računima s lista 23-25 spisa, da je nužno prikazati stanje prostora stana prizemlja u vrijeme štetnog događaja, prema ukupnoj dokumentaciji koja prileži spisu te spisu R1-89/2018. 4. ožujka 2018. kada je kćer tužiteljice došla na lice mjesta želeći iz kuće uzeti neke stvari, dolaskom kod ulaznih vrata uočila je kako voda u ogromnim količinama otječe kroz ta ulazna vrata i po ulasku u stan zatekla je sve poplavljeno (min. 10-20 cm vode), te da sa stropa, na mjestu gdje su plafonjere, doslovno se spuštaju vodopadi, a što je razvidno i iz video isječka na prilazećem CD-u. Stanje objekta i posljedično nastala šteta da je vrlo detaljno opisana u spisu ovoga suda posl. br. R1-89/2018. i to posebno u zapisniku i naknadno izrađenom nalazu vještaka Ivana Vučemila, vještaka građevinske struke. Nastavno da se daje opis zatečenog stanja opisanog u zapisniku obilaska stana u prizemlju od 4. travnja 2018. sastavljenom od strane Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici. Vještak nadalje navodi da su u zapisniku opisana oštećenja kako slijedi: „Radi se o objektu koji se sastoji od prizemlja i kata. Predlagateljica je vlasnica prizemlja. Prizemlje se sastoji od 3 sobe koje gledaju prema moru i jedne bočne sobe te centralnog hodnika, a preko puta njega se nalazi kupatilo, kuhinja i blagovaonica. Kod ulaza u objekt na ogledalu u hodniku se uočavaju kapi vode, na zidovima i stropovima se nalazi voda koja se na dodir pretvara u kapi. U prvoj sobi od ulaznih vrata prema moru su u cijelosti podignuti parketi u visokim valovima sa francuskim ležajem koji je namočen vodom i u postupku stvaranja trulih fleka. Na krevetu se nalazi štep deka od kristala K koja je uništena. Ormari od iverice su također u donjem dijelu namočeni vodom. U istom prostoru se nalazi francuski krevet od umjetne kože još uvijek zapakiran u kartonu koji je mokar, U istoj sobi se nalazi stol, na ploči stola se nalazi voda. Predlagateljica pokazuje strop koji je mokar i na kojem se još uvijek na dodir javljaju kapi vode te da se kroz strop voda ulijevala u sobu. U drugoj sobi također su na isti način vidljiva oštećenja parketa u valovima i u njoj se nalazi jogi od memorijske pjene koji je također namočen, te ormar od iverice te krevet, podignut radi sušenja parketa ijedna drvena komoda sa drvenim nožicama. U trećoj je sobi samo na jednom dijelu malo podignut parket, preostali namještaj. U četvrtoj sobi je dignut parket, a tri ormara od drveta bi mogli biti sačuvani. S druge strane hodnika je kupaona na kojoj se uočava vlaga na stropu. Do kupaone je kuhinja koja je potpuno namočena i zidovi i strop. Na jednom dijelu kuhinje od vlage su pale zidne pločice. Na zidu se stvaraju crne pljesnive fleke. Do nje se nalazi kuhínja, također zid namočen. U nastavku blagovaona sa kaučem i stolom, te garniturom za televiziju od iverice. Kauč namočen, na stolu leži voda, a garnitura od iverice napuhana. Na stropu otpala žbuka na jednom dijelu i pala na kauč. Laminat u cijelosti uništen na način da su rubovi dignutí. Predlagateljica izjavljuje da je sa kreveta poskidala posteljinu, štep deku i vunenu deku. Plahte je uspjela spasiti međutim štep deku i vunenu deku na kemijskom nije uspjela očistiti te je to bacila. Na podu u sobi se nalaze tepisi koji su potpuno namočeni vodom i uništeni. Svi stropovi u prvoj, drugoj i četvrtoj sobi, sanitarnom čvoru, kuhinji i blagovaoni te hodniku su se počeli pretvarati u plijesan, a parketi također na rubovima vidni tragovi pljesni i gljivica.“ Navedeno stanje oštećenja te utvrđenja iz nalaza vještaka Ivana Vučemila uz priloženi troškovnik da će biti osnova utvrđenja visine štete, a posebno dijelovi nalaza koji dodatno opisuju stanje, što vještak citira: „U blagovaonici, na stropu je evidentirano oštećenje na stropu otpala žbuka sa stropa, a prilikom očevida namještaj, zidovi, podovi i stropovi su bili vlažni i mokri. Također, zbog vlage su u kuhinji, pored očiglednih tragova od vlage i vode, počele otpadati keramičke pločice sa zida, a laminat se počeo nadizati - posebice na spojevima ploča laminata. Voda je u unutrašnje prostore stana u prizemlju prodirala kroz strop, zbog čega su u stanu u prizemlju nastala sva evidentirana oštećenja. Prilikom očevida je evidentirano da su svi podovi, zidovi i stropovi, vlažni i mokri, te da je došlo do pojave gljivica u svim prostorima. Gljivice na zidovima i stropovima nisu evidentirane samo u kupaonici i dvije sobe na istočnoj strani objekta. Također je evidentirano da se boja na unutrašnjoj stolariji i na elektro ormariću odvojila od drva i da je u potpunosti mokra i vlažna. U svim sobama u objektu je od vode i vlage podignut parket, zbog čega se unutrašnja vrata ne mogu otvarati i zatvarati, kao ni vanjska vrata na izlazima južnih soba prema dvorištu. U prve dvije sobe je parket dignut od poda do cca 60 cm visine, a u zadnje dvije sobe od ulaza do cca 5 cm, te je isti u svim sobama u naravi uništen i nepodoban za daljnje korištenje. Na temelju izrađenog troškovnika zaključujem da je za sanaciju oštećenja u stanu u prizemlju kuće u [adresa], nastalih od probijanja vode u stan kroz strop, potreban iznos od 56.401,14 HRK. Ovim nalazom i troškovnikom nisu obuhvaćena oštećenja namještaja i opreme.“ U odnosu na nužne radovi za sanaciju štete nastala prodorom vode i visinu iste, vještak Blažević je naveo da se u procjeni otklanjanja uzroka nedostataka odnosno sanacije oštećenja, vodio činjenicom da se popravcima nedostataka mora svim elementima stana u prizemlju, vratiti funkcionalnost kakvu ti elementi i radovi moraju tehnički imati s obzirom na gradnju. Poduzetim radovima da se moraju sanirati navedeni elementi oštećenja, kao što je to evidentirano u nalazu vještaka Vučemila. Kako se radi o stručnoj ocjeni i viđenju nastale štete procjeni visine uklanjanja štete, odnosno sanaciji oštećena nakon uviđaja, da je pregledao pripadni troškovnik koji stručno utvrđuje provedbu radova otklanjanja štete. Kao takvog, a obzirom na mjere sanacije, smatra ga mjerodavnim i prihvatljivim za procjenu visine štete. Vještak je naveo da je razmotrio vrste i količine predloženih radova i doradio opise, količine i uvrstio današnje cijene radova za koje je smatrao da pravilno prikazuju potrebne radove koji se odnose na sanaciju zatečenih oštećenja prostora stana - apartmana u prizemlju kuće. U stavkama radova da su uključeni svi potrebni radovi i materijal, dovoz i odvoz materijala, pomoćne skele, te završno čišćenje i organizacija gradilišta. Jedinične cijene koje je koristio da proizlaze iz cijena iz Biltena te uz kontrolu cijena prema lokalnim uvjetima i uobičajenim cijenama na tržištu koje posjeduje. U troškovniku radova sanacije, u stavkama da su obuhvaćeni radovi koji se odnose se na otklanjanje nedostatka sve opisano u t. 3.2., a odnose se samo na građevinske i obrtničke radove otklanjanja oštećenja. U Tablici 1. troškovnik visine štete, odnosno trošak sanacije oštećenja u stanu u prizemlju, vezano za radove na sanaciji oštećenja, demontaža parketa i laminata u sobama, blagovaonici te odvoz na deponij 567,08 €; guljenje stare boje sa zidova i stropova u prve dvije sobe, hodniku, kuhinji i blagovaonici 1.290,39 €, ručno žbukanje rupe na stropu u blagovaonici s produženjem prema ravnom dijelu radi ravnanja reparaturnim mortom 13,14 €; gletanje i ravnanje zidova i stropova nakon guljenje produženjem prema ravnom dijelu radi ravnanja u blagovaonici 1.420,02 €; nanošenje impregnacije, te dvostruko bojanje zida u prve dvije sobe, hodniku, kuhinji i blagovaonici 2.194,84 €; otucanje keramike sa zidova u kuhinji, te odvoz na deponij 43,68 €; priprema zidova, te postavljanje nove keramike na zidove kuhinje 511,42 €; popravak podloge masom za niveliranje u sobama nakon skidanja starog parketa 278,04 €; dobava i postavljanje gotovog lakiranog parketa u sobama, zajedno s kutnim letvicama 5.103,36 €; dobava i postavljan je laminata u blagovaonici, zajedno s kutnim letvicama i podložnom spužvicom 372,40 €; lakiranje unutrašnje stolarije, skidanje ispucanog i dignutog laka, brušenje i kitanje 1.193,25 €; detaljno čišćenje i dezinfekcija podova i drevnog dijela namještaja i pripadnih aparata od plijesni i završno čišćenje 508,50 €; ukupno 13.496,12 €, što uvećano za PDV 3.374,03 €, sveukupno iznosi 16.870,15 €. S obzirom na ostale okolnosti štete, a sve s obzirom na navode tužiteljice iz tužbe i dokumentaciju dostavljenu uz istu, koja prileži spisu (stranice od 1-37 spisa), te spisu R1-89/2018 da je analiziran njezin zahtjev koji se u glavnini sastoji od: a) popisa, po tužiteljici, vrijednosti uništenih stvari, namještaja i opreme na stranicama 7, 8 i 9 spisa, razvrstanog po prostorijama i uz naznaku starosti i b) računa za popravak štete s radovima i materijalima na stranama 11-29 spisa. Kod priznavanja štete na uništenim stvari, namještaju i opremi da je koristio podatke o pobrojanim uništenim stvarima i opremi na zapisniku suda u spisu osiguranja dokaza, gdje su detaljno nabrojane stvari koje su oštećene i navlažene, specificirane prema sobama i dnevnom boravku. Te su stvari priznate kao uništene jer su bile zahvaćene jakom plijesni ili su se predmeti namještaja izvitoperili i samim tim postali neupotrebljivi. Cijene tih stvari koje je primijenio da se odnose na prosječne cijene novih stvari umanjenih s obzirom na godine starosti i korištenje svari i ne sadrže PDV jer se radi o korištenim stvarima. Tablica 2. troškovnik vrijednosti stvari, namještaja i opreme u vrijeme nastanka štete u stanu u prizemlju. Vrijednost oštećenih stvari, A soba 1 regal 150,00 €, krevet 150,00 €, podnica 40,00 €, madrac 60,00 €, jastuci 80,00 €, tepih (veliki) 150,00 €, stol (veliki) 80,00 €, krevet zapakirani 175,00 €, B soba 2, tepih mali 150,00 €, tepih veliki 100,00 €, ormar 200,00 €, krevet 100,00 €, podnica 40,00 €, madrac 60,00 €, komoda 150,00 €; C dnevni boravak regal 150,00 €, stol (drvo) 150,00 €, krevet zapakirani 175,00 €, kauč zora 350,00 €, ukupno 2.510,00 €. Vještak je nadalje naveo da je kod priznavanja troškova koje tužiteljica potražuje preko računa za popravak štete s radovima i materijalima na stranama 11-29 spisa, da se rukovodio činjenicom da je kroz Tablicu 1. utvrdio stvarnu vrijednost radova popravka oštećenja uslijed poplave. Svi računi koji se odnose na taj dio troškovnika da ne mogu biti pr iznati po računima prema traženjima tužene jer su već obračunati. Uz svaki takav račun da dan je osvrt na tu činjenicu. Cijene iz računa da su preračunavane prema tečaju konverzije 1€=7,53450 i odnose se na datume kada su ti računi izdani i plaćeni. Na kraju da je dat i obračun PDV-a od 25% koji je sadržan u svim računima. Vještak nadalje navodi da u Tablici 3. dostavlja troškovnik radova prema računima tužiteljice priloženim uz tužbu, da su računi R1 br. 13/2018, br. 1947/112/1, br. 7615-01610213- 01, te ponuda broj: MP/650992 i račun za predujam broj: 218-CK1-97, uključeni u sanaciju oštećenja, nadalje, račun R br. 211-01-1 elektroinstalacije da nisu evidentirane kao oštećene, a u računu je navedena rekonstrukcija, a ne popravak, nadalje, račun broj 46/1/1 – vrata da je priznat popravak i ličenje u sanaciji štete, ponuda br. 18-0102 – prozori da je priznat popravak i ličenje u sanaciji štete, ugovor o najmu broj 0953 i obračun odvlaživača 2.200,00 HRK, obračun po tečaju konverzije 1€=7,5345 HRK odnosno 291,99 €, najam odvlaživača račun 91-01/2018 na iznos od 2.400,00 HRK, obračun po tečaju konverzije 1€=7,5345 318,53 €, servis i reparacija klime račun 137/1/1 na iznos od 1.250,00 HRK, obračun po tečaju konverzije 1€=7,5345 HRK165,90 €, odnosno ukupno prema računima s PDV-om 776,42 €, PDV: 155,28 €, sveukupno bez PDV-a 621,14 €.

Vještak Dragan Blažević je nadalje u nalazu i mišljenju naveo, a u odnosu na okolnosti je li se mogao spriječiti nastanak te štete isušivanjem i odvlaživanjem, da se nastanak štete isušivanjem i odvlaživanjem, ili prozračivanjem stana u prizemlju tog objekta, ili na drugi način, poduzetim neposredno nakon uočavanja nastanka štetnog događaja mogao spriječiti veći utjecaj na oštećenje stvari, namještaja i opreme jer bi se njenim isušivanjem spriječio nastanak gljivica i plijesni i to pretežno na krevete, jastuke, tepihe, madrace te kaučeve, odnosno na stvari u kojima je pretežni udio tkanina. Na preostale stvari, pretežno od drveta odnosno mješavine drveta i iverice naglo isušivanje bi moglo izvitoperiti drvo pa bi i tada te stvari bile neupotrebljive. Po pitanju radova na sanaciji oštećenja iz Tablice 1. isušivanje da nema većeg utjecaja jer su elementi podova, zidova i drvenih obloga i keramike bili već jako oštećeni utjecajem vode i nužno bi ih bilo sanirati kako je to predviđeno troškovnikom.

Zaključak je vještaka Blaževića, a na temelju dokaza provedenih u tijeku postupka, odnosno dokumentacije, posebno nalaza vještaka iz spisa R1 -89/2018, fotografija koja prileže spisu i utvrđenja s uviđaja, da je izradio nalaz i mišljenje na okolnost utvrđenja mjesta puknuća vodovodne cijevi u objektu na adresi [adresa], na dan štetnog događaja, koje je uočeno 4. ožujka 2018., odnosno predstavlja li navedeno mjesto zajednički dio navedene nekretnine stranaka, položaja istoga u odnosu na prizemlje i prvi kat navedenog objekta, kao i u odnosu na apartmane na prvom katu, kao i u odnosu na šahte u kojima se nalaze ventili za vodovodne cijevi za prizemlje objekta i prvi kat objekta, te utjecaja zatvaranja tih ventila na mogućnost protoka vode kroz te cijevi do mjesta puknuća cijevi, kao i na okolnosti štete koja je nastala kao posljedica prodora vode u prizemlje tog objekta zbog puknuća te cijevi i visine iste, sve s obzirom na navode tužiteljice iz tužbe i dokumentaciju dostavljenu uz istu, koja prileži spisu (stranice od 1-37 spisa), te spisu R1-89/2018, koji prileži ovom spisu, kao i na okolnosti je li se mogao spriječiti nastanak te štete isušivanjem i odvlaživanjem, ili prozračivanjem stana u prizemlju tog objekta, ili na drugi način, poduzetim neposredno nakon uočavanja nastanka štetnog događaja, odnosno koliko je na nastanak i visinu te štete utjecalo to što je odvlaživanje i isušivanje poduzeto nakon najma uređaja za odvlaživanje zraka, prema ugovorima i računima s lista 23-25 spisa. Uviđaj da je održan na licu mjesta u zgradi na adres i [adresa], dana 3. listopada 2024. u 13,00 sati. U t. 2. nalaza da je dao opći opis zatečenog stanja u apartmanima u zgradi na adresi [adresa], u t. 2.1. da je dao opći opis zatečenog stanja i odredio lokacije apartmana i priključaka, a u t. 2.2. da je izrađena fotodokumentacija zatečenog stanja na uviđaju 3. listopada 2024. s popratnim opisima i prikazom priključaka. U t. 3. da su prikazana mjesta puknuća vodovodne cijevi, šteta od prodora vode u prizemlje i ocjena troška sanacije oštećenja, gdje sam posebno u t. 3.1. opisao i prikazao mjesta puknuća vodovodne cijevi u objektu, u t. 3.2. opisao detaljno stanje prizemnog stana i nastala oštećenja prodorom vode kao osnovu za utvrđenje štete, a sve evidentirano u spisu osiguranja dokaza i zapisniku suda. U t. 3.3. i pripadnim tablicama 1. -3. da su dani nužni radovi za sanaciju štete nastala prodorom vode i procjena visina iste, uz dodatna obrazloženja i u odnosu na tužbeni zahtjev s pripadnim računima. U t. 3.4. da je dao detaljno očitovanje na okolnosti je li se mogao spriječiti nastanak te štete isušivanjem i odvlaživanjem. Sve prednje je detaljno obrazloženo u prethodnim točkama s podrobnijim opisima i utvrđenjima sukladno obimnoj zadaći.

Očitujući se na primjedbe stranaka, vještak Blažević je u podnesku od 2. listopada 2025. naveo, a u odnosu na podnesak tužiteljice od 30. travnja 2025., a vezano za trošak sanacije unutarnje i vanjske stolarije, da u nalazu vještaka Ivana Vučemila (osiguranje dokaza R1-89/2018) po pitanju vanjske stolarije nije konstatirano da je ista posve uništena već je samo predvidio njezin popravak kao i cijelu unutarnju stolariju, u što se uključuje i boja prozora iznutra kao i popravak i pripasivanje vrata, kako je to navedeno u stavki 11. iz tablice 1. njegovog nalaza, gdje je obračunata navedena sanacija koju traži tužiteljica, i to 11. lakiranje unutrašnje stolarije, skidanje ispucanog i dignutog laka, brušenje i kitanje 1.193,25 €. U odnosu na primjedbu da u tablici 2. (popis uništenih stvari, namještaja i opreme) izostaju oštećenja kuhinjskog namještaja u cijelosti, kao i hladnjak te da nije obuhvaćen ni kvar na televizoru u dnevnom boravku, koji je neposredna posljedica štetnog događaja kao ni oštećenja hodnika utvrđena prijašnjim nalazom i mišljenjem, vještak je naveo da navedene stvari čiju štetu potražuje tužiteljica nisu evidentirane kod podataka o pobrojanim uništenim stvarima i opremi na zapisniku suda u spisu osiguranja dokaza, gdje su detaljno nabrojane stvari koje su oštećene i navlažene, specificirane prema sobama i dnevnom boravku, kako je to i obrazložio u nalazu ispred tablice 2. Kako tamo nema evidencije oštećenja ili uništenih stvari kuhinjskog namještaja, hladnjaka i televizora da ih nije mogao uzeti u obzir kod nadoknade. U odnosu na primjedbe tuženog SZ od 24. travnja 2025. u kojima prigovara jediničnim cijenama (osim što su izražene u različitim valutama) da je došlo do drastičnog povećanja jediničnih cijena, navedenih u najnovijem vještačkom nalazu, koja činjenica da je djelomično razumljiva jer je kroz sadašnji vremenski period od 2018. do danas doista došlo do povećanja cijena u građevinarstvu, navodeći da bi raniji trošak sanacije iznosio prema ranijem nalazu 56.401,14 HRK odnosno 7.485,71 EUR, dok prema sadašnjem nalazu taj trošak iznosi 16.870,15 EUR. Vještak Blažević navodi da samo prema službenoj statistici Državnog zavoda za statistiku od 2018. do dana izrade nalaza da su troškovi gradnje stambenih zgrada porasli preko 82%. U realnom sektoru, a posebno u radovima adaptacija nakon šteta koje i prema kalkulativnim elementima zbog malih količina radova i velikih režijskih troškova malih gradilišta s raznim specijalnostima, cijene radova da su prosječno uvećane za 30%, što da bi značilo da bi samo po tome povećanje radova trebalo iznositi cca 115% u odnosu na cijene koje je tada koristio vještak Vučemil. Tako da i po toj jednostavnoj računici da dolazimo do cijena koje je vještak Blažević koristio. Uz to, u završnim radovima da su evidentirana poskupljenja i za 200% kako za rad i materijal, o čemu svjedočimo svakodnevno i putem službene statistike. Vještak smatra da je sukladno tome i cijeli iznos u potpunosti unutar kvalitetne usporedbe povećanja cijena. U odnosu na navode navedenog tuženog da u svom nalazu po pojedinim stavkama ne obrazlaže povećanje cijene za pojedinu stavku sanacije, već obrazlaže da je kao ”jedinične cijene koristio one koje proizlaze iz Cijena iz Biltena, te da je do sadašnjih cijena došao kroz kontrolu cijena prema lokalnim uvjetima i uobičajenih cijena na tržištu koje posjeduje, vještak navodi da kod procjena šteta nije moguće ulaziti u svaku stavku s izradom detaljnog troškovnika, pogotovu što nije prisustvovao prvom uviđaju i ne može definirati potrebnu razinu popravka po svakom radu nakon 7 godina od nastanka štete. Zato da je i primijenio kao referente cijene iz Biltena koje su kao podatak javno dostupne, kao što je naveo u odjeljku dostupna literatura:

Standardna kalkulacija radova u visokogradnji, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva

i državne

imovine

(Bilten)

(izvor:https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Graditeljstvo/Bilten_N_I_9_24. pdf) ; preko sličnih stavki iz Biltena da je moguće kontrolirati svaku cijenu. Specifičnosti rada na Jadranu, pa time i u Novom Vinodolskom, su da su cijene na tom području uvećane zbog međusezonske velike potražnja po ovakvim i sličnim radovima, a ponuda izvođača nije dostatna, što da rezultira u pravilu većim cijenama nego što su navedene u Biltenu. U odnosu na primjedbe tuženog ŽZ iz podneska od 5. svibnja 2025. vještak o tome da je uvodnom dijelu nalaza (str.3) naveo kako je u izradi nalaza koristio ostale građevinske propise i normative RH, što da je preopćenit termin pa da se pravilnost i zakonitost tog nalaza ne može u dovoljnoj mjeri ispitati, te primjedbe vezano za mjesto puknuća cijevi, da navod vještaka kako mjesto puknuća predstavlja „zajednički dio vodovodnog priključka za navedene nekretnine i vlasnike stanova na 1. katu“ da nije sukladno člancima uredbe, vještak navodi, a vezano za njegovo pozivanje na građevinske propise i normative RH da je upravo takva odredba jedino moguća jer se radi o procjeni radova i to da se vrlo lako može prekontrolirati iz prethodno navedene dokumentacije, a da sudu prepušta da rješava odnose stranaka te se u tom dijelu niti ne može očitovati niti mu je to bila zadaća, kao ni proučavati propise koji reguliraju međuvlasničku zajednicu. U pogledu mjesta puknuća ono da je određeno iskazima stranaka, a navedeni priključak vode za stanove na katu da ima svoj dovodni cjevovod koji je priključen na posebno vodomjerno okno u pločniku, a što su i same stranke potvrdile pokazivanjem vodomjernog okna. Kad takav priključak opskrbljuje vodom stanove na katu i ne može biti zajednički priključak za cijelu zgradu, već samo za stanove na katu. Stan u prizemlju da ima svoj priključak vode koji nema nikakve dodirne veze sa stanovima na katu, pa prema tome da ne može predstavljati zajednički dio zgrade. Sukladno navedenom, vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja.

U odnosu na preostale primjedbe stranaka, vještak Dragan Blažević je na ročištu od 24. studenoga 2025. u odnosu na primjedbe tuženog KZ od 22. svibnja 2025., tuženog ŽZ od 28. srpnja 2025. i tuženog ŽZ od 23. listopada 2025., te tuženog KZ od 28. listopada 2025. naveo da se u navedenim podnescima uglavnom ostaje kod svih prigovora na koje je već odgovorio, svojim pisanim očitovanjem od 2. listopada 2025. i to posebno u dijelu mjesta puknuća, zajedničkih dijelova zgrade i drugih elemenata, na koje je odgovoreno ili u samom osnovnom nalazu ili dodatnom očitovanju. Nadalje je vještak naveo da su na strani 5 nalaza u skici 1 točno označeni priključci i to za stan u prizemlju posebno i za stanove na katu posebno. Stan u prizemlju da ima svoj priključak, a stanovi na katu da imaju priključak s druge strane. To da je ono što je ustanovio na uviđaju u prisustvu stranaka koje su mu pokazali pristupne šahte vodovoda. Na upit da se izjasni u kojem se dijelu zgrade nalaze cijevi u kojima je došlo do puknuća odnosno gdje se te cijevi nalaze u odnosu na samu zgradu vještak je naveo da je navedeno obrazložio u svom osnovnom nalazu na više mjesta, a eksplicitno na stranici 14/20, gdje je navedeno da to puknuće nije mogao vidjeti već da je preuzeo navode tuženog IZ gdje je došlo do puknuća u međukatnoj konstrukciji. Međukatna konstrukcija da je zajednički dio te zgrade. Nadalje je naveo da sada, bez primjene razornih metoda nije moguće točno utvrditi ni prolaz cijevi niti samo mjesto puknuća. Pod tim da misli da bi trebalo otkopati sve vodo-instalacije u gornjem dijelu zgrade kako bi se došlo do točnih činjenica puknuća instalacija. Na upit da se izjasni kolika bi bila šteta da se ranije odnosno pravovremeno pristupilo sanaciji štete vještak je naveo da je tu činjenicu obrazložio i konstatirao na stranici 18/20 pod točkom ¾, a radi se o tome da bi se manja šteta mogla očekivati samo pretežno na oštećenjima stvari, namještaja i opreme dok bi se preostale stvari i radove trebalo svakako izvesti i bez utjecaja ranijeg odvlaživanja. Vještak nadalje navodi da je procjenu vršio temeljem dokumenata iz spisa, a posebno iz nalaza vještaka Ivana Vučemila, te da ne postoji empirijska metoda kojom bi se moglo izraziti utjecaj na ranije isušivanje prostora te ocijeniti to u novčanom iznosu. Radi se o tome da je procijenio stvarnu štetu s obzirom na zatečeno stanje. Bez primjene razornih metoda iskopavanja vodovodnih instalacija da nije moguće izraditi shemu tih instalacija ni utvrditi mjesto gdje se one razdvajaju niti mjesto na kojem je došlo do puknuća cijevi. Nadalje je naveo da uredba koja regulira odnose da je kao opći akt koji služi da se sve što je vezano uz zgradu, njeno korištenje i održavanje svih elemenata da regulira kroz elaborat etažiranja odnosno sastavljeni međuvlasnički ugovor u kojem se tada tehnički određuje što od instalacija predstavlja zajednički dio za zgradu, zajednički dio za dijelove zgrade i eventualno dijelovi koji pripadaju samo jednoj jedinici. Kao što je ranije naveo da ne može reći na kojim mjestima su koje vodovodne cijevi ni kako se one vertikalno i horizontalno odvajaju pa da to vrijedi i za činjenicu da u istočnom apartmanu nije evidentirana poplava ni curenje vode u tom dijelu. Međukatna konstrukcija na kojem mjestu je pokazano izvana da se nalazi između prizemlja i kata i ona da je kao takva horizontalni konceptivni element zgrade.

19. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Dragana Blaževića, kao stručan i vjerodostojan, to tim više jer je u svom, kako pisanom tako i pisanom te usmenom očitovanju na ročištu otklonio sve primjedbe stranaka na nalaz i mišljenje.

Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Dragana Blaževića, proizlazi da je do puknuća vodovodne cijevi, a što je uzrokovalo poplavu u stanu tužiteljice koji se nalazi u prizemlju objekta – zgrade na adresi [adresa], došlo u međukatnoj konstrukciji, koja se nalazi između prizemlja i kata, na kojem se nalaze apartmani tuženih, dakle, radi se o vodovodnoj cijevi koja je položena u međukatnu konstrukciju kao zajednički dio zgrade.

Kako iz postupka proizlazi, i to iz iskaza svjedoka ĐZ, TZ i FZ, koji su bili na licu mjesta u vrijeme uočavanja puknuća vodovodne cijevi 4. ožujka 2018., te iz iskaza saslušanih stranaka, koje su toga dana osigurale dolazak osoba od povjerenja na lice mjesta, da je zatvaranjem vodovodnog priključka u šahtu – vodomjernom oknu na pločniku (trotoaru), koji se nalazi s istočne strane navedene zgrade, na dan uočenja puknuća cijevi, zaustavljen daljnji protok vode, u stan tužiteljice. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Dragana Blaževića proizlazi da je do puknuća došlo na dovodnoj vodovodnoj cijevi, koja dovodi vodu u apartmane tuženih koji se nalaze na katu, i ne radi se o cijevima koje opskrbljuju vodom stan tužiteljice, koji se nalazi u prizemlju, neovisno o položaju te cijevi, na kojoj je došlo do puknuća, radi se o cijevi koja služi i opskrbljuje vodom samo apartmane na katu, koji su, u vrijeme štetnog događaja, bili u vlasništvu tuženih.

U postupku nije ni sporno da se na pločniku s istočne strane zgrade nalazi šaht – vodomjerno okno s priključkom za vodu za apartmane na katu, dakle, apartmane tuženih, a sa zapadne strane zgrade da se nalazi šaht – vodomjerno okno s priključkom za vodu za stan tužiteljice koji se nalazi u prizemlju.

Nije sporno ni to da tuženi imaju kontrolna brojila za potrošnju vode za svaki apartman na katu, a iz navoda tuženih, i to tuženog KZ proizlazi da kada je uočeno navedeno puknuće vodovodne cijevi da nije bila evidentirana povećana potrošnja voda ni na jednom od tih kontrolnih brojila, već da je do puknuća došlo prije odvajanja cijevi za svaki apartman na katu, to iz svega navedenoga proizlazi da su tuženi odgovorni za nastanak štetnog događaja, jer je došlo do puknuća dovodne vodovodne cijevi koja opskrbljuje vodom samo apartmane na katu, i to prije odvajanja dovodnih vodovodnih cijevi za svaki od apartmana tuženih.

Na koji način su tuženi izveli odvajanje s jedne dovodne cijevi za opskrbu vodom tj. vodovodne cijevi, za svaki apartman, nije odlučno u ovome postupku, jer je do puknuća te cijevi došlo na dovodnoj vodovodnoj cijevi prije tog odvajanja, a kako se radi o cijevi koja opskrbljuje vodom samo apartmane tuženih koji se nalaze na katu, to su tuženi odgovorni za nastalu štetu do koje došlo u stanu tužiteljice, a radi puknuća te cijevi, koja ni na koji način ne opskrbljuje vodom stan tužiteljice koji se nalazi u prizemlju te zgrade.

Na katu te zgrade nalaze se 3 apartmana, te tuženi, koji su svaki u vrijeme štetnog događaja bili vlasnici po jednog apartmana, odgovaraju za štetu koja je nastala tužiteljici u njezinom stanu, zbog puknuća vodovodne cijevi koja dovodi vodu u njihove apartmane, prije odvajanja istih za svaki od apartman, i to odgovaraju za nastalu štetu na jednake dijelove, dakle svaki u 1/3 dijela, koliko iznose njihovi suvlasnički dijelovi, a ne solidarno, kako to tvrdi tužiteljica, jer se u konkretnom slučaju, prema stajalištu ovoga suda, ne može primijeniti odredba članka 1107. ZOO/18. Naime, njihova odgovornost za štetu proizlazi iz činjenice vlasništva apartmana na katu navedene zgrade, te puknuća dovodne vodovodne cijevi koja opskrbljuje vodom samo njihove apartmane, a ne radi se o zajedničkom prouzročenju štete od strane tuženih iz cit. odredbe ZOO/18.

U odnosu na visinu štete, iz nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića, proizlazi da ukupna šteta koja je nastala na stanu tužiteljice koji se nalazi u prizemlju iznosi 16.870,15 EUR, i to prema cijenama u vrijeme izrade nalaza i mišljenja, odnosno u vrijeme donošenja odluke.

Iz nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića, a vezano za procjenu visine štete, proizlazi da bi prema cijenama u vrijeme štetnog događaja, ta šteta iznosila 56.401,14 HRK, kako to u svom troškovniku u postupku osiguranja dokaza navodi vještak Ivan Vučemil, u predmetu ovoga suda posl. br. R1-89/2018, koji prileži ovom spisu, što u sada važećoj valuti EUR prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR 7,53450 HRK iznosi 7.485,12 EUR. Naime, vještak Dragan Blažević je u svom nalazu i mišljenju naveo da navedeni obračun troška sanacije štete smatra mjerodavnim i prihvatljivim za procjenu štete, dakle prema cijenama u vrijeme štetnog događaja.

Međutim, kako iz postupka proizlazi da u vrijeme štetnog događaja, odnosno uviđaja u postupku osiguranja dokaza, šteta nije bila popravljena, a što su potvrdili u svojim iskazima i tužiteljica te svjedoci TZ i RZ, te bi iz njihov ih iskaza proizlazilo da je tužiteljica nakon osiguranja dokaza tek krenula sa sanacijom štete, koja je i sanirana do održavanja uviđaja u ovome predmetu, to su relevantne cijene u vrijeme donošenja odluke, a prema kojim cijenama, troškovi sanacije oštećenja u stanu tužiteljice u prizemlju, s obzirom na uobičajene cijene na tržištu i poskupljenja cijena materijala i radova, sada iznose 16.870,15 EUR. Vještak Dragan Blažević je detaljno obrazložio, na koji način je obračunao trošak navedene sanacije, te za koje stavke je istu priznao i u kojem iznosu, što je sve i prikazao u Tablici br. 1 iz svog nalaza i mišljenja. O tome što je sve uništeno u stanu tužiteljice koji se nalazi u prizemlju zgrade, detaljno su iskazivali saslušani svjedoci i tužiteljica , te je isto i evidentirano u postupku osiguranja dokaza koji je pred ovim sudom proveden u predmetu R1-89/2018.

S obzirom na činjenicu da je šteta uočena u vrijeme kada je već došlo do velikog natapanja zidova, kada je razina vode na podu bila tako visoka da bi proizlazilo da je kasno bila uočena, jer stranke ne žive u zgradi u kojoj je došlo do puknuća cijevi, a što je nesporno u postupku, to ranije isušivanje, odvlaživanje ili prozračivanje stana tužiteljice koji se nalazi u prizemlju, ne bi smanjilo štetu na sanaciji oštećenja u stanu prizemlju, prikazanoj u Tablici 1. iz nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića, koja iznosi ukupno 16.870,15 EUR, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, jer je vještak i naveo da isušivanje nema većeg utjecaja jer su elementi podova, zidova i drvenih obloga i keramike bili već jako oštećeni utjecajem vode i nužno bi ih bilo sanirati kako je to predviđeno navedenim troškovnikom.

Prema nalazu i mišljenju vještaka Dragana Blaževića, pored gore navedene štete, u Tablici 2. procijenjena je šteta na stvarima, namještaju i opremi u stanu tužiteljice (regal, krevet, podnice i dr., navedeno u Tablici 2.) u iznosu od 2.510,00 EUR, te u Tablici 3. Troškovnik radova prema računima tužiteljice u iznosu od 776,42 EUR

Sva navedena šteta procijenjena je od strane vještaka Dragana Blaževića, prema cijenama u vrijeme donošenja odluke, a prema nalazu i mišljenju navedenoga vještaka, prema cijenama u vrijeme nastanka štete, šteta koju je tužiteljica pretrpjela u stanu u prizemlju iznosi 7.485,12 EUR.

Prema odredbi članka 1045. stavak 1. ZOO/18., tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom članka 1046. ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta). Prema odredbi članka 1049. ZOO/18. krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

Odredbom članka 1085. stavak 1. ZOO/18. propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja nje otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu (stavak 2.). Prema odredbi stavka 3. cit. članka, naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

Prema odredbi članka 1086. ZOO/18., obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

Nadalje, prema odredbi članka 1089. stavak 2. ZOO/18., visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje nešto drugo. Nadalje, prema odredbi članka 1090. ZOO, sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Kako pored štete, odnosno troška sanacije oštećenja u stanu tužiteljice u prizemlju (Tablica 1.) u visini od ukupno 16.870,15 EUR, a na koju ranije isušivanje, prozračivanje, ili odvlaživanje ne bi imalo utjecaj, odnosno ne bi smanjilo štetu, je nastala i šteta na stvarima, odnosno namještaju i opremi u vrijednosti od ukupno 2.510,00 EUR (Tablica 2.), nastanak koje štete bi isušivanjem, odvlaživanjem ili prozračivanjem stana u prizemlju tog objekta ili na drugi način, poduzetim neposredno nakon uočavanja nastanka štetnog događaja mogao spriječiti veći utjecaj na oštećenje stvari, namještaja ili oprema, jer bi se njezinim isušivanjem spriječio nastanak gljivica i plijesni i to pretežno na krevete, jastuke, tepihe i madrace te kaučeve, odnosno na stvari u kojima je pretežni udio tkanina, ali ne i na stvari koji su mješavina drveta i iverice, gdje bi naglo isušivanje moglo izvitoperiti drvo pa bi te stvari bile neupotrebljive, kao i šteta u iznosu od 776,42 EUR (Tablica 3.), s obzirom na iznos koji potražuje tužiteljica konačno preciziranim tužbenim zahtjevom, a radi se o iznosu od 16.782,54 EUR, to s obzirom na činjenicu da samo šteta za koju ranije poduzeto isušivanje, prozračivanje ili odvlaživanje u stanu tužiteljice ne bi smanjilo, iznosi, prema nalazu i mišljenju vještaka Dragana Blaževića, prema cijenama u vrijeme izrade nalaza i mišljenja, odnosno donošenja odluke 16.870,15 EUR, to činjenica da tužiteljica nije na vrijeme poduzela navedene radnje isušivanja i dr., ne utječe na visinu ove štete, pa nema mjesta primjeni odredbe članka 1092. ZOO/18., odnosno razmjernog sniženja naknade, jer takvo nepostupanje tužiteljice nije pridonijelo tome da navedena šteta bude veća.

Stoga, kako tužiteljica od tuženih potražuje na ime naknade štete zbog puknuća cijevi iznos od 16.782,54 EUR, to su tuženi dužni naknaditi tužiteljici navedeni iznos ukupno, odnosno svaki od tuženih po 1/3 navedenog iznosa, što bi iznosilo po 5.594,18 EUR, jer je njihova odgovornost za nastanak štete podijeljena, a ne solidarna, kako to tvrdi tužiteljica, iz razloga koji su ranije pojašnjeni.

Kako tuženi svoju obvezu plaćanja gore navedenog iznosa naknade štete od 16.782,54 EUR nisu ispunili po dospijeću, sukladno odredbi članka 29. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 115/22.,156/22. i 155/23.; u nastavku: ZOO/23.) osnovan je i zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata tekućih na iznos naknade štete od 17. srpnja 2026. kao dana donošenja ove presude, s obzirom na to da je dospjela do navedenoga dana, pa do isplate. Stopa zakonskih zateznih kamata određena je sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO/23. Naime, s obzirom na činjenicu da je naknada štete određena prema cijenama u vrijeme donošenja ove presude, to tužiteljica ima pravo na zatezne kamate od dana donošenja presude, a ne od dana uočavanja štete, kako to traži tužiteljica.

Slijedom navedenoga, primjenom gore cit. odredbi, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

Neosnovan je zahtjev tužiteljice u dijelu kojim traži da joj tuženi solidarno isplate navedeni iznos od 16.782,54 EUR, jer je njihova odgovornost za naknadu štete podijeljena, a ne solidarna, a neosnovan je i zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na navedeni iznos za razdoblje od 4. ožujka 2018. do 16. srpnja 2026., jer tužiteljica ima pravo na zatezne kamate od dana donošenja presude, a ne od 4. ožujka 2018. jer tada štetu nije bila popravila, a naknada štete joj je dosuđena prema cijenama u vrijeme donošenja ove presude.

Radi gore navedenoga, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

Sud nije ocjenjivao preostale dokaze, u koje je izvršio uvid, jer isti nisu od utjecaja na odluku o osnovanosti i visini tužbenog zahtjeva.

20. S obzirom na to da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, primjenom odredbe članka 154. stavak 4. ZPP (točka III. izreke presude). Naime, tužiteljica je od tuženih prvotno potraživala solidarnu isplatu iznosa od 250.078,58 HRK / 33.191,13 EUR, da bi konačno precizirala tužbeni zahtjev u podnesku od 23. studenoga 2025. na iznos od 16.782,54 EUR, s time da traži od tuženih da joj solidarno isplate navedeni iznos, pa s obzirom na to da je uspjela u ovome sporu sa zahtjevom za isplatu iznosa od ukupno 16.782,54 EUR, odnosno u odnosu na svakog tuženog sa zahtjevom za isplatom iznosa od 5.594,18 EUR, to su stranke djelomično uspjele u ovoj parnici u približno jednakim dijelovima, radi čega je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, odnosno kao u točki III. izreke presude.

U Crikvenici 17. srpnja 2026.

S u d a c:

Sonja Alač

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, koja se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude i rješenja.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženog 1.

- pun. tuženog 2.

- pun. tuženog 3.