Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-964/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog društva VZ, Iva Kovačev Radić, ĆZ, HZ i PZ iz [adresa], protiv tuženice-protutužiteljice ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Vedranu Staniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Stanić & Zrno iz Osijeka, radi uznemiravanja prava vlasništva po tužbi i protutužbi, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 1. srpnja 2026. u prisutnosti tužiteljice-protutuženice, te njene punomoćnice Ive Kovačev Radić, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom društvu VZ, Iva Kovačev Radić, ĆZ, HZ i PZ iz [adresa], te tuženice - protutužiteljice uz njenog punomoćnika, uz javnu objavu dana 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženici-protutužiteljici ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nalaže se prestati uznemiravati pravo vlasništva tužiteljice-protutuženice SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na njezinoj nekretnini stanu u prizemlju i katu u kući u [adresa], na način da trpi postavljanje fasade na kuću u vlasništvu tužiteljice, te joj se zabranjuje da otkida fasadu ili na bilo koji drugi način uznemirava pravo vlasništva tužiteljice-protutuženice.

II. Tuženica-protutužiteljica je dužna trpjeti da tužiteljica-protutuženica pristupi u dvorište stana tuženice-protutužiteljice u [adresa], radi izvođenja radova na postavljanju fasade na kući, stanu tužiteljice-protutuženice, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev u cijelosti, koji glasi:

„I/. Nalaže se tužiteljici-protutuženici SZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prestati uznemiravati pravo vlasništva tuženice- protutužiteljice ŠZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na stanu br. 2 i pripadajućim dijelovima nekretnine koji se nalaze u stambenoj zgradi na adresi [adresa] na način da se tužiteljici-protutuženici zabranjuje da prilikom obavljanja građevinskih i drugih radova na dijelovima zgrade koji se nalaze u njezinom vlasništvu vrši građevinske radove, posebice lijepljenjem i postavljanjem stiropora i drugog materijala na kuću tuženice-protutužiteljice ili na drugi način uznemirava pravo vlasništva tuženice-protutužiteljice na njezinom dijelu nekretnine.

II/. Nalaže se tužiteljici-protutuženici SZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tuženici-protutužiteljici ŠZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročene troškove parničnog postupka, sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

IV. Nalaže se tuženici-protutužiteljici ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi prouzročeni parnični trošak tužiteljici-protutuženici SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 2.607,38 eura (dvijetisućešestosedameuratridesetosamcenti) s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana 17. srpnja 2026. pa do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev za naknadu troška tuženice-protutužiteljice, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 5. srpnja 2024. podnijela protiv I.tuženika IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.tuženice ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužbu sa tužbenim zahtjevom kao u izreci pod I. i II. s tim da je zahtjev bio postavljen i prema tada II.tuženiku, uz zahtjev za naknadu parničnog troška. Tužbu obrazlaže navodeći da je vlasnica stana 1 koji se nalazi u prizemlju i na prvom katu u kući, stambenoj zgradi u [adresa] , sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji se stan sastoji od hodnika, predsoblja, stubišta, kuhinje, wc-a i sobe u prizemlju te na prvom katu predsoblja, stubišta, kupaonice, sobe i sobe ukupne površine 94,98 m ², te sporednog dijela koji se sastoji od otvorene terase na prvom katu površine 6,12m² i tavana površine 51,92m² i dvorišta od 160,95m², upisan kao etaža (E-1) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženici su vlasnici suvlasničkog dijela 4081/10000 etažno vlasništvo( E2) stana br. 2 koji se nalazi u prizemlju i na prvom katu iste stambene zgrade te se u prizemlju sastoji od hodnika, predsoblja i stubišta, kuhinje i sobe, a na prvom katu predsoblja i stubišta, kupaonice, sobe i sobe korisne površine 91,49m², te sporednog dijela koji se sastoji od tavana površine 51,92m², dvorišta površine 54,05m² i pomoćnog objekta od 18,98m². Stanovi kao posebni dijelovi navedene kuće u [adresa], zapravo su dvije potpuno odvojene stambene cjeline i po svojoj naravi predstavljaju samostalne objekte odnosno kuće sa svojim dvorištima. Stan, odnosno njena kuća se nalazi zapadno gledajući od ulice ili sa lijeve strane, a kuća odnosno stan tuženih s desne strane odnosno istočno. Sukladno podacima iz zemljišne knjige, a i prethodnom diobnom ugovoru, dvorište iza predmetnih nekretnina podijeljeno je zidom tako da se njeno dvorište pruža u sjeverozapadnom, a tuženikovo u sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine kč. br. [katastarska čestica]. Kao vlasnica svog dijela kuće odnosno stana 1 koji se nalazi na zapadnoj strani imala je namjeru svoj dio kuće izolirati te je počela sa radovima na izvođenju izolacije kuće pa tako i u sjevernom dijelu, te je dana 28. lipnja 2024. prilikom poduzimanja radova na lijepljenju stiropora koje je izvodila iz svoga dvorišta, I.tuženik IZ, kroz prozor svoga stana na I katu, uz pomoć štapa i špahtle odlijepio postavljeni stiropor, koji je postavila na prvom katu svoga stana. Predmetni stiropor postavljen je u razini zida koji dijeli njen stan od stana tuženika, te joj je tuženik iz nepoznatog razloga priječio postavljanje navedenog stiropora na zid njezine kuće , radi čega je izvijestila i tražila intervenciju policije koja je pristupila na lice mjesta te napravila zapisnik. Ima namjeru izolirati svoj dio nekretnine, a u čemu je tuženik sprječava na način da je uklonio postavljeni stiropor čime je uznemirio njezino pravo vlasništva. Pored toga želi izolirati svoj dio kuće u potpunosti, od temelja kuće do krova, pri čemu se zbog načina postavljanja zida koji dijeli dvorišta parničnih stranaka jedan dio kuće praktički nalazi iza zida, prema istoku i do istoga dijela se može doći jedino iz dvorišta koje pripada tuženicima. Zbog naprijed navedenih postupanja tuženika koji je uznemiravaju u njenom pravu vlasništva otkidanjem postavljenog dijela fasade u sjeveroistočnom dijelu njene kuće, te nemogućnosti da izvede potrebne radove na postavljanju fasade u prizemlju stana, potrebno je pristupiti na zemljište tuženika kao susjeda. Sukladno navedenom i temeljem odredbe čl. 167. i 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže da sud usvoji njen tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu I.tuženik IZ i II.tuženica ŠZ se protive tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da tužiteljica ulazi u njihov posjed i postavlja stiropor na fasadu njihove kuće, da su suvlasnici nekretnina i n isu dali tužiteljici suglasnost za poduzimanje poslova koji premašuju okv ir redovitog upravljanja jer postavljanje fasade bez njihove suglasnosti nije u skladu sa Zakonom, pa predlažu sudu odbaciti tužbu sukladno čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Traži od tužiteljice da fasadu vrati u prijašnje stanje i plati štetu na ime duševnih boli od 4.000,00 eura izazvanu ulaskom u njihov posjed i zvanjem policije, za što smatra da nije bilo potrebe, te da se I.tuženik upravo vratio iz bolnice nakon operacije. Navodi da je tužiteljica u dvorištu izgradila jedan stambeno pomoćni objekt nezakonito, koji je predmet građevinske inspekcije koja je o navedenom obaviještena.

3. Kako je I.tuženik IZ preminuo tijekom postupka, dana 8. prosinca 2024., sud je rješenjem broj P-609/2024-8 od 15. siječnja 2025. utvrdio prekid postupka, sukladno čl. 212. t. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.); te je na temelju rješenja broj P-609/2024-12 od 19. svibnja 2025. njegova supruga kao nasljednica istog, ovdje također tužena ŠZ, preuzela parnični postupak iza I.tuženika, sukladno čl. 215. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

4. Podneskom od dana 31. listopada 2025. tuženica-protutužiteljica ŠZ uređuje protutužbeni zahtjev koji glasi kao u izreci pod III., koju protutužbu obrazlaže navodeći da je tužiteljica vlasnica stana br. 1 koji se nalazi u stambenoj zgradi na gore navedenoj adresi u prizemlju i na prvom katu kuće, sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji se sastoji od hodnika, predsoblja, stubišta, kuhinje, zahoda i sobe u prizemlju, dok se na prvom katu nalazi predsoblje, stubište, kupaonica te dvije sobe ukupne površine 94,98 m², a također istoj pripada i sporedni dio, odnosno otvorena terasa na prvom katu površine 6,12 m ², tavan površine 51,92 m² i dvorište površine 160m², a sve upisano u zemljišne knjige kao vlasništvo posebnih dijelova nekretnine – etažno vlasništvo (E-1). S druge strane, tuženica je vlasnik stana br. 2, koji se nalazi u stambenoj zgradi na gore navedenoj adresi tuženice, u prizemlju i prvom katu kuće iste stambene zgrade, a koji se sastoji od hodnika, predsoblja, stubišta, kuhinje te sobe u prizemlju, dok se na prvom katu nalazi predsoblje, stubište, kupaonica, te dvije sobe površine 91,42m². Također, tuženici pripada i sporedni dio, odnosno tavan površine 51,92m², dvorište površine 54,05m² te pomoćni objekt površine 18,98m², sve upisano u zemljišne knjige kao vlasništvo posebnih dijelova nekretnine – etažno vlasništvo (E-2). Temeljem diobnog ugovora sklopljenog od dana 18. lipnja 2019. uspostavljeno je vlasništvo posebnih dijelova građevine stambene namjene s dvije funkcionalne stambene jedinice kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa]. Na temelju prethodno navedenog Ugovora, strane su suglasno ugovorili uspostavu posebnih dijelova građevine stambene namjene s dvije funkcionalne stambene jedinice na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], [adresa], kojim je određeno da građevina predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, a koju čine dvije funkcionalne samostalne jedinice. Tužiteljica je kao vlasnik svog dijela kuće, odnosno stana br. 1 navodno imala namjeru svoj dio kuće izolirati te je počela s radovima na izvođenju izolacije kuće. Pri obavljanju izolacijskih radova tužiteljica je stiropor zalijepila i na dio stambene zgrade u vlasništvu tuženice, a njen pok. suprug (ranije I.tuženik IZ) je pri tome, kao znak protivljenja izvršenju izolacijskih radova na svom vlasničkom dijelu, odlijepio predmetni stiropor sa svog dijela kuće. Tužiteljica je dakle, pri izvođenju radova toplinske izolacije, bez pristanka tuženice, zahvatila i dio vanjskog zida koji je u isključivom vlasništvu tuženice, čime je nedopušteno zadirala u njezino pravo vlasništva, što predstavlja narušavanje prava vlasništva u skladu s člankom 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Razvidno je stoga, da radnje tužiteljice predstavljaju neovlašteno zadiranje u tuđi vlasnički dio zgrade, odnosno povredu prava vlasništva, zbog čega tuženica ima pravo zahtijevati zaštitu svog prava sukladno članku 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

5. Podneskom od dana 11. studenog 2025. tužiteljica-protutuženica se protivi protutužbi, navodeći da nije uznemiravala vlasništvo tuženice-protutužiteljice činjenicom da je postavljala fasadu isključivo na svom dijelu kuće, iz razloga što je prilikom postavljanja fasade na zid svoje kuće poštivala granice svoje nekretnine odnosno svoga vlasništva. Radi se o susjednim kućama (stanovima) koje su sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upisane kao etaža E-1 u vlasništvu tužiteljice- protutuženice i etaža E-2 u vlasništvu tuženice – protutužiteljice. No ono što je zapravo evidentno sporno u ovoj pravnoj stvari je to što je sa sjeverne strane uspostavljena ograda u dvorištu koja ne prati granice prostiranja kuća (stanova) ili etažnih cjelina nekretnina. Kada se predmetna kuća pogleda sa sjeverne strane doista bi proizlazilo da se kuća tužiteljice – protutuženice pruža do spoja fasade prema kući tuženice- protutužiteljice, no do istoga je došlo zbog činjenice da je došlo do pomicanja zida u dvorištu sa sjevera, koji ne prati strane granice (širinu) kuće tužiteljice-protutuženice, pa je zidom njezino dvorište manje odnosno uže od stvarne širine kuće. Sukladno navedenom, kuća tužiteljice-protutuženice se prostire i preko širine zida u dio koji pokriva dio fasade koji je obojila tuženica-protutužiteljica, ali stvarno radi se o dijelu kuće koji se nalazi u zračnom prostoru iznad terase tuženice-protuitužiteljice. Sukladno navedenom, prilikom izvođenja radova tužiteljica se držala upravo svoga vlasništva i potrebe da izolira svoju nekretnina, te je radove izvodila sa na svojoj nekretnini, pri čemu je na priloženim fotografijama prikazan dio ljepila stiropora gdje je tužiteljica-protutuženica pokušala izolirati sa sjeverne strane svoj dio kuće, što i odgovara stvarnoj širini i prostiranju njezine kuće i njezinog prava vlasništva. Ističe da je postavljanje navedene fasade bilo isključivo na njezinom dijelu kuće, a nikako na dijelu kuće tuženice-protutužiteljice, da je uklanjanjem istoga tuženica uznemirila njeno vlasništvo pa ona svojom protutužbom pogrešno smatra da je izolairanje vršeno na dijelu kuće koja pripada tuženici-protutužiteljici. Ujedno ističe da ima pravo izvoditi radove na svojoj nekretnini, da je izvodila radove na svojoj nekretnini i da ima namjeru izvoditi radove isključivo na svojoj nekretnini, te kako se radi o sjevernom dijelu kuće, gdje je sjena, ima vlagu u navedenoj sobi koja graniči sa sobom u kući tuženice i sukladno tome štiteći svoja imovinska i vlasnička prava, ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

6. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku saslušao tužiteljicu, tuženicu, te svjedoke DZ i UZ, pregledao i pročitao izvadak iz zemljišne knjige (list 3.-4. i 17.-18. spisa), Skicu izmjere (list 5. i 16.), preslike fotografija (list 13.-15. i 52.-54.), Skicu iskolčenja (list 60. i 63. spisa), proveo kombinirano građevinsko – geodetsko vještačenje na okolnost prostiranja vlasništva kuće tužiteljice-protutuženice i potrebe da izolira kuću u cijeloj širini sjeverne strane nekretnine, uz očevid na licu mjesta (list 75. -78.), pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke Dražena Krajlaha, mag.ing.aedif. (list 79.-98.), te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ilije Romića, dipl. ing. geodezije (list 102.-108.), te saslušao vještake na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 1.07.2026. (list 115.-121. spisa).

7. Izvedene dokaze sud je ocijenio u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan. Protutužbeni zahtjev je neosnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice-protutuženice za prestankom uznemiravanja prava vlasništva na njezinoj nekretnini – stanu broj 1 u prizemlju i katu u kući u [adresa], na način da tuženica-protutužiteljica trpi postavljanje fasade na kući u njenom vlasništvu, te zabrana istoj da otkida fasadu ili na bilo koji drugi način uznemirava njeno pravo vlasništva; kao i trpljenje tuženice-protutužiteljice da tužiteljica-protutuženica pristupi u dvorište njenog stana radi izvođenja radova na postavljanju fasade na svojoj kući. Predmet spora je i protutužbeni zahtjev za prestankom uznemiravanja tužene-protutužiteljice u njenom pravu vlasništva na stanu broj 2 i pripadajućim dijelovima nekretnine zabranom tužiteljici-ptrotutuženici da prilikom obavljanja građevinskih i drugih radova na dijelovima zgrade koji se nalaze u njezinom vlasništvu vrši građevinske radove, posebice lijepljenjem i postavljanjem stiropora i drugog materijala na kuću tuženice-protutužiteljice ili na drugi način uznemirava pravo vlasništva tuženice-protutužiteljice na njezinom dijelu nekretnine.

10. Među strankama nije sporno:

- da su parnične stranke vlasnice nekretnine etažirane na dva posebna dijela i to stan broj 1 u vlasništvu tužiteljice – protutuženice, koji se nalazi u [adresa] i i stan broj 2 u vlasništvu tuženice – protutužiteljice, koji se nalazi u [adresa];

- da su samostalne cjeline odvojene vertiklanim središnjim zidom;

- da je nekretnina u vlasništvu tužiteljice obiteljska dvojna kuća sadržaja prizemlje, kat i tavan, izgrađena na zajedničkom zemljištu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sa dvije odvojene samostalne cjeline svake u prizemlju, katu i tavanu, sa zasebnim ulazima, te kućnim brojevima 38 i 38A u [adresa] u [adresa];

- da je prednik tuženice – njen pok. suprug IZ (ranije I.tuženik) pri postavljanju od strane tužiteljice toplinske izolacije na kući na sjevernom (dvorišnom) dijelu u lipnju 2024., odlijepio stiropor na fasadi kuće na prvom katu stana koji je prešao vidljivu vanjsku liniju na nekretnini, smatrajući da je tužiteljica zahvatila dio zida stana broj 2, koji je u isključivom vlasništvu, sada tuženice;

- da je zbog navedenog morala intervenirati policija.

11. Među strankama je sporno da li je tužiteljica-protutuženica kod postavljanja toplinske izolacije zahvatila dio zida koji je u isključivom vlasništvu tuženice- protutužiteljice, ili je radila u granicama svog vlasništva, te da li je tužena- protutužiteljica dužna trpjeti da tužiteljica-protutuženica pristupi u njeno dvorište radi izvođenja radova na postavljanju fasade na stanu broj 1.

12. Dokumentaciju u spisu sud nije posebno obrazlagao jer je ista obuhvaćena geodetskim i građevinskim vještačenjem.

13. Iz iskaza tužiteljice-protutuženice proizlazi da je 2019. kupila predmetnu kuću od gospodina S i tada se nisu izvodili nikakvi radovi, sve do 2024. kada su obnovili krov, a to nije napravljeno sukladno liniji koja je vidljiva između predmetnih nekretnina, već je krov postavljen tako da prati realno stanje razgraničenja između njene i nekretnine tuženice, na način da krov prelazi tu vidljivu liniju prema strani tuženičine kuće, a čemu se pokojni suprug tuženice, a ni tuženica nisu protivili. Međutim, kada je htjela izolirati zid svoje nekretnine s dvorišne strane zbog vlage koja im izbija u spavaćoj sobi i kuhinji ispod, izvan vidljive linije (sa lista 13 i 14 spisa), doveli su sada pok. supruga tuženice - GZ, u svoju nekretninu da pokažu vlagu, te se isti suglasio da ona napravi izolaciju i vidio je da linija koja je vidljiva s vanjske strane predmetnih nekretnina nije realna u odnosu na stvarno stanje, jer se izvan te linije, a prema nekretnini tuženice u stvari s unutrašnje strane, još nalazi dio njene nekretnine, dio kuhinje i na katu dio spavaće sobe. Međutim, slijedećeg dana se IZ predomislio, jer je tražio da ona i suprug poruše određeni zid na pomoćnom objektu u njihovom dvorištu i ako to naprave da se neće protiviti stavljanju fasade i izvan te vidljive linije između njihovih nekretnina. Kako nisu udovoljili njegovom zahtjevu, isti je odljepljivao stiropor odnosno izolaciju koja je prelazila tu liniju na nekretninama. Linija koja je vidljiva i sada na fasadi između predmetnih nekretnina je bila ista i kada je kuću kupila. Napominje da nije niti znala da linija sa stražnje strane kuće ne prati realno stanje razgraničenja između predmetnih nekretnina jer su stavljali izolaciju i novu fasadu s južne-prednje strane nekretnine i linija koja je vidljiva s te strane doista i prati realno razgraničenje između nekretnina.

13.1. Iz iskaza tuženice-protutužiteljice proizlazi da su ona i sada pok. suprug IZ kupili kuću 1985. i tada je bila vidljiva predmetna linija sa dvorišne strane između nekretnina i protivi se da se stavi izolacija na dio nekretnine izvan te vidljive linije, iako je upravo zbog ovog postupka saznala da ta linija ne prati realno stanje razgraničenja predmetnih nekretnina. Tužiteljica je postavila novi krov na svojoj kući, a ne može se izjasniti da li taj krov prati tu vidljivu liniju ili je iznad dijela njene nekretnine. Napominje da ona sa strane nekretnine koja graniči sa tužiteljičinom nekretninom, nema problema sa vlagom iako na svojoj nekretnini nema izolaciju. Etažiranje je provedeno 2019. u suglasnosti s prethodnim vlasnikom tužiteljičine nekretnine, gospodinom S. Ona osobno nije bila unutar nekretnine tužiteljice vezano za namjeru iste za postavljanje fasade, međutim njen suprug je iz tog razloga bio u nekretnini tužiteljice, ali joj nije poznato što je njen suprug razgovarao s tužiteljicom i njenim suprugom vezano za postavljanje fasade, niti da li se odmah iz početka protivio postavljanju fasade, već joj je jedino poznato da je njen suprug uklanjao taj stiropor preko vidljive linije na nekretninama. Nije joj poznato da li su vezano za postavljanje fasade, tužiteljica ili njen suprug bili u njenoj nekretnini.

13.2. Iz iskaza svjedoka DZ - supruga tužiteljice proizlazi da je tužiteljica kupila predmetnu nekretninu prije 6 godina od gospodina S, te je i tada bila linija koja je vidljiva na preslikama fotografija sa lista 13. i 14. Kada su nekretninu htjeli izolirati sa dvorišne strane, dio izolacije-stiropora je sada pok. suprug tuženice IZ, odlijepio i nije im dopuštao izolaciju na tom dijelu nekretnine. Napominje da se dio fasade sa kojeg je pok. IZ odljepljivao izolaciju, nalazi sa unutarnje strane njihove nekretnine, iako se izvana to ne vidi, već proizlazi da je taj dio nekretnine u vlasništvu tuženice. Upravo se s te strane u nekretnini tužiteljice pojavljivala vlaga i iz toga razloga su htjeli zaštititi nekretninu stavljanjem izolacije, a što nije dopuštao pok. suprug tuženice. Tek kada su odlučili izolirati fasadu, ustanovili su da središnja linija između predmetnih nekretnina nije sukladna sa planom uspostave vlasništva i zapravo se ta središnja linija nalazi izvana i iza unutrašnjeg dijela njihove nekretnine. Tužiteljica je obavijestila GZ o namjeri stavljanja izolacije na predmetnu nekretninu zbog vlage i isti je bio u njihovoj kuhinji koja se nalazi sa te strane nekretnine gdje izlazi vlaga i vidio je da vanjska linija u stvari ne prati stvarno stanje razgraničenja predmetnih nekretnina i pristao je da se izolira taj dio, međutim, drugi dan je ipak izjavio da ne pristaje iz razloga podizanja nekog zida na pomoćnoj zgradi u njihovom dvorištu, što nema nikakve veza sa izolacijom na nekretnini. Na njihovu nekretninu su 2024. stavili novo krovište koje je isto "pomaknuto" na tuženikovu stranu, odnosno onako kako odgovara realnom stanju u odnosu na predmetne nekretnine i tome se pok. suprug tuženice , a niti tuženica nisu protivili. Pok. suprug tuženice IZ je odlijepio stiropor sa fasade nekretnine koji se nalazi vertikalno ispod novog krovišta.

13.3. Iz iskaza svjedokinje UZ proizlazi da je živjela u kući sa roditeljima, koja je sada u vlasništvu njene majke – tuženice, do rujna 2000. godine, ali svakodnevno dolazi kod majke. Navodi da se na listu 13. i 14. spisa nalazi stražnji dio predmetnih nekretnina. Roditelji, odnosno sada njena majka, živi u toj nekretnini od 1985. godine. Napominje da linija između predmetnih nekretnina koja se vidi na listu 13. i 14. preslika fotografija, je bila vidljiva i 1985. kada su njeni roditelji kupili tu nekretninu, s tim da je 1997. fasada kuće njenih roditelja oličena u bijelu boju. Poznato joj je da je njen otac, sada pok. IZ, odlijepio komad stiropora odnosno izolacije koja je vidljiva na listu 13. i 14. spisa, jer nije želio i smatrao je da ta izolacija odnosno stiropor prelaze na njegovu nekretninu i narušava izgled iste. Napominje da sve do ovog postupka nije znala da se crta koja je vidljiva između nekretnina nalazi iza unutrašnjeg dijela nekretnine tužiteljice, odnosno da ne prati realno stanje razgraničenja nekretnina, a krov je sačinjen na nekretnini tužiteljice upravo prema toj vidljivoj crti između nekretnina. Napominje da se puno vlasnika promijenilo u odnosu na nekretninu sada u vlasništvu tužiteljice i nitko nije napominjao da ta crta ne prati realno stanje.

13.4. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za područje građevinarstva Dražena Krajlaha, mag.ing.aedif., od dana 18. veljače 2026., proizlazi da je predmetna nekretnina obiteljska dvojna kuća sadržaja prizemlje, kat i tavan, izgrađena na zajedničkom zemljištu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sa dvije odvojene samostalne cjeline svake u prizemlju, katu i tavanu, sa zasebnim ulazima, te kućnim brojevima 38 i 38A. Ulaz u dio kuće [adresa] izveden je iz dvorišta, sa bočne strane zgrade, a ulaz u dio kuće [adresa] je izveden sa prednje strane do ulice. U dvorištu iza kuće, se nalazi ogradni zid od pune opeke, koji dijeli dvorište na nejednake dijelove. Na nekretnini je dana 18.06.2019. diobnim ugovorom uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova zgrade i dvorišta. Dvojna obiteljska kuća je sadržaja prizemlje, kat i potkrovlje. Kuća je ugrađena uz desnu među, tako da je okružena dvorištem do ulice (južna strana), sa lijeve strane (zapad) i sa zadnje strane (sjever). Kuća je diobnim planom podijeljena na dvije samostalne cjeline, svaka sadržaja prizemlje, kat i tavan, te nejednaki dio dvorišta. Lijevi dio kuće, gledano sa ulice, u vlasništvu tužiteljice SZ, ima adresu [adresa]. Ulaz u kuću je izveden sa bočne strane (zapad). Desni dio kuće, gledano sa ulice, u vlasništvu tuženice ŠZ, ima adresu [adresa]. Ulaz u kuću je izveden sa strane prema ulici (jug). Vanjski dio kuće tužiteljice SZ je novo uređenog pročelja sa južne i zapadne strane te nedovršenog pročelja sa sjeverne strane (dvorište), a na krovištu izmijenjenog pokrova i oluka. Sporni dio nekretnine je sjeverno pročelje, na kojem je vidljiva stara fasada različito uređivana od strane svakog suvlasnika do otprilike sredine širine sjevernog pročelja (± 5cm). U dvorištu se nalazi ogradni zid koji dvorište dijeli na nejednake dijelove, a svojim istočnim rubom se nalazi uz rub starog naličja različito uređivanog pročelja. Ogradni zid je debljine 25cm, postavljen je svojim istočnim rubom uz sredinu sjevernog pročelja kuće. Navedenim mjerenjem je utvrđeno da se zapadni rub (ploha) ogradnog zida i ploha unutarnjeg središnjeg zida kuće u dijelu tužiteljice SZ razlikuju oko 47cm. Dvorišni ogradni zid je debljine 25cm. Unutarnji srednji zajednički zid je minimalne debljine 20cm, sa dodatnom žbukom oko 2cm sa svake strane. Iz izvedenog mjerenja, uzimajući u obzir da je ogradni zid debljine 25cm, da je unutarnji zajednički zid minimalne debljine 20 cm, sa dodatnom žbukom oko 2cm, proizlazi da je sredina unutarnjeg zajedničkog zida od zapadnog ruba ograde do dvorišta tužiteljice SZ udaljena minimalno 59cm, odnosno da je sredina zajedničkog zida kuće pomaknuta minimalno 34cm u odnosu na sredinu starog naličja pročelja ujedno i istočnog ruba ogradnog zida. Ogradni zid nije postavljen u pravcu zajedničkog središnjeg zida, a ujedno je i vidljivo da se dio tende tuženice ŠZ nalazi minimalno 34cm na pročelju dijela kuće koje je samostalna cjelina tužiteljice SZ. Staro uređivana fasada ne prati sredinu zajedničkog zida, uklonjena izolacija od stiropora je bila pravilo postavljena do sredine zajedničkog zida. Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pročelje zgrade je zajednički dio zgrade, kojim zajednički upravljaju suvlasnici zgrade. Prema čl. 89. Zakona, troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno. Uvidom u Plan posebnih dijelova građevine predmetne nekretnine, utvrđeno je da je kuća ucrtana u pravokutnom obliku suprotno od stvarnog stanja, te tlocrti kuće ne sadrže točne mjere vanjskih zidova, obzirom da je pročelje kuće do dvorišta (sjeverni vanjski zid) duljine 10,50m, dok je u planu posebnih dijelova isti ucrtan u dužini 11,00m, u istoj dužini kao i vanjski zid do ulice (južni vanjski zid). Zbog razlike u dužini zidova od 50cm, vanjski zid uz desnu među (istočna strana) je izveden koso prateći među, te sa vanjskim sjevernim i južnim zidom ne tvori pravi kut. Isto je vidljivo iz geodetske podloge (str. 8 ovog elaborata). Ujedno je središnji zid ucrtan na sredini sjevernog vanjskog zida, što ne ogovara zatečenom položaju srednjeg zajedničkog zida. Vještak zaključuje da je predmetna nekretnina dvojna kuća, etažirana na dvije samostalne cjeline, koje su odvojene vertikalnim središnjim zidom. Na dvorišnoj strani je izveden ogradni zid debljine 25 cm koji nije u ravnini zajedničkog središnjeg zida kuće, nego je pomaknut na dio pročelja uz samostalnu cjelinu tužiteljice SZ. Od središnjeg zajedničkog zida je u odnosu na os ogradnog zida, udaljena oko 47 cm prema dijelu pročelja tuženice ŠZ. Granica starog naličja različito uređivanih pročelja je pomaknuta za minimalno 34 cm u dio pročelja tužiteljice SZ. Prije postavljena pa uklonjena izolacijska ploča stiropora je bila postavljena do sredine zajedničkog zida kuće, te time nije došlo do uznemiravanja prava vlasništva tuženice ŠZ. Također je na slici na listu 15. Nalaza (list 93. spisa) vidljivo da se u kući tužiteljice na zidu u sobi na katu do dvorišta u dijelu gdje nema postavljene toplinske izolacije, vidi vlaga i plijesan.

13.5. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ilije Romića, dipl. ing. geodezije od 25. veljače 2026. proizlazi da je predmetna parcela oznake k. č. br. [katastarska čestica], u naravi STAMBENA ZGRADA [adresa], 38A površine 118 m², POMOĆNA ZGRADA površine 19 m², DVORIŠTE površine 202 m², odnosno ukupne površine 339m², upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu dijela od 5919/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) tužiteljice/protutuženice SZ i dio od 4081/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) tuženice/protutužiteljice ŠZ. Na terenu na navedenoj katastarskoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] os im STAMBENA ZGRADA [adresa], 38A, površine 118 m², POMOĆNA ZGRADA površine 19 m², DVORIŠTE od 202 m², koja je etažirana na dvije samostalne cjeline postoji i neevidentirana pomoćna zgrada (na skici mjerenja crvenom bojom) koju korist tužiteljica/protutuženica SZ od cca 20m² i pregradni zid između dvorišta koji koristi tužiteljica/protutuženica SZ i tuženice/protu tužiteljice ŠZ. Zid je visine cca 2,00m i udaljen 4,95m od ruba zgrade na dijelu koji koristi tužiteljica/protu tuženica SZ (točka A na skici). Gledano sa sjeverne strane (dvorišne) zgradu vidljivo je da je pregradni zid u zgradi udaljen 0,34m od vanjskog zida ograde u dio zgrade koji koristi tuženica/protu tužiteljica ŠZ ( razmak između točaka B i D), što u naravi čini problem oko definiranja vanjske fasade zgrade gledano sa dvorišne strane zgrade, što je prikazano na priloženoj skici mjerenja.

14. Tužiteljica-protutuženica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok su vještaci pozvani na ročište za dan 1. srpnja 2026. da se očituju na primjedbe tuženice – protutužiteljice iz podneska od dana 28. ožujka 2026.

15. Iz očitivanja stalnih sudskih vještaka Dražena Krajlaha, mag.ing.aedif. i Ilije Romića, dipl. ing. geodezije, proizlazi da ostaju u cijelosti kod svojih nalaza i mišljenja, te na upit tuženice - protutužiteljice da li je linija na fasadi između uređenih pročelnih fasada koja se vidi na preslici fotografije sa lista 13. spisa, sukladna sa planom uspostave vlasništva posebnih dijelova, vještaci odgovaraju da je na slici na stranici 14. elaborata (list 92. spisa) vidljivo da različito uređene fasade ne prate zajednički zid unutar zgrade koji dijeli suvlasničke dijelove. Ujedno, ta se granica između različito uređenih fasada ne poklapa sa krovištem. Navedena linija nije u skladu sa diobnim planom, odnosno ta linija je pomaknuta za 34 cm od sredine zajedničkog zida. Crta koja je vidljiva na pročelju fasade ne poklapa se sa sredinom zajedničkog zida i diobnim planom, odnosno pomaknuta je 34 cm od sredine tog zajedničkog zida, a linija je pomaknuta u odnosu na zid u desnu stranu, gledajući s dvorišne strane, a što je u vlasništvu tužiteljice. Zajednički zid koji dijeli predmetne nekretnine prati vertikalu krovišta predmetnih nekretnina. Na upit tuženice- protutužiteljice da vještaci objasne navod sa lista 16. nalaza (list 94. spisa) da središnji zid ucrtan na sredini sjevernog vanjskog zida ne odgovara zatečenom položaju srednjeg zajedničkog zida, vještaci odgovaraju da Plan uspostave vlasništva posebnih dijelova nije pravilno sačinjen u odnosu na stvarno stanje na predmetnim nekretninama. Etažni plan nije sačinjen prema stvarnim dimenzijama zgrade, ali položaj središnjeg zida u etažnom planu u odnosu na suvlasništvo tužitelja odgovara stvarnom stanju. Vještak Ilija Romić napominje da stanje na terenu ne odgovara stanju u diobnom planu pošto se s dvorišne strane zadnji front zgrade razlikuje od prikazanog stanja u diobnom planu tj. djelomično je diobni plan napravljen u redu, gledajući s lijeve strane od ulice vlasništvo tužiteljice, dok je stanje vlasništva tuženice uže nego što je prikazano na diobnom planu.

15.1. Nakon usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka, te očitovanja na primjedbe tuženice-protutužiteljice i odgovora na upite iste, sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka ocijenivši ih stručnim, objektivnim, argumentiranim i detaljno obrazloženima, koji su sačinjeni u skladu s pravilima nauke i vještine, sukladno zadatku suda, na temelju priložene dokumentacije u spisu koja je analizirana na sustavan i stručan način, te nakon izvršenog očevida i obavljenog mjerenja na licu mjesta. Sud je posebno cijenio to što su vještaci jasno, konkretno i stručno odgovorili na sva pitanja i primjedbe tuženice na ročištu za glavnu raspravu od dana 1. srpnja 2026., te pojasnili zaključke i utvrđenja u svojim nalazima i mišljenjima.

16. Sud je iskaze saslušanih svjedoka UZ i DZ cijenio vjerodostojnim u bitnom, jer su dani na temelju neposrednih saznanja i u sukladni su u bitnom, osim dio iskaza svjedokinje UZ u kojem navodi da krov koji je postavila tužiteljica prati vidljivu liniju na nekretnini, jer taj dio iskaza nije sukladan sa iskazom svjedoka DZ te nalazima i mišljenjima vještaka.

17. Cijeneći izvedene dokaze sud je utvrdio da su parnične stranke suvlasnice nekretnine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], etažirane na dva posebna dijela i to stan broj 1 (E-1) u vlasništvu tužiteljice – protutuženice, te stan broj 2 (E-2) u vlasništvu tuženice-protutužiteljice, da se radi o samostalnim cjelinama odvojenim vertiklanim središnjim zidom, sa prizemljem, katom i tavanom, zasebnim ulazima, te kućnim brojevima 38 (tuženica) i 38A (tužiteljica) u [adresa] u [adresa]; da se u dvorištu nalazi ogradni zid debljine 25cm koji dvorište dijeli na nejednake dijelove, te da je sredina zajedničkog zida kuće pomaknuta minimalno 34cm u odnosu na sredinu starog naličja pročelja ujedno i istočnog ruba ogradnog zida, odnosno ogradni zid nije postavljen u pravcu zajedničkog središnjeg zida, te se dio tende tuženice nalazi minimalno 34cm na pročelju dijela kuće koje je samostalna cjelina tužiteljice, da staro uređivana fasada ne prati sredinu zajedničkog zida, kao i da je uklonjena izolacija od stiropora koju je postavila radi izolacije tužiteljica, bila pravilo postavljena do sredine zajedničkog zida i time nije došlo do uznemiravanja prava vlasništva tuženice ŠZ. Također je utvrđeno da je u Planu posebnih dijelova građevine predmetne nekretnine koji je sačinjen prije nego je tužiteljica kupila kuću 2019., kuća ucrtana u pravokutnom obliku suprotno od stvarnog stanja, te tlocrti kuće ne sadrže točne mjere vanjskih zidova, te da zbog razlike u dužini zidova od 50cm, vanjski zid uz desnu među (istočna strana) je izveden koso prateći među, te sa vanjskim sjevernim i južnim zidom ne tvori pravi kut. Ujedno je središnji zid ucrtan na sredini sjevernog vanjskog zida, što ne ogovara zatečenom položaju srednjeg zajedničkog zida. Nesporno je utvrđeno i to da je u kući tužiteljice na zidu u sobi na katu do dvorišta u dijelu gdje nema postav ljene toplinske izolacije vidljiva vlaga i plijesan, zbog čega je tužiteljica htjela izolirati svoju nekretninu.

18. Prema odredbi čl. 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15), pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (stavak 1.). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (stavak 2.).

18.1. Prema odredbi čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (stavak 1.). Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (stavak 2.).

18.2. Prema odredbi čl. 107. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti.

18.3. Prema odredbi čl. 66. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.

18.4. Prema odredbi čl. 67. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija.

19. Slijedom navedenog, kako je vještačenjem u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno da vidljiva crta na fasadi ne prati stvarno razgraničenje prema diobnom planu, već je ta crta pomaknuta za 34 cm i to u dio pročelja tužiteljice, dakle dio zida koji se izvana čini kao tuženičin, a faktički se nalazi unutar tlocrta tužiteljičinog posebnog dijela, to znači da je prednik tuženice (pok. suprug tuženice) odljepljivao stiropor s dijela koji ne pripada tuženici, pa stoga tuženičin navod da je izolacija zahvatila njezin zid nije osnovan, jer tako što nije potvrđeno geodetskim i građevinskim vještačenjem, koje je nalaze i mišljenja sud u cijelosti prihvatio.

19.1. Zahtjev tužiteljice da joj se omogući pristup dvorištu tuženice , radi postavljanja izolacije na sjevernom dijelu koji je dostupan jedino s te strane, radi uklanjanja vlage upravo na dijelu zida koji graniči sa nekretninom tuženice, je osnovan i postavljen u skladu s odredbom čl. 107. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, za ovo pravo su ispunjene sve pretpostavke i to nužnost radova za uporabu ili korištenje vlastite nekretnine, radi uklanjanja vlage u sjevernom dijelu kuće gdje nema toplinske izolacije, nemogućnost izvođenja tih radova na drugi način, jer je ogradni zid postavljen tako da se dio kuće tužiteljice može doseći jedino iz dvorišta tuženice kako je utvrđeno vještačenjem, te da je zid udaljen 0,34m od tuženičinog dijela pročelja, s napomenom da sukladno čl. 107. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe iz stavka 1. ovoga članka, dužan ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu.

20. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod I. i II. izreke.

21. Protutužbeni zahtjev nije osnovan. Naime, da bi negatorna tužba bila uspješna, mora se dokazati konkretan čin uznemiravanja, a to ovdje nije dokazano s protutužiteljičine strane. Upravo suprotno, vještačenjem je nesporno utvrđeno da postavljeni stiropor nije prelazio sredinu zajedničkog zida, odnosno da izolacija nije prelazila na tuženičin dio, stoga tužiteljica nije uznemiravala tuženicu, niti njenog prednika u vlasništvu njihova dijela kuće. Kako tuženica nije dokazala temeljnu pretpostavku negatorne tužbe, a to je da je tužiteljica zahvatila njezin dio nekretnine, a što je bila dužna sukladno odredbi čl. 167. st. 2. Zakona o vlasništvu i drug im stvarnim pravima, prema kojoj teret dokazivanja da uznemiravanje postoji leži na tuženici kao tužiteljici po protutužbi, to je protutužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan kao pod III. izreke.

22. Konačno, iako predmet ovoga spora nije pitanje usklađenosti etažnog elaborata sa stvarnim stanjem nekretnine, iz provedenog dokaznog postupka nesporno proizlazi kako su parnične stranke u stvari tek u ovom postupku saznale da diobni plan iz 2019. ne odgovara stvarnom stanju, jer su vještaci utvrdili da etažni plan nije sačinjen prema stvarnim dimenzijama zgrade, a granica posebnih dijelova na dvorišnoj strani ne prati ni vidljivu crtu ni krovišnu liniju. Stoga sud napominje da bi bilo svrhovito pokrenuti odgovarajuće postupke radi usklađenja, odnosno ispravka etažnog elaborata i s njime povezanih upisa, upravo radi izbjegavanja mogućih budućih sporova zbog navedene neusklađenosti.

23. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka

23.1. Tužiteljica-protutuženica je podnijela zahtjev za naknadu parničnog troška od 2.607,38 eura, koji je osnovan i sastoji se od troška zastupanja tužiteljice po punomoćnicima odvjetnicima na ime sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7.t.1.), podneska od 11.11.2025. i 5.03.2026. od po 200,00 eura (Tbr. 8.t.1.), te zastupanja na ročištima od 17.10.2025., 17.11.2025. i 1.07.2025. od po 200,00 eura (Tbr. 9.t.1.), na očevidu na licu mjesta od 19.01.2026. od 200,00 eura (Tbr. 9.t.7.), te na ročištu za objavu presude od dana 17.07.2026. od 100,00 eura (Tbr. 9.t.3.), obračunatog PDV- a od 325,00 eura (Tbr. 46.), troška izlaska suda na očevid od 49,48 eura, te plaćenog predujma za geodetsko i građevinsko vještačenje od ukupno 800,00 eura, kao i plaćene pristojbe na tužbu od 66,45 eura, te na presudu kako to tužiteljica zahtijeva u iznosu od 66,45 eura i u skladu je s odredbom čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1.-4. Zakona o parničnom postupku, radi čega je odlučeno kao pod IV. izreke.

24. Kako je tuženica-protutužiteljica spor izgubila u cijelosti, to nema pravo na naknadu parničnog troška, kako je odlučeno kao u izreci pod V.

U Osijeku, 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Kamelija Matijašević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Punomoćniku tužiteljice i protutuženice

2.Punomoćniku tuženice i protutužiteljice