REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

51500 Krk

Poslovni broj: P-434/2024.-28.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Nataliji Denona u pravnoj stvari tužitelja NG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Matteu Cattonaro, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika KG, [adresa]; DG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; MG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; ZG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; CG, [adresa], svi kao slijednici TG, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane usmene javne glavne rasprave zaključene 30. lipnja 2026., javno objavivši odluku, 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužitelj NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik realnog dijela i točno određenog i izdvojenog dijela nekretnine označene u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Krk, kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenog brojčanim oznakama 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 – 8 – 9 – 1 i ispunom (šrafurom) crvene boje u površini od 208 m2, kako je to prikazano u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Jasmine Jurinčić iz travnja 2026., koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude pa se tužitelj ovlašćuje po pravomoćnosti ove presude i temeljem iste ishoditi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i korist za cijelo na gore navedenom realnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno novoformiranoj čestici nastaloj po izvršenom cijepanju gore navedenog realnog dijela predmetne nekretnine, uz istovremeno brisanje postojećeg zemljišnoknjižnog vlasnika, stoga su tuženici dužni trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude, nakon njezine pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik na realnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno novoformirane čestice, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika NGA, [adresa].

2. Ovlašćuje se tužitelj NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da temeljem ove presude zatraži provođenje postupka parcelacije nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine odvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste pobliže označen i preciziran u toč. 1 izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestice zemljišta s novim brojem, kao i na provedbu navedenih parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

3. Ovlašćuje se tužitelj NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da temeljem ove presude i prijavnih listova, na osnovu kojih će se provesti parcelacija k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], opisane u točki 1. i 2 izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastalom tim prijavnim listovima na svoje ime, u cijelosti (1/1 dijela).

Obrazloženje

1. Dana 25. travnja 2024. tužitelj je podnio tužbu protiv uvodno navedenih tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji tužbeni zahtjev je naknadno precizirao nakon primitka nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Jasmine Jurinčić iz Crikvenice u svojem podnesku od 18. svibnja 2026. U tužbi navodi da je stvarni vlasnik utuženog realnog dijela predmetne nekretnine, budući da je sa izvanknjižnim vlasnicima i tadašnjim posjednicima LG iz [adresa], AG iz Rijeke, Ivana Zavidića 5 i GG tada iz Rijeke, Mrkopaljska 21, zaključio dana 4. lipnja 2019. ugovor o kupoprodaji utuženog realnog dijela predmetne nekretnine, a koji se nalazi na njezinom sjeveroistočnom dijelu i ima površinu od 208 m2. Od sklapanja toga ugovora tužitelj da se nalazi u samostalnom posjedu kupljene nekretnine, dok da preostali realni dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posjeduje ŽG iz [adresa] i to jugozapadni dio te nekretnine u površini od 123 m2. Pozivajući se na svoj samostalni i pošteni posjed na utuženoj nekretnini koji da traje preko 50 godina, predlaže da ovaj sud temeljem instituta dosjelosti, a nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja i utvrditi ga vlasnikom utuženog realnog dijela čestice 3471/1 k. o. [katastarska općina].

2. Predmetna tužba, zajedno sa prilozima uredno je dostavljena tuženicima radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu međutim, isti se na uredno zaprimljenu tužbu nisu očitovali.

3. Držeći da u konkretnom slučaju nisu ispunjene sve kumulativne pretpostavke iz članka 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje ZPP) za donošenje presude zbog ogluhe, to je ovaj sud u ovoj pravnoj stvari izveo dokaze predložene po tužitelju i to dokaz uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, zatim dokaz očevidom i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Jasmini Jurinčić, kao i dokaz saslušanjem tužitelja i na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sve sukladno odredbi članka 8 ZPP-a, zaključio da su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovani.

4. Uvidom u vlasnički list za k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđuje se da je kao vlasnik na predmetnoj nekretnini upisana TG, [adresa].

5. Uvidom u posjedovni list broj 468 za k. o. [katastarska općina], proizlazi da je na čestici k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dolnje selo, površine 240 m2, kao posjednica upisana HG rođ. MG iz [adresa].

6. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine od 4. lipnja 2019., koji prileži na listu 9 do 11 spisa, proizlazi da je isti zaključen između LG, AG i KGA kao prodavatelja i NG kao kupca, a predmet kojeg ugovora je između ostalog bio i realni dio k. č. br. [katastarska čestica] upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to u površini od oko 200 m2, glede kojeg je u članku 5 tog ugovora utvrđeno da se kupac već nalazi u posjedu nekretnine iz članka 1 tog ugovora.

7. Iz situacionog plana koji prileži na listu 12 i 13 spisa, a koji je sačinjen od strane ing. geod. BG dana 27. ožujka 2024. proizlazi da je prilikom izlaska na lice mjesta utvrđeno da se tužitelj nalazi u posjedu 208/331 dijela k. č. br. [katastarska čestica], a koji je sa svih strana omeđen starom gromačom. Taj realni dio k. č. br. [katastarska čestica] da je na situacionom planu označen zelenom bojom i brojevima 1 do 9, a da drugi dio čestice k. č. br. [katastarska čestica] da je označen crvenom bojom i brojevima 6 do 14, te da se nalazi u nesmetanom posjedu ŽG iz [adresa] u 123/301 dijela.

8. Prilikom očevida koji je održan u [adresa] u blizini [adresa], utvrđeno je da je nekretnina koja je predmet ovog spora u većini ograđena kamenim suhozidima sa svih strana i da se nalazi uz dvorište ŽG, s tim da je od istog odvojena ranije spomenutim kamenim suhozidima.

9. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Jasmine Jurinčić iz Crikvenice, koji prileži na listu 43 do 53 spisa proizlazi da se utuženi realni dio nekretnine nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ima površinu od 208 m2 i da je na skici lica mjesta označen crvenom bojom i brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1. Pokazana nekretnina da je sa svih strana ograđena suhozidima i u naravi da se radi o zaraslom terenu. Uz predmetni nalaz, osim skice lica mjesta, priložene su i fotografije prijepora.

10. Iz iskaza tužitelja NG proizlazi da je isti u posjedu utuženog realnog dijela od 2019. godine kada je zaključio ugovor o kupoprodaji sa tadašnjim stvarnim vlasnicima i posjednicima LG, AG i DGA. AG i DGA da su brat i sestra, a LG da je njihov bratić. Davno prije njih da je vlasnik utužene nekretnine, kao i svih okolnih čestica bio EG i njegova supruga N. EG da je bio stric tužiteljeve majke. Oni da nisu imali svoje djece, a budući da je N umrla prije EG, EG da je na ostavini iza K u nasljedstvo uključio i njezin rod tj. njezinu sestru u odgovarajućem suvlasničkom udjelu dok je ostali suvlasnički dio (veći) pripao njemu. EG da je bio brat od tužiteljevog djeda D. Njih dvoje da su imali još braće, ali ta braća da su preminula bez potomaka. EG da je preminuo 1979. i to u obližnjoj kući gdje je izbio požar i u kojem požaru da je on izgorio. Nakon njegove smrti, djed tužitelja da je preuzeo održavanje cijele okućnice, a nakon njegove smrti tužiteljevi roditelji. Nakon smrti tužiteljevih roditelja 2018. godine, tužitelj da je naslijedio odgovarajući suvlasnički dio na utuženoj čestici, kao i na svim ostalim okolnim nekretninama, a preostali suvlasnički udio na predmetnoj čestici i drugim nekretninama da je kupio od prodavatelja LG, AG i DGA. Utužena čestica da je bila sastavni dio dvorišta uz kuću gdje je živio EG i tako da se uvijek koristila. Sa južne strane te čestice da je oduvijek velika gromača prema ŽG, tako da teren preko te gromače da ne pripada njegovoj obitelji i njemu, već susjedi ŽG. Osoba imena HG da mu nije poznata.

11. Rukovodeći se rezultatima provedenog dokaznog postupka ovaj sud utvrđuje da se predmetna nekretnina nalazila u posjedu tužiteljevih prednika, i to još prije 1970-ih godina, kada se pok. EG nalazio u posjedu utužene čestice, s tim da se tužitelj nalazi u samostalnom i poštenom posjedu utužene nekretnine od 2019. godine, i to nakon što je istu kupio od njezinih stvarnih suvlasnika i suposjednika LG, AG i DGA. Naime, u postupku je utvrđeno da je predmetna nekretnina, zajedno sa ostalim susjednim česticama i starom kućom u kojoj je živio pok. EG, činila jedinstvenu cjelinu koju je koristio EG, a nakon njegove smrti da je posjed na toj nekretnini preuzeo djed tužitelja (brat EG), zatim njegovi roditelji i na kraju tužitelj. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje da je predmetna nekretnina djelom nasljedstvo tužitelja iza njegovog pok. djeda i roditelja, a da je u preostalom dijelu istu kupio od stvarnih suvlasnika i suposjednika LG, AG i DGA (slijednika pok. supruge EG). U konkretnom slučaju radi se o poštenom posjedu, sve sukladno čl. 18. st. 5. ZV-a, budući da ta pretpostavka tijekom postupka nije ničim osporena i/ili dovedena u dvojbu.

12. Računajući stoga posjed tužitelja od 1970-ih godina, to u konkretnom slučaju u primjenu dolaze pravna pravila iz paragrafa 1460., 1468. i 1470 Austrijskog općeg građanskog zakonika (OGZ), koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91).

13. U pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ-a stoji da u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih imaju dokazati po sudskih spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost svršuje tek poslije 30 godina.

14. Međutim, taj je rok prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda SFRJ broj 3/60 od 4. travnja 1960., ograničen na 20 godina, i to bez potrebe dokazivanja zakonitosti posjeda.

15. Prema tome, kada se na konkretnu situaciju primjeni rok utvrđen Načelnim mišljenjem Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda SFRJ, to se ima zaključiti sa je dosjedanje u predmetnom slučaju isteklo najkasnije 1990-ih godina, kada je na snazi već bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, 91/1996, dalje ZOVO). Naime, ZOVO je na snagu stupio 1. rujna 1980., te se primjenjuje na sve rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegovog stupanja na snagu ako do tog trenutka rokovi dosjedanja još nisu istekli. Međutim, i prema odredbama ZOVO-u, rok dosjedanja za izvanrednu dosjelost ograničen je na 20 godina (čl. 28. st. 4. ZOVO-a), pa stoga okolnost što je u tijekom dosjedanja stupio na snagu novi zakon ne utječe na drugačiju odluku ovog suda, jer vrijeme posjedovanja koje je proteklo po prijašnjem zakonu ne počinje zbog toga ponovno teći, već se računa u konačni rok dosjedanja.

16. Slijedom navedenog, a s obzirom da je tužitelj uspio tijekom postupka dokazati ispunjenost svih zakonskih pretpostavki od kojih ovisi stjecanje prava vlasništva na utuženoj nekretnini temeljem instituta dosjelosti, to je valjalo primjenom relevantnih odredbi OGZ-a, ZOVO-a i ZV-a odlučiti kao u izreci ove presude.

U Krku 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Natalija Denona

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu, pisanim podneskom u 3 primjerka.