Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Psp-6/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branku Nenadiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Andreasu Mlikoti, odvjetniku u Osijeku, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 30. lipnja 2026., u nazočnosti parničnih stranaka i punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu rješenja, 17. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužitelja HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom, faktičnom i nesmetanom suposjedu 4/5 suvlasničkog dijela stana, suvlasnički dio 20/100 etažno vlasništvo (E-1) i to stana 1 koji se nalazi u prizemlju, lijevo od ulaza iz [adresa], a sastoji se od: sobe, sobe, sobe, kuhinje, wc-a i predsoblja ukupne površine 74,25 m2, a koji se nalazi u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na način da je promijenio bravu na ulaznim vratima u zgradu u koju se ulazi iz Trga Bana Jelačiča.

II. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da vrati prijašnju bravu na ulazna vrata zgrade ili preda tužitelju ključeve ulaznih vrata za ulazak u zgradu u koju se ulazi iz Trga Bana Jelačića, u zemljišnim knjigama označenu kao kuću sagrađenu za kč. br. [katastarska čestica] i upisanu zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te o svom trošku omogući tužitelju pristup u suvlasnički dio zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] i upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], te mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak postupka u iznosu od 500,00 EUR-a (petstoeura) u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo su 28. ožujka 2008. on, ĆD, BD i ND sa Privrednom bankom Zagreb d.d. sklopili Ugovor o zakupu poslovnog prostora kojim su, kao zakupodavci, PBZ-u dali u zakup poslovni prostor u [adresa], u [adresa], koji se nalazi u stambeno poslovnoj zgradi izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] i upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama tada naveden kao ulični stan lijevo od ulaza koji se sastoji od dvije sobe i sporednih prostorija sa ulazom te kao jedna ulični stan desno od ulaza koji se sastoji od dvije sobe i sporednih prostorija sa ulazom, sagrađeno na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], poslovnog prostora sa 43,24 m2, upisan u knjigu položenih ugovora, broj [broj poduloška]/ zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te stan u prizemlju broj 002, ulaz 1, koji se sastoji od jedne sobe i kuhinje površine 25,62 m2, broj [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], sve zajedno ukupne površine 149,50 m2. Nadalje, naveo je da su 29. srpnja 2024. on, BD i ĆD sa Privrednom bankom Zagreb d.d. sklopili II. Dodatak Ugovoru o zakupu poslovnog prostora, u kojemu se u čl. 1. navodi da je on nasljedio suvlasnički dio od ND u ostavinskom postupku provedenom poslije smrti ND, dok su čl. 3. Dodatka ugovora suglasno promijenili stavak 1. Osnovnog ugovora. Nakon isteka Ugovora o zakupu poslovnog prostora, naveo je, 12. lipnja 2025. izvršena je primopredaja predmetnog stambeno-poslovnog prostora u [adresa], u [adresa], kojim im je Privredna banka Zagred d.d., vratila u posjed predmetne nekretnine. Tom prilikom, naveo je, zastupnik banke je ĆD i njemu, za navedenu stambeno-poslovnu zgradu na adresi u [adresa], predao po jedan ključ od ulaznih vrata na koja se ulazi iz Trga Bana Jelačića. Nakon što mu je PBZ-e d.d. predala ključ od ulaznih vrata stambeno- poslovne zgrade tužitelj je preuzeo suposjed stana 1. koji se nalazi u prizemlju, lijevo od ulaza iz [adresa], ukupne korisne površine 74,25 m2, koji se nalazi u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] i upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je naveo da je suvlasnik u 4/5 predmetnog stana dok je BD suvlasnik u 1/5 predmetnog stana, a da je tuženik vlasnik poslovnog prostora br. 4., površine 48,99 m2. Nadalje, naveo je da je 13. lipnja 2025. tuženik promijenio bravu od ulaznih vrata stambeno-poslovnog prostora koji je do 12. lipnja 2025. bio u zakupu PBZ-e, a na koji mu je način onemogućio suposjed stana. Radi navedenog, naveo je da je zatražio intervenciju II. Policijske postaje Osijek, koji su 16. lipnja 2025. izašli na mjesto događaja te o utvrđenom izdali potvrdu. S obzirom da tuženik i dalje ustraje u smetanju posjeda te mu i nadalje ne želi predati ključeve od ulaznih vrata, tužitelj je naveo da kao suposjednik podnosi ovu tužbu te predlaže sudu da temeljem odredbe čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese rješenje kojim će usvojiti tužbeni zahtjev. Potraživao je i naknadu troškova postupka.

1.1. Tijekom postupka tužitelj je naveo da se u cijelosti protivi navodima iz odgovora na tužbu tuženika, navodeći da je nesporna činjenica da je nakon isteka Ugovora o zakupu poslovnog prostora dana 12. lipnja 2025. izvršena primopredaja stambeno- poslovnog prostora u [adresa], u [adresa], kojim im je Privredna banka Zagred d.d., vratila u posjed navedenu nekretninu, kao i da mu je tom prilikom zastupnik banke u prisutnosti ĆD, za navedenu stambeno-poslovnu zgradu, predao ključ od ulaznih vrata na koja se ulazi iz Trga Bana Jelačića, a čemu se tuženik nije protivio te je 12. lipnja 2025. preuzeo suposjed stana. Međutim, naveo je, već 13. lipnja 2025. je tuženik promijenio bravu od ulaznih vrata zgrade te mu na taj način onemogućio ulazak u zgradu, kao i pristup suvlasničkom dijelu zgrade, odnosno stanu. Tužitelj je istaknuo da ga je tuženik promjenom brave na ulaznim vratima zgrade smetao u posljednom mirnom posjedu stana, u koju više nije imao pristup sve do 8. kolovoza 2025., kada mu je punomoćnik tuženika predao ključeve od ulaznih vrata stana iz [adresa], a koji ulaz je on u međuvremenu napravio. Isto tako, naveo je, nesporna je činjenica da je PBZ-e sukladno odredbama Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 28. ožujka 2008. izvršila određene građevinske radove pa i preinake na zgradi te je prema predhodno dobivenoj građevinskoj dozvoli, između ostalog, steklenim zidom zatvorila ulaz u njegov stan iz [adresa]. Da bi uklonio stakleni zid te otvorio ulaz u stan iz [adresa], naveo je, tuženik je trebao tražiti suglasnost od njega, kao suvlasnika na stanu, a u svakom slučaju i konzervartora, s obzirom da zgrada ima status zaštićenog kulturnog dobra. Slijedom navedenog, predložio je sudu da usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Na ročištu koje je održanom 13. studenog 2025. tužitelj je naveo da se protivi navodima tuženika da su se vrata sa strane [adresa] nalazila i prije nego što je zakupoprimac bio PBZ i da je na taj način imao pristup svojoj nekretnini, a da su se vrata promijenila tek za vrijeme trajanja zakupa, navodeći da je banka prilikom ulaska u zakup izvršila preinaku predmetnog prostora sukladno građevinskoj dozvoli koju je morala prethodno ishodovati.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da ne osporava da je 28. ožujka 2008. između HD, njega, BD i ND s jedne strane (kao zakupodavci) i PBZ d.d. s druge strane (kao zakupoprimac) sklopljen Ugovor o zakupu poslovnog prostora, a predmetom kojeg ugovora je bio poslovni prostor u [adresa], koji se nalazi u stambeno poslovnoj zgradi izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] i upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Također, naveo je, nije sporno kako se u zemljišnim knjigama navedeni poslovni prostor tada vodio kao ulični stan lijevo od ulaza koji se sastoji od dvije sobe i sporednih prostorija sa ulazom te kao jedan ulični stan desno od ulaza koji se sastoji od dvije sobe i sporednih prostorija sa ulazom, sagrađeno na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], poslovnog prostora 43,24 m2, upisan u knjigu položenih ugovora, broj [broj poduloška]/zk.ulbr. 4542, k. č. br. [katastarska čestica] k.o- Osijek, te stan u prizemlju broj 002, ulaz 1, koji se sastoji od jedne sobe i kuhinje površine 25,62 m2, broj [broj poduloška], sve zajedno ukupne površine 149,50 m2. Međutim, naveo je, ono što je tužitelj propustio navesti u svojoj tužbi je činjenica da se ulaz u naprijed navedeni poslovni prostor nalazio sa [adresa]. Taj je ulaz, nakon sklapanja Ugovora o zakupu poslovnog prostora, PBZ d.d. zatvorila staklenim zidom te je nakon toga napravila novi ulaz u poslovni prostor i to sa strane Trga bana J. Jelačića (prema Tržnici). Isto tako, naveo je, tužitelj je propustio navesti i da je dana 19. lipnja 2009. između njega, HD, BD i ND sklopljen Sporazum o diobi nekretnine, a kojim Sporazumom su stranke između sebe fizički podijelile predmetni poslovni prostor. Tako je na temelju postignutog Sporazuma tužitelju u konačnici pripao suposjed stana 1., koji se nalazi u prizemlju, lijevo od ulaza iz [adresa], a sastoji se od sobe, sobe, sobe, kuhinje, WC-a i predsoblja, ukupne površine 74,25 m2, koji se nalazi u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] i upisanoj u zk-ul.br. 19826, k. o. [katastarska općina]. Nadalje, naveo je da je tužitelj suvlasnik u 4/5 dijela navedenog stana 1., a BD je vlasnik preostalih 1/5 dijelova. Nadalje, naveo je da je, a nakon što je zakupnik PBZ d.d. predala u posjed predmetni poslovni prostor, BD (tuženikova suprupga) zatražila od njega da poslovni prostor vrati u prvobitno stanje i to na način da se ponovno vrati ulaz u poslovni prostor iz [adresa], a kako je to bilo i prije sklapanja Ugovora o zakupu poslovnog prostora sa PBZ d.d. Naime, naveo je, nakon postizanja Sporazuma o diobi nekretnine njemu i BD pripali su stanovi 1., 2. i 3., a koji stanovi gledaju na Trg bana J. Jelačića, te je bilo neprihvatljivo da tužitelj dolazi do svojeg stana (stan 1.) kroz ulaz na Ulici Trg bana J. Jelačića, pri tome prolazeći kroz stanove u vlasništvu njega i njegove supruge, ističući kako je navedena okolnost bila poznata tužitelju. Upravo iz navedenog razloga, naveo je, je po nalogu svoje supruge poduzeo građevinske radove na način da je i fizički odvojio stanove 3., 4. i 5. od preostalog dijela predmetnog poslovnog prostora (stavljen je pregradni zid na stepeništu, te je zatvoren unutarnji otvor/prozor koji je iz stana 1. gledao na stanove 3., 4. i 5.), ističući kako je navedeno (vratio u prvobitno stanje prostora) napravio po nalogu svoje supruge, jer je ponovno napravljen ulaz u poslovni prostor iz [adresa]. Dakle, naveo je, promjenom brave na ulaznim vratima poslovnog prostora koja se nalaze na Ulici Trg bana J. Jelačića, tužitelju nije onemogućeno da ulazi u posjed svojeg stana 1. , jer tužitelj u svoj dio poslovnog prostora može ući iz [adresa]. Tuženik je posebno isticao da nije dao povoda ovom parničnom postupku jer je putem svojeg punomoćnika pokušao predati ključeve od novog ulaza u poslovni prostor (onaj od [adresa]). Naime, istaknuo je, tužitelj i on nisu u dobrim odnosima te nije bio u mogućnosti tužitelju neposredno uručiti ključeve od ulaza u poslovni prostor, zbgo čega mu je putem svojeg punomoćnika 10. srpnja 2025. uputio dopis kojim ga je pozvao da u Odvjetničkom uredu Andreasa Mlikote iz Osijeka, može preuzeti ključ od ulaznih vrata poslovnog prostora koja se nalaze u [adresa], ali je nažalost, omaškom, punomoćniku naveo pogrešnu adresu tužitelja (pismeno je poslano na Crkvenu 36, umjesto na [adresa]), pa se navedeni dopis vratio s napomenom da je primatelj nepoznat na navedenoj adresi, te čim je uočena pogreška, pismeno je poslano na odgovarajuću adresu. Stoga, naveo je, smatra kako nije dao povoda za podnošenje ove tužbe, ističući da tužitelj u bilo kojem trenutku može preuzeti ključeve od ulaznih vrata poslovnog prostora iz [adresa], a kojim putem tužitelj može nesmetano pristupati u stan br. 1., a da pri tome ne prolazi kroz dijelove nekretnine koje pripadaju njemu i njegovoj supruzi (stan 3., 4. i 5.). Slijedom svega navedenog tuženik je predložio sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja te da istog obveže da mu nadoknadi prouzročeni parnični trošak.

2.1. Tijekom postupka tužennik je navodio da su se vrata sa strane [adresa] nalazila i prije nego što je zakupoprimac bio PBZ, te da je tužitelj je na taj način imao pristup svojoj nekretnini, a da su se vrata promijenila tek za vrijeme trajanja zakupa.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Ugovor o zakupu poslovnog prostora (list spisa 4-9), II. Dodatak Ugovoru o zakupu poslovnog prostora u Osijeku (list spisa 10-11), Zapisnik o primopredaji poslovnog prostora (list spisa 12- 14), izvadak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 15-16), Potvrda MUP RH, PU Osječko-baranjske, II. PP Osijek od 16.6.2025. (list spisa 17), Obavijest od 10.7.2025. (list spisa 26-28), Građevni plan etažne diobe (list spisa 29-37) i saslušao svjedoke i parnične stranke.

3.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem očevida na licu mjesta Osijek, Zmaj. [adresa]., jer se sporne činjenice ne bi mogle utvrditi očevidom.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi utvrđenja je li tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom faktičnom i nesmetanom posjedu stana br. 1., koji se nalazi u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je promijenio bravu na ulaznim vratima zgrade u koju se ulazi iz Trga Bana Jelačića, te zahtjev tužitelja da se tuženiku naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje ili da preda tužitelju ključeve ulaznih vrata za ulazak u zgradu s Trga bana Josipa Jelačića, te da se tuženiku zabrani svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

6. Među strankama nije sporno da je je 28. ožujka 2008. između HD, ĆD, BD i ND kao zakupodavcima i PBZ d.d. kao zakupoprimac sklopljen Ugovor o zakupu poslovnog prostora. Nije sporno ni da je nakon isteka Ugovora o zakupu poslovnog prostora, 12. lipnja 2025. izvršena primopredaja stambeno-poslovnog prostora u [adresa], u [adresa], kojim je Privredna banka Zagreb d.d., zakupodavcima vratila u posjed nekretnine opisane u t.1. tužbe, kao i po jedan ključ od ulaznih vrata na koja se ulazi iz Trga Bana Jelačića.

7. Među strankama je sporno je li tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom, faktičnom i nesmetanom suposjedu 4/5 suvlasničkog dijela stana, suvlasnički dio 20/100 etažno vlasništvo (E-1) i to stana 1 koji se nalazi u prizemlju, lijevo od ulaza iz [adresa], u kući sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], [adresa], na način da je promijenio bravu na ulaznim vratima u zgradu u koju se ulazi iz Trga Bana Jelačića.

8. Iz Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 28. ožujka 2008. (list spisa 4-9), proizlazi da su ga sklopili Privredna banka Zagreb d.d., kao zakupnik i ĆD, ŠD, BD i HD, kao zakupodavci, prema kojemu zakupnik prima u zakup poslovni prostor u [adresa], sagrađene u sstambeno-poslovnoj zgradi izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] i upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 149,50m2.

9. Iz II. Dodatka Ugovoru o zakupu poslovnog prostora u Osijeku od 29. srpnja 2024. (list spisa 10-11), proizlazi da su ga sklopili Privredna banka Zagreb d.d., kao zakupnik i ĆD, BD i HD, kao zakupodavci, prema kojemu je utvrđedno da je zakupnik temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora u Osijeku od 28. ožujka 2008. primio u zakup poslovni prostor u [adresa], sagrađene u sstambeno-poslovnoj zgradi izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] i upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 149,50m2, na određeno vrijeme od 15 godina, te da rok od 15 godina istječe 19. listopada 2024., da je suvlasnički dio ND naslijedio HD temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku od 24. prosinca 2013. te da je tada zakupnik dio zakupnine za naslijeđeni dio nekretnine uplaćuje HD, da su ugovorne stranke dana 20. listopada 2008. sklopile I. Dodatak Osnovnom ugovoru kojim su izmijenile zemljišnoknjižni opis nekretina u zakupu, te da je uslijed povezivanja zemljišne knjige u Osijeku sa knjigom položenih ugovora ponovno izmijenjen zemljšnoknjižni opis nekretnina u zakupu. Ovim Dodatkom ugovorne strane suglasno su produljilje trajanje Osnovnog ugovora, mijenjale opis nekretnina u zakupu te konstatirale postojećiu raspodjelu zakupnine.

10. Iz zapisnika o primopredaji poslovnog prostora (list spisa 12-14), proizlazi da je zapisnik sačinio predstavnik zakupnika Privredne banke Zagreb d.d. djelatnik FD te najmodavci, da je predmet primopredaje poslovni prostor te da je primopredaja izvršena dana 12. lipnja 2025. u prostoru [adresa], sagrađena u stambeno-poslovnoj zgradi izgrađenoj na rađenoj na kč. br. [katastarska čestica] i upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama naveden kao ulični stan lijevo od ulaza koji sesastaoji od dvije sobe i sporednih porostorija sa ulazom te kao jedan ulični stan desno od ulaza, koji se sastoji od dvije sobe i sporednih prostorija sa ulazom, sagrađeno na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim poslovni prostor sa 43,24m2, upisan u knjigu položenih ugovora, broj [broj poduloška]/ zk. ul. br. [broj ZK uloška], kat. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te stan u prizemlju broj 002, ulaz 1, koji se sastoji od jedne sobe i kuhinje površine 25,62 m2, broj [broj poduloška] k. o. [katastarska općina], sve zajedno ukupne površine 149,50 m2. Nadalje, konstatirano je da se nakon izvršenog pregleda stana/prostora prostor predaje u ugovorenom stanju, sa nedostatkom za koji se PBZ obvezuje nakon demontaže bankomata, na mjesto bankomata vratiti stakleni prozor kako je bilo ranije, da je banka predala prostor u čistom i urednom stanju i da se obvezuje platiti troškove grijanja, električne energije, klimatizacije i dr. troškova prema čl. 6. Ugovora o zakupu poslovnog prostora, kao i da nema primjedbi na viđeno stanje poslovnog prostora.

11. Iz izvatka iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 15-16) proizlazi da se radi o nekretnini sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište [adresa], ukupne površine 668m2, da je nekretnina u suvlasništvu i to stan 1 koji se nalazi u prizemlju lijevo od ulaza iz [adresa], ukupne korisne površine 74,25m2 u suvlasništvu 1/5 BD i 4/5 HD (suvlasnički dio 20/100, etažno vlasništvo E-1), da je stan 2 koji se nalazi u prizemlju, desno od ulaza iz [adresa], ukupne korisne površine 68,00 m2, te sporednog dijela u podrumu i to spremišta površine 18,73 m2, spremišta površine 12,81 m2, spremišta 24,65 m2, spremišta povrišne 16,50m2 i spremišta površine 54,72m2 u vlasništvu ID (suvlasnički dio 19/100, etažno vlasništov E-2), da je stan 3, koji se nalazi u prizemlju, ulaz iz dvorišta, ukupne korisne površine 26,26 m2 u vlasništvu BD (svulasnički dio 7/100, etažno vlasništov E-3), da je poslovni prostor br. 4, koji se nalazi u prizemlju, ulaz Trg B. J. Jelačikća, ukupne korisne površine 48,99 m2, u vlasništvu ĆD (suvlasnički dio 13/100, etažano vlasništvo E-4).

12. Iz Potvrde Ministarstva unutarnjihi poslova, Policijske uprave Osječko-baranjske,

II. Policijska postaja Osijek od 16. lipnja 2025. (list spisa 17), proizlazi da se potvrđuje da je HD **.**.2025. od policijskih službenika II. Policijske postaje zatražio intervenciju protiv ĆD, jer mu isti ne želi da ti ključ od zajedničkom poslovnog prostora. Proizlazi da obavljenim razgovorima sa ID i LD nisu utvrđeni elementi prekršaja niti kaznenog djela koji se vodi po službenoj dužnosit.

13. Iz Obavijesti odvjetnika Andreasa Mlikote iz Osijeka od 10. srpnja 2025. (list spisa 26-28), proizlazi da je obavijest upućena HD, u kojoj se navodi kao ga ĆD obavještava da je nakon što je PBZ banka napustila poslovni prostor, poduzeo manji građevinski zahtvat kako bi isti vratio u provobitno stanje i odvojio dio porostora koji se nalazi u njegovom i njegove supruge vlasništvu, a kako je i nadalje suvlasnik 20/100 etažno vlasništvo (E-1), stana 1, koji se nalazi u prizemlju, lijevo od ulaza iz [adresa], ukupne povrišine 74,25m2 (kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), ga izvještava kako pristup navedneom dijelu nekretnine i nadalje ima kroz vrata haustora koji se nalazi na adresi [adresa], te da ključeve od ulaznih vrata, a putem kojih može pristupiti svojem dijelu nekretnine, može preuzeti u Odvjetničkom uredu Andreasa Mlikote svakog radnog dana od 08,00 do 15,00 sati, uz prethodnu najavu dolaska, te da ključeve može preuzeti u roku 8 dana, računajući od dana primitak dopisa. Nadalje, iz potvrde o neuručenju pošiljke (list spisa 27) proizlazi da HD nije poznat na adesi Crkvena 36, Osijek, pa je stoga ponovljena dostava obavijesti na adersu [adresa], što proizlazi iz potvrde (list spisa 28).

14. Iz Građevnog plana etažne diobe od kolovoza 2007. (list spisa 29-37) i Sporazuma o diobi nerketnine, koji su sklopili ID, BD, ĐD, HD i ČD, kojim su utvrdili da su suvlasnici nerketnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 1 i dvor [adresa] površine 668m2, k. o. [katastarska općina]. Utvrđeno je da se zgrada sastoji od četiri stana i tri poslovna prostora te da na temelju ranijih upisa u zemljišne knjige, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] su upisani BD, ĐD i HD u pod ul. 1. kao suvlasnici stana u prvoj etaži i ID u podul. 2. kao vlasnik stana u drugoj etaži. U knjizi PU, u [broj poduloška] upisana je BD kao vlasnica stana, u [broj poduloška] upisani su ĐD i ČD kao suvlasnici poslovnog porsotra, u podulšku 15826 upisan je ID kao vlasnik poslovnog prostora, a u podulošklu 15827 upisan je ID kao vlasnik poslovnog prostora, dok jedan stan u predmetnoj zgradi nije upisan u zemljišnim knjigama kao posebni dio nekretnine. Kao glavni uložak predmtne nekretnine označnen je [broj poduloška]. Nadalje, suvlasnici su ovim Sporazumom utvrdili suvlasničke dijelove nerketine uz koje povezuju vlasništvo posebnih dijelova kako je određeno daljnjim odredbama, sve temeljem građevinog plana etaže diobe iz kolovoza 2007. stastavljenog po stalnom sudskom vještaku Stjepnu Siliu i potvrde Ureda državne uprave Osječko-baranjske županije, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne psolove. Na nekretnini su uspostavljeni sljedeći posebni dijelovi: stan 1 – suvlasniči dio 20/100, stan 2 – suvlsnički dio 19/100, stan 3 – suvlasnički dio 7/100, poslovni prostor br. 4 – suvlasnički dio 13/100, poslovni prostor br. 5 – suvlasnički dio 11/100, poslvoni prostor br. 6 – suvlasnički dio 19/100 i doviršni stan – suvlsnički dio 11/100.

15. Iz iskaza svjedoka AD proizlazi da zna da su prilikom predaje ključeva od strane djelatnika banke isti dani njegovom ocu, ovdje tuženiku i stricu, ovdje tužitelju, svaki je dobio po jedan ključ, a to zna iz priča, a vidio je i zapisnik. Poslije toga se lokal vraćao u prvobitno stanje, jer to nije učinila PBZ banka, koja je to trebala učiniti. Skidala se staklena stijena i rigips pločama se zatvaralo i odvajao stan tužitelja od poslovnog prostora njegovog oca. Oni su bili investitor, njegov otac je vršio te radove vraćanja u prvobitno stanje. Staklena stijena nalazila se u anfortu i nju je postavila banka. Prije nego što je banka postavila tu staklenu stijenu, na to mjesto gdje je postavljena bio je ulaz u zgradu i to je ulaz iz [adresa]. Nakon što su izvršili preinake i vratili sve u prvobitno stanje, tužitelju su slali ključeve. Ne zna koristi li ključeve, ali su ih slali. Prije davanja u zakup, cijeli je prostor bio u lošem stanju i u tu zgradu se ulazilo kroz kapiju iz [adresa] i bio je ulaz sa Trga bana Josipa Jelačića, ali taj ulaz bio je ulaz odmah u poslovni prostor. Taj poslovni prostor je sada u vl. njegova oca. Na temelju sadašnjeg stanja, tužitelj može pristupiti u svoj stambeni prostor kroz ulaz s [adresa]. Tužitelj ne bi mogao kroz [adresa] DD pristupiti u svoj stambeni prostor jer bi se kroz taj ulaz ušlo u poslovni prostor njegovog oca i vraćen je zid u prvobitno stanje, te je fizički onemogućen prolaz iz poslovnog prostora tuženika do stambenog prostora tužitelja. Radovi su se izvodili po nalogu BD, njegove majke. Da bi tužitelj došao do novougrađenih vrata mora proći kroz kapiju koja se nalazi u [adresa] i na taj način bi ušao u anfort i pristupio preko tog prostora u svoj stambeni prostor. Ključeve od te kapije imaju oni i imala je PBZ banka. Ne zna ima li tužitelj ključeve od te kapije, oni su slali ključeve od novih ulaznih vrata s [adresa]. Banka je vratila ključeve od poslovnog prostora. Iz ulaza iz [adresa] nalazi se kapija, za koju ne zna ima li tužitelj ključeve. Iza kapije nalaze se ulazna vrata u stambeni prostor tužitelja, a koje su mu ključeve slali. Kapija iz [adresa] se ne zaključava i nije zaključana. U dvorištu, gdje je anfort iz HDV [adresa] imaju psa, ali se ne nalazi bez njihovog nadzora u dvorištu.

15.1. Iskaz svjedoka AD sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivao da su prilikom predaje ključeva od strane djelatnika banke isti dani tužitelju i tuženiku, kao i da su poslije toga rađeni određeni radovi a koje radove je radio tuženik, a da je radovima skidana staklena stijena i rigips pločama da je odvajao tužiteljev stan od tuženikovog poslovnog prostora, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka u skladu sa iskazom tužitelja i tuženika.

15. 2. Nadalje, iskaz svjedoka AD sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivao o tome da je tuženik putem svog punomoćnika tužitelju slao ključeve od novih vrata tužiteljevog stana, jer isto proizlazi iz Obavijesti odvjentika Andresa Mlikote upućenog tužitelju 10. srpnja 2025.

16. Iz iskaza svjedokinje BD proizlazi da zna da je u predmetnoj nekretnini bila banka i da je ona izašla iz tog prostora, a da nije vratila prostor u prvobitno stanje. Kada je banka izašla dala je ključeve njezinom suprugu, ovdje tuženiku i njezinom šogoru, ovdje tužitelju. Njezin suprug je vl. poslovnog prostora, a ona i šogor su suvlasnici stambenog prostora. Banka je izašla u lipnju 2025. i ona je rekla svom suprugu da hoće da se sve vrati u prvobitno stanje. Kada je rekla da se vrati u prvobitno stanje, mislila je da se vrati kako je bilo prije nego što je u tom prostoru bila banka. Prije je bio ulaz u stambeni prostor iz [adresa] i postojao je i ulaz sa Trga bana J. Jelačića koji je ulaz išao u poslovni prostor. Banka, kada je izašla, je ostavila ključeve od poslovnog prostora, a oni su poslije promijenili bravu na tom poslovnom prostoru. Kada su rađeni radovi otvorila su se vrata na mjestu gdje su ranije bila vrata, u [adresa]. HDV [adresa] i postavila su se nova vrata, a ključeve tih novih vrata imaju ona i šogor, ovdje tužitelj, jer su mu slali preko odvjetnika. Tamo postoji i kapija iz [adresa]. HDV [adresa], ta kapija ima ključ, ona se ključa. Ne ključa se, oni imaju ključ, a ne zna ima li šogor ključ te kapije. Ranije je ključ te kapije imala banka, a imali su i oni i tužitelj i tuženik. Imaju psa, pas bude jako rijetko u dvorištu kod te kapije. Pas je pasmine američki stafford. Tužitelj može doći do svog prostora – stana kroz kapiju HDV [adresa], nitko mu nije zabranio da dođe, nikada ga nije vidjela, nisu baš u dobrim odnosima, nekad želi baš da se svađa, odnosno znao je da se svađa. Prije nego što je banka bila u zakupu do stambenog prostora tužitelja dolazilo se kroz kapiju i [adresa]. Kada bi tužitelj imao ključ od vrata s Trga bana J. Jelačića ne bi mogao doći do svog stana jer su vratili sve u prvobitno stanje, odnosno stavili su zid od rigipsnih ploča i zbog tog zida ne bi mogao doći do svog stana.

16.1. Iskaz svjedokinje BD sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivala da je u predmetnoj nekretnini bila banka i da je ona izašla iz tog prostora, te da je banka dala je ključeve njezinom tuženiku i tužitelju, jer je u tom dijelu iskaz svjedokinje u skladu s iskazom tužitelja i tuženika.

17. Iz iskaza svjedokinje JD proizlazi da se sjeća kada je bila primopredaja ključeva jer je sa suprugom od HD bila ispred banke i sjeća se da su tada izašli [adresa], ID i Ibrahimova supruga i da tada nije bilo konflikata. Nakon toga su otišli u kafeteriju na kavu. Zna da i tužitelj i tuženik imaju svaki svoj suvlasnički udio u poslovnom prostoru u koji se ulazi s ulične strane Trga bana Josipa Jelačića. Svaki ima svoj suvlasnički udio nakon što je bila dioba suvlasništva. Poslije toga su otišli pogledati prostor jer je tužitelj imao neke planove što će napraviti s tim poslovnim prostorom. Nakon što su pogledali prostor razišli su se. Sutradan je supruga tužitelja vidjela da ključar mijenja bravu, došla je to njoj reći i rekla je onda to i suprugu, a kada je on došao, ovdje tužitelj, njegov ključ više nije vrijedio, odnosno nije više mogao ući i onda je zvao policiju. Tužitelj je zajedno s ostalima prije toga dao taj poslovni prostor u zakup Privrednoj banci i banka je bila u zakupu tog prostora. Prije nego što je banka bila u zakupu, postojao je ulaz u taj poslovni prostor s Trga bana J. Jelačića. Prije banke su tu bili frizerski saloni. Prije diobe suvlasništva svi su imali udio u tom poslovnom prostoru pa i njezin suprug. Ne zna kako su oni podijelili svoje suvlasničke dijelove, zna da je postojao drugačiji dogovor nego što je na kraju provedeno. U tu nekretninu postoji i ulaz – kolni ulaz iz [adresa], ali oni nemaju pristupa. U taj poslovni prostor se i prije nego što je banka bila u zakupu moglo ući kroz kolni ulaz iz [adresa], a nakon što je banka bila u zakupu, banka je onemogućila da se u taj poslovni prostor uđe iz [adresa] i moglo se isključivo ulaziti s ulične strane s Trga bana Josipa Jelačića. Prije nego što je banka bila u zakupu iz [adresa] moglo se ući u stanove, ali ne i u poslovne prostore, a u poslovne prostore se moglo ući samo s Trga bana Josipa Jelačića. Banka je zatvorila ulaz stana kojega je isto imala u zakupu, a u koji se moglo ući iz [adresa] te je banka sve preuredila u jedan poslovni prostor. Nemaju ključ od ulaza iz [adresa], a osim toga imaju i psa koji je tamo. U ajnfortu s [adresa] je ranije bio zid, a sada ne zna što se nalazi tamo, jer nije bila tamo. Ne može tamo ući pa nema saznanja jesu li rađeni kakvi radovi iznutra. Bravu je promijenio bravar koji je rekao da je pozvan od strane ID da promijeni bravu, a to je rekao Bujaminovoj supruzi, a ona je to rekla njoj.

17.1. Iskaz svjedokinje JD sud je ocijenio vjerodostojnim jer je uvjerljiv, jasan, bez proturječnosti, i u skladu je s iskazom tužitelja, a osobito u dijelu koji se odnosi na to da su i tužitelj i tuženik prilikom primopredaje predmeta ugovora o zakupu dobili ključeve od Privredne banke Zagreb d.d. i to ključeve od ulaznih vrata predmetne nekretnine u koje se ulazi s Trga bana Josipa Jelačića, kao i u dijelu da je tužitelj tada ušao u prostor i obišao ga, da je ključar dan poslije primopredaje promijenio bravu, kao i da se u poslovni prostor tužitelja prije nego je banka bila u zakupu moglo ući iz [adresa], a koji ulaz je banka zatvorila za vrijeme trajanja zakupa, te da tužitelj nema ključ od ulaza iz HDV [adresa].

18. Iz iskaza tužitelja HD proizlazi da su 2008. godine dali navedenu nekretninu u zakup PBZ banci. U to vrijeme vlasnik predmetne nekretnine bili su ND - otac, ĆD, BD i on. Svi su bili zajedno suvlasnici svega, to je bila površina 149m2, svi su zajedno dali u zakup navedeni prostor. Kada je banka sklopila ugovor o zakupu s njima, tada je samo bio jedan poslovni prostor, a sve ostalo su bili stanovi, a banka je bila u zakupu svega i od svega toga je napravila poslovni prostor. Banka je imala ključeve za ulaz iz Trga bana J. Jelačića, a banka i ID su imali ključ od kolnog ulaza iz [adresa]. I prije nego što je banka bila u zakupu postojao je ulaz s Trga bana Josipa Jelačića i bio je ulaz samo u poslovni prostor. Banka, kada je bila u zakupu, je srušila zid od stanova i sve je bio poslovni prostor i sve su renovirali. Nakon diobe su isto svi bili suvlasnici svega, ne zna što je on radio nakon diobe. ID je vlasnik poslovnog prostora u koji se uđe iz Trga bana Josipa Jelačića. Sada je to površina 68m2, a ranije je bila površine 40m2. 12. lipnja je bila primopredaja ključeva, on je taj dan dva puta ušao. Ključ koji je dobio je bio ključ u poslovni prostor s Trga bana Josipa Jelačića, a tada nije dobio ključeve za ulaz iz [adresa]. 13. lipnja je ID promijenio bravu i nije mu dao da uđe, a on je to sve i snimio. Rekao mu je da će za inat promijeniti i da neće moći ući. 8. kolovoza 2025. zvao je odvj. Mlikotu, ali ga nije bilo, nego je bila njegova vježbenica, a zvao ga je zbog ključeva koje je dobio za ulaz iz HDV [adresa], htio je da dođe vidjeti s njim ključeve čega je dobio. Pokušao je par puta ući kroz ulaz HDV [adresa], ali je bilo zaključano i nije mogao ući. Dan danas nije ušao u taj prostor. Taj poslovni prostor kupio je njihov stariji brat, digao je kredit na 200.000,00 EUR-a, a kredit su otplaćivali tuženik i on, pola-pola, a nakon što je kredit otplaćen on je dobio samo 60-tak kvadrata, a sve se trebalo dijeli pola-pola jer je takav bio dogovor. Svi zajedno su sklapali ugovor o zakupu, a anekse ugovora o zakupu je sklapao ID, imao je punomoć od njih. Zna što je sporazum o diobi, ali zna da su supruga i sin tuženika rekli da se sve treba vratiti u prvobitno stanje, a to znači da bi od poslovnog prostora trebalo ostati samo 40tak kvadrata, a ne 68m2. Nadalje, pojasnio je da kada je ranije u iskazu rekao da je dobio ključ, mislio je na ključ od stana u koji se može ući s [adresa], ali nema ključ od kapije za ulaz iz [adresa]. U dvorište HDV nije mogao ući od 2013. kada mu je tata umro te nije mogao provjeriti može li ući u svoj stan i otključati ga. Tamo u tom dvorištu bude i pas, nije htio praviti probleme. Poslovni prostori sa strane Trga bana J. Jelačića, a prije nego što je PBZ ušla u zakup, su bili fizički odvojeni od stambenih prostora. Nije se moglo ući u stambeni prostor s Trga bana J. Jelačića ni prije nego što je PBZ banka sve to srušila. 12. lipnja je dobio ključeve i taj dan je ušao pet puta, a 13. lipnja je saznao da je ID promijenio bravu. Nakon što je banka izašla, nije unio nikakve svoje stvari u svoj stambeni prostor, nije bilo njegovih stvari u tom prostoru. Zna da su to vrata od stambenog prostora, jer mu je odvjetnik Mlikota dao ključ i rekao da su to ključevi od tog stambenog prostora. Banka mu je predala ključ 12. lipnja, te se tuženik nije protivio predaji ključeva. Mogao je ući s ulaza Trga bana Josipa Jelačića i na taj način doći i do svog stambenog prostora.

18.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da su ND, on, ID i BD u vrijeme kada su predmetnu nekretninu dali u zakup Privrednoj banci Zagreb d.d., nekretnine površine 149m2, i da su svi zajedno dali u zakup navedeni prostor, jer je u tom dijelu iskaz tužitelja u skladu sa Ugovorom o zakupu iz 2008. sklopljenim sa Privrednom bankom Zagreb d.d. Nadalje, iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu da se prije nego je banka bila u zakupu predmetne nekretnine u njegov stambeni prostor nije moglo ući s Trga bana J. Jelačića, jer je u tom dijelu u skladu s iskazom tuženika. Isto tako sud je ocijenio vjerodosotojnim iskaz tužitelja u dijelu u kojem je iskazivao o tome da je banka je imala ključeve za ulaz iz Trga bana J. Jelačića, a banka i ID su imali ključ od kolnog ulaza iz [adresa], jer je u tom dijelu u bitnom u skladu s iskazom svjedokinje JD.

18.2. Nadalje, iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je 12. lipnja je bila primopredaja ključeva, te da je taj ušao u predmetnu nekretninu dva puta i to ključem od ulaza u Trg bana Josipa Jelačića, kao i da je tuženik 13. lipnja promijenio bravo i nije mu dao da uđe, jer je u tom dijelu iskaz tužitelja jasan, bez proturječnosti i u bitnom u skladu s iskazom svjedokinje JD.

18.3. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodosotojnim i u dijelu u kojem je naveo da prilikom predaje ključeva od strane banke nije dobio i ključ iz [adresa], te da mu je tuženik preko svog odvjetnika pokušao dostaviti ključeve od ulaznih vrata njegovog stana (tužiteljevog) iz [adresa] ali mu nisu dani i nema ključeve od ulične kapije - anjfota u dvorište iz [adresa] pa da ne može pristupiti niti vratima svoga stana iz te Ulice, jer je u tom dijelu u skladu u bitnom s iskazom svjedokinje JD, te Obavijesti odvjetnika Andreasa Mlikote iz kojeg proizlazi da se tužitelja poziva na predaju ključeva od stana ali ne i od ulazne kapije iz [adresa].

18.4. Iskaz tužitelja su je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je navo da su i nakon diobe predmetne nekretnine svi bili suvlasnici svega jer suprotno proizlazi iz Izvatka iz zemljišnjih knjiga za predmetnu nekrentinu.

19. Iz iskaza tuženika ĆD proizlazi da prije nego što su dali u zakup navedenu nekretninu, je bio vlasnik poslovnog prostora 48m2, u kojemu su bila dva frizerska salona – muški i ženski, u koje se ulazilo s Trga bana J. Jelačića. Ugovor o zakupu s PBZ bankom sklopili su svi oni, dali su u zakup poslovne i stambene prostore. Bilo je etažiranje zgrade 2008. i nakon etažiranja zgrade, bio je vlasnik poslovnog prostora u kojega se ulazilo s Trga bana J. Jelačića. Kada je banka ušla unutra, ona je sve spajala i prilagođavala sebi i to na način da je iz stambenog prostora uzela jedan dio za vrata, napravila pet do šest stepenica do ulaza u poslovni prostor. Taj stambeni prostor je bio na [adresa] i BD. Kada je banka izašla prostor je izgledao ovako kako je rekao. Na dan kada je banka izašla tužitelj je do svog stambenog prostora mogao doći na način da je ušao s Trga bana Josipa Jelačića, prošao kroz poslovni prostor i došao do svog stambenog prostora. U tom trenutku tužitelj u svoj stambeni prostor nije mogao ući niti na jedan drugi način. Supruga mu je rekla da mora odvojiti stambeni i poslovni prostor, te je stavio rigips na mjesto gdje je prolaz bio između stambenog i poslovnog prostora, odnosno gdje su bile stepenice, te je otvorio vrata tamo gdje su nekad bila, prije nego što ih je banka zatvorila. Vrata se nalaze prema haustoru, odnosno u stambeni prostor se može ući iz haustora s [adresa]. Ključeve na poslovnom prostoru je on promijenio, jer je htio poslovni prostor dati u najam. Ključeve od kapije HDV [adresa] je dala banka svim suvlasnicima i to nakon što je banka morala promijeniti ta vrata. Ta vrata iz HDV [adresa] ne ključa. U slučaju da se vrati ključ s Trga bana J. Jelačića tužitelju, ne bi mogao pristupiti s te strane svom stambenom prostoru jer su stavljene rigips ploče. Supruga mu je dala nalog da promijeni bravu i da stavi rigips ploče. Pojašnjava da je bravu promijenio on, a ona mu je dala nalog da stavi rigips ploče. Kada je banka izašla iz poslovnog prostora, tužitelj nije ni na koji način koristio svoj stambeni prostor, nije imao svojih stvari tamo. Ne zna zašto mu njegova supruga ne bi mogla dati nalog. Ona je suvlasnica dijela stana di je i tužitelj vlasnik, on je vlasnik 60m2, a ona 15m2. Banka je sigurno morala imati neku dokumentaciju da bi vršila preinaku. Banka je tamo gdje su bila vrata iz stambenog prostora HDV, umjesto vrata stavila staklenu stijenu kao veliki prozor. Kada je banka izlazila iz tog prostora i kada je predala ključeve njemu i tužitelju, nije se protivio predaji ključeva. Nije tražio od banke da vrati prostor u prvobitno stanje i to mu je najveća greška. Bez obzira što tužitelj nije stanovao na adresi HDV [adresa], banka je svim suvlasnicima dala ključeve od kapije [adresa].

19.1. Iskaz tuženika sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivao o tome da su Ugovor o zakupu s PBZ bankom sklopili su svi oni- osobe navedene kao zakupodavci, te da su dali u zakup poslovne i stambene prostore, kao i da je bilo etažiranje 2008. i da je nakon etažiranja bio vlasnik poslovnog prostora u kojega se ulazilo s Trga bana J. Jelačića, jer je u tom dijelu u skladu sa Ugovorom o zakupu iz 2008., kao i sa Sporazumom o diobi sa Građevnim planom etažne diobe. Nadalje, iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu da je banka spajala poslovne i stambene prostore i sve sebi prilagođavala, te da je na dan kada je banka izašla tužitelj je do svog stambenog prostora mogao doći na način da je ušao s Trga bana Josipa Jelačića, prošao kroz poslovni prostor i došao do svog stambenog prostora, kao i da je ključeve na poslovnom prostoru on promijenio, kao i da kada je banka izlazila iz tog prostora i kada je predala ključeve njemu i tužitelju, nije se protivio predaji ključeva, jer je u tom dijelu u bitnom u skladu s iskazom tužitalja, svjedoka BD.

19.2. Sud je ocijenio nevjerodostojnim iskaz tuženika, kao i iskaze svjedokinje BD i AD u dijelu u kojem je iskazivali da je tuženiku BD rekla da mora odvojiti stambeni i poslovni prostor, jer je neživotno i nenelogično da bi osoba koja je suvlasnica u 1/5 dijela u stambenom prostoru nalagala preinake koje bi u bitnom mijenjale stvarno stanje, i to preinake koje idu u korist isključivo tuženiku. Nadalje, sud je ocijenio nevjerodostojnim iskaz tuženika da je tužitelj dobio ključeve od kapije HDV [adresa] i to nakon što je banka morala promijeniti vrata jer suprotno proizlazi iz iskaza tužitelja, a i svjedokinja BD je u svom iskazu navela da nikada, niti tijekom trajanja zakupa, nije tužitelja vidjela da ulazi na navedeni ulaz iz [adresa].

20. Nadalje, ovdje se ističe da je ovaj sud iskaz svjedoka AD i svjedokinje BD ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem su iskazivali da se kapija iz [adresa] ne zaključava, jer je isto neživotno. Naime, na taj način, u slučaju da se navedeno ne zaključava, bilo bi omogućeno svakome, pa i prolazniku, da u svako doba ulazi u dvorište, a tim više jer se u dvorištu zna nalaziti i pas, a i svjedokinja BD je tijekom svog iskaza prvo iskazala da zaključava, pa je potom navela da se ne zaključava navedeni ulaz, odnosno svjedokinja BD je bila proturječna sama sebi.

21. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud je utvrdio:

- da su tužitelj i tuženik, zajedno sa ND i [adresa]. predmetnu nekretninu dali u zakup Privrednoj banci Zagreb d.d., te da u vrijeme kada su navedenu nekretninu dali u zakup da ista nije bila etažirana,

- da je predmetna nekretnina izgrađena na uglu [adresa] i [adresa] u [adresa],

- da je prije nego što je Privredna banka Zagreb d.d. bila zakupoprimac, predmetna nekrentina imala ulaz iz [adresa], i to ulaz s anjfortom koji je vodio do dvorišta a iz dvorišta se moglo ući u stanove, a jedan od stanova u koje se moglo ući iz tog dvorišta je i stan koji je u zemljišnim knjigama sada upisan kao vlasništvo tužitelja u 4/5 dijela i vlasništvo BD u ½ dijela, kao i da je postojao ulaz s Trga bana Josipa Jelačića koji je vodio do poslovniih prostora, čiji vlasnik je sada tuženik,

- da je nakon sklapanja ugovora o zakupu, Privredna banka Zagreb d.d. radila određene preinake u prostoru, spajala poslovne i stambene prostore, zatvarala vrata iz dvorišta u koje se uđe kroz ulaz iz [adresa], postavljala bankomat, a sve u skladu sa Ugovorom o zakupu, a što su znali i zakupodavci, ulaz u banku je bio s Trga bana Josipa Jelačića,

- da je nakon sklapanja ugovora o zakupu 2008. sklopljen sporazum o diobi nekrentine sukladno Građenom planu etažne diobe, te da je na temelju navedenog sporazuma provedeno etažirnje,

- da je 12. lipnja 2025. Privredna banka Zagreb d.d. sačinila Zapisnik o primopredaji nekretnine, te je tužitelju i tuženiku, predala svakom po jedan ključ od ulaznih vrata s Trga bana Josipa Jelačića,

- da tužitelj nije imao ključ od anforta – ulaza u dvorište iz [adresa],

- da je tuženik samoincijativno, 13. lipnja 2025. promijenio bravu na ulazu iz Trga bana Josipa Jelačića i na taj način onemogućio tužitelja da tada pristupi svojoj nekretnini,

- da je tužitelj prije promjene brave, za vrijeme trajanja zakupa, na svoj suvlasnički dio mogao pristupiti jednio kroz ulaz s Trga bana Josipa Jelačića, jer je banka zatvorila ulaz u njegov stan s dvorišta iz [adresa],

- da je tuženik, nakon što je promijenio bravu, radio građevinske radove na način da je sve htio vratiti u prvobitno stanje, odnosno stanje prije nego je Privredna banka Zagreb d.d. bila u zakupu, pa je tako rigipsom pregrađivao zidove i u dijelu stana koji bi pripadao tužitelju otvorio vrata za ulaz u taj stan i to iz dvorišta u koje se uđe iz [adresa], na mjestu gdje su prije zakupa postojala vrata,

- da je tuženik putem svog punomoćnika pokušao tužitelju dostaviti ključeve ulaznih vrata tužiteljevog stana, i to vrata koje je on-tuženik postavio, iz dvorišta u [adresa].

22. Odredbom čl. 21. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12. i 152/14., u nastavku: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije u roku od godinu dana od nastalog smetanja.

23. Tijekom postupka nije sporno da je tuženik 13. lipnja 2025. promijenio bravu na ulaznim vratima s Trga bana Josipa Jelačića, te da je tužitelj isti taj dan saznao za promjenu brave. Budući da je tužitelj tužbu podnio 5. srpnja 2025., tužba je podnesena u roku od 30 dana od saznanja za čin smetanja posjeda i počinitelja sukladno čl.21. st. 1. i 3. ZV-a, pa je tužitelj pravovremeno podnio tužbu i ovlašten je tražiti posjedovnu zaštitu sukladno članku 21. stavku 3. ZV-a.

24. Odredbom čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a propisno je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smeten, ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

24.1. Odredbom čl. 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

25. Odredbom čl. 24. ZV-a propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štiti suposjed putem suda od samovlasnog smetaja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti (stavka 1). Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svog suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu.

26. S obzirom na to da su tužitelj i tuženik kao zakupodavci dali u zakup Privrednoj banci Zagreb d.d. predmetnu nekretninu, te da su tužitelj i tuženik znali i odobrili zakupoprimcu Privrednoj banci Zagreb d.d. da vrši građevniske radove, ruši zidove i spaja stambene i poslovne prostore, prema ocjeni ovoga suda tužitelj i tuženik su za vrijeme trajanja zakupa bili suposjednci cijele predmetne nekretnine, odnosno svih dijelova koji su predani u zakup i koje je koristila Privredna banka Zagreb za vrijeme trajanja zakupa.

26.1. Dakle, prema ocjeni ovoga suda bez utjecaja je na ovu pravnu stvar što je predmetna nekretnina etažirana i što su određeni suvlasnički dijelovi tužitelja i tuženika, nego je odlučno da su tužitelj i tuženik dopustili Privrednoj banci Zagreb d.d., rušenje zidova između stamenih i poslovnih prostora, te zatvaranje vrata iz dvorišta iz [adresa], te da ugovorom o zakupu nisu ugovorili da je Privredna banka Zagreb d.d. dužna vratiti sve u prvobitno stanje.

26.2. Imajući na umu sve prednje navedeno, Privredna banka Zagreb d.d. bila je neposredni posjednik, a tužitelj i tuženik su bili posredni posjednici (čl. 11. st.1. ZV-a). S obzirom na to da je Privredna banka Zagreb d.d. posjedovala cijelu nekretninu, na način da je porušila zidove između stambenih i poslovnih dijelova, te da je postojao samo jedan ulaz i to ulaz s Trga bana Josipa Jelačića dok je ulaz iz dvorišta u koje se uđe iz [adresa] bio zatvoren staklenom stijenom, prema ocjeni ovoga suda tužitelj i tuženik su bili posredni suposjednici predmetne nekretnine u koju se ulazilo s Trga bana Josipa Jelačića kako tijekom trajanja zakupa tako i u trenutku primopredaje predmetne nekretnine. Osim toga, ovdje se ističe da tužitelj nije mogao niti doći do dijela nekretnine koji je njegov (suvlasnički dio) na niti jedan drugi način osim kroz vrata s Trga bana Josipa Jelačića.

26.3. Budući da je tuženik promjenom brave na vratima s Trga bana Josipa Jelačića tužitelja kao suposjednika potpuno isključio iz dotadašnjeg suposjeda jer tužitelj u trenutku smetanja suposjeda uopće nije mogao pristupiti u predmetnu nekretninu niti izvršavati svoje posjedovne ovlasti (niti vlasničke). Ističe se da tužitelj u trenutku promjene brave nije mogao pristupiti svom dijelu nekretnine niti iz dvorišta s [adresa] jer je tada isto bilo zatvoreno staklenom stijenom (tuženik je završio s izvođenjem radova i postavio nova vrata na tužiteljev dio nekretnine tek nakon podnošenja tužbe, a što proizlazi iz Obavijesti punomoćnika tuženika od 10. srpnja 2025.). Dakle, budući da je tužitelj u trenutku kada je tuženik promijenio bravu bio u potpunosti isključen iz dotadašnjeg suposjeda sukladno čl. 24. st. 1. ZV-a tužitelj je ovlašten svoj suposjed štiti od tuženika.

26.4. Ovaj sud smatra potrebnim navesti da u konkretnom slučaju za odlučivanje o pravu na zaštitu suposjeda tužitelja u smislu čl. 24. st. 2. ZV-a nije nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu jer pravni odnos tijekom postupka nije niti bio sporan. Naime, nije bilo sporno da je predmetna nekretnina etažirana, te da se znaju suvlasnički omjeri, a nije sporno niti da je Privredna banka Zagreb d.d. po odobrenju i tužitelja i tuženika srušila zidove i zatvorila vrata iz dvorišta HDV [adresa], te da nije bila dužna vratiti nekretninu u prvobitno stanje, nego da je nekretninu u stanju u kojem je bila i predala tužitelju i tuženiku. Isto tako, za odluku u ovoj pravnoj stvari nije odlučno gdje su se sve vrata nalazila prije 2008. kada je predmetna nekretnina dana Privrednoj banci Zagreb d.d. u zakup, jer je za odluku u ovoj pravnoj stvari bitno utvrditi posljednje stanje (su)posjeda i čin smetanja posjeda.

26.5. Isto tako, ovaj sud je utvrdio da je tuženik samoinicijativno promijenio bravu na vratima s Trga bana Josipa Jelačića te tijekom izvođenja radova koji su se izvodili na tužiteljevom suvlasničkom dijelu - postavljanje pregradnih zidova i vrata prema dvorištu, onemogućio tužitelju pristup na njegovu nekretninu.

27. Slijedom svega navedenoga, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj 13. lipnja 2025. promijenio bravu na vratima s Trga bana Josipa Jelačića, te da je time tužitelja potpuno isključio iz dotadašnjeg (su)posjeda jer tužitelj nije mogao pristupiti u predmetnu nekretninu niti na svoj suvlasnički dio, a do kojeg je ranije dolazio kroz vrata s Trga bana Josipa Jelačića. Ističe se da je tužitelj tijekom cijelog trajanja zakupa pa sve do promjene brave (su)posjedovao nekretninu na način da je u istu ulazio s Trga bana Josipa Jelačiča. Isto tako, ističe se da je tuženik tek nakon podnošenja tužbe pozvao tužitelja na preuzimanje ključeva i to ključeva vrata iz dvorišta u koje se uđe iz [adresa]. Imajući na umu sve navedeno, sukladno čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a odlučeno je kao pod toč. I. i II. izreke.

28. Ovaj sud smatra potrebnim navesti da je bez utjecaja na ovu pravu stvar činjenica da su tužitelji promjenili dotadašnje stanje i da po sadašnjem stanju tužitelj nije u mogućnosti pristupiti na svojoj suvlansički dio, jer upravo je i svrha posjedovne zaštite uspostava stanja kakvo je bilo prije smetanja posjeda i zabrana takvog stanja ubuduće, pa je stoga naloženo tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da vrati prijašnju bravu na ulazna vrata zgrade ili preda tužitelju ključeve za ulazak s Trga bana Josipa Jelačića, te da o svom trošku omoguči da tužitelju takav pristup na svoj suvlasnički dio, te je tuženiku zabranjeno svako takvo ili slično smetanje.

29. Tužitelj je u cijelosti uspjeio u sporu pa mu sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 155. st. 1. ZPP-a pripada naknada troška postupka. Tužitelju je priznata jednokratna nagrada za cjelokupni prvostupanjski postupak sukladno Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), što iznosi 500,00 EUR-a Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. III. izreke.

29.1. Tužitelju nije priznata naknada troška sudske pristojbe na tužbu jer istu nije niti platio, a nije mu priznata niti naknada troška sudske pristojbe na presudu(rješenje o smetanju posjeda) jer istu nije platio i ista nije niti dospjela u vrijeme odlučivanja.

30. Tuženik je u cijelosti izgubio u sporu pa mu ne pripada naknada troška postupka, stoga je odlučeno kao pod toč. IV. izreke.

Osijek, 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika