Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-1478/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Jadranki Nižić - Peroš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. i 2. ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Ivanki Bosotina, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Grad Zadar, OIB: [osobni identifikacijski broj], Narodni trg broj 1, zastupan po gradonačelniku DA, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. lipnja 2026. godine u nazočnosti tužitelja pod 1. osobno, punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, te objave 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

“I. Utvrđuje se da su tužitelji ad/1 VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i tužitelj ad/2 ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], suvlasnici nekretnine kat. oznake č. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 6 i dvorište površine 92 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] svaki za udio od 1/2 dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti zatraže i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist za cijelo.

II.- Utvrđuje se da je tužitelj ad/2 ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik nekretnine kat. oznake č. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 181 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist za cijelo.

III.- Nalaže se tuženiku da tužiteljima ad/1 i ad/2 naknadi trošak ovog parničnog postupka, sve u roku od 15 dana.”

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi tužitelja podnijetoj protiv tuženika ovom sudu dana 23. srpnja 2019. godine se navodi da su tužitelji na jednake dijelove stvarni vlasnici nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća broj 6 i dvorište površine 92 m2 k. o. [katastarska općina]. U vlastovnici zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je upisana čest. zem. [katastarska čestica] je upisano društveno vlasništvo, a u teretovnici je evidentirano da nema tereta. Iz potvrde Grada Zadra, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje proizlazi da se je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. godine nalazila unutar granica građevinskog područja. Predmetnu nekretninu tužiteljica ad/1 je stekla nasljeđivanjem iza smrti svog pok. oca HA pok. V na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru po povjereniku javnom bilježniku Pavici Mišković pod poslovnim brojem O-443/06. Tužitelj ad/2 je svoj suvlasnički udio stekao nasljeđivanjem iza svog pok. oca ŠA (DA) Jurinića pok. Đ. Predmetna nekretnina u postupku nove izmjere za k. o. [katastarska općina] stari 1964. godine nastala je iz čest. zgr. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica]. Iz povijesti posjedovanja DGU Područni ured za katastar Zadar od 17. veljače 2017. godine kao posjednici su evidentirani RA ud. V, baka tužiteljice i njen otac pok. MA. Predmetna nekretnina je u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] bila upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao z.k. tijelo 1. zemljište, a zgrada je evidentirana kao z.k. tijelo 9. Iz povijesti upisa za z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] stare izmjere za z.k. tijelo 9. razvidno je da je bilo upisano pravo korištenja u odnosu na zemljište koje je evidentirano kao z.k. tijelo 1. u korist vlasnika zgrade, a pravo korištenja zgrade bilo je upisano na IA i ZA, njegovu sestru. Predmetna nekretnina je u posjedu prednika tužitelja više od sto pedeset godina, a u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine bio je evidentiran PA pok. D koji je bio djed tužitelja. Iza smrti PA pok. D **.**.1921. za udio od 1/2 upisan je ĆA sin PA i mldb. AA i ŠA pok. ĐA za udio od po 1/4 dijela. AA preminuo je bez potomstva, a tužiteljica se više i ne sjeća kada je isti uopće boravio u predmetnoj nekretnini. Pok. ŠA i MA ostali su suvlasnici predmetne nekretnine svaki za udio od 1/2 dijela. Pok. OA ud. NA upisana u katastarskoj evidenciji kao RA ud. V stekla je predmetnu nekretninu temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. NA (Jerka) Jurinića poslovni broj O 288/57. Iza OA temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-339/64 nekretninu su naslijedili MA i njegova sestra KA. Pok. KA svoj dio je prepustila svom bratu HA, a iza smrti pok. HA njegovi nasljednici i to tužiteljica ad/1 i njen brat LA su izvršili diobu, tako da je predmetnu nekretninu naslijedila jedino tužiteljica ad/1. Iza CA njegovim nasljednikom na predmetnoj nekretnini je proglašen tužitelj ad/2. Tužitelji su preko svojih prednika u poštenom mirnom posjedu predmetne nekretnine više od sto pedeset godina, pa tako i naknadno od 08. listopada 1991. godine, slijedom čega su se ostvarile zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva predmetne nekretnine i dosjelošću preko njenih prednika. Slijedom izloženog predlaže se usvajanje tužbenog zahtjeva, dakle da se utvrdi da su tužitelji ad/1 i ad/2 vlasnici i to svaki za 1/2 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tužitelj ad/2 vlasnik za cijelo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem presude izvrše uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime.

2. U odgovoru na tužbu tuženika sadržanom u podnesku od 21. studenog 2019. godine (ls. 29-30) se osporava tužba i tužbeni zahtjev tužitelja. Naime tužitelji nisu dostavili dokaze kojima bi dokazali valjani pravni osnov stjecanja prava vlasništva u odnosu na tuženika. Naime tužitelj ad/2 ĐA nije dostavio dokaze koji bi potvrdili da ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za udio od 1/2 dijela. U priloženom ugovoru o darovanju sklopljenog između CA i ĐA kao ni u rješenju o nasljeđivanju iza pok. CA te povijesti posjedovanja nije navedena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističe se kako je ta nekretnina utužena za cijelo odnosno za površinu od 181 m2, međutim postavlja se pitanja po kojem pravnom osnovu tužitelj potražuje toliku površinu. Iz ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo broj 3926 sklopljenom 1995. godine između [adresa] i CA razvidno je kako je CA od Grada Zadra kupio trosoban stan površine 89 m2 u zgradi izgrađenoj na predmetnoj nekretnini. Iz navedenog proizlazi kako je pravni prednik tužitelja stekao samo zemljište ispod zgrade, jer ostatak čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isti nije otkupio, te je bio svjestan da zemljište koje drži u posjedu nije njegovo pa ga nije mogao steći niti dosjelošću. Isti je bio dužan tražiti da mu se odredi zemljište za redovnu uporabu građevine u uporabnom postupku u kojem bi mu površina ispod stana pripala besplatno, a ostalo bi bio dužan otkupiti od Grada Zadra.

3. Iz podneska tužitelja ad/1 i ad/2 predanom na pripremnom ročištu od 09. ožujka 2020. (ls. 36-37) proizlazi da su predmetne nekretnine u naravi zgrade koje su izgrađene prije više od sto godina i od izgradnje do danas nisu se mijenjale u svojim gabaritima. Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je izgrađena na čitavoj zemljišnoj čestici, a čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima i dvorište. Iz povijesti posjedovanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno je da je ista nastala iz čest. zgr. [katastarska čestica] i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stari. Navedene čest. zgr. bile su upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] stari, prvi upisani z.k. vlasnik navedenih nekretnina bio je PA koji je bio pradjed tužiteljima, a upisi predmetne nekretnine datiraju iz 1897. godine. Iza JA kao vlasnici navedenih čestica zgrada upisani su ĆA za 2/4 dijela, ŽA za 1/4 dijela i CA za 1/4 dijela. Iza NA kao suvlasnica nekretnina upisana je ČA. NA, u povijesti posjeda navedena kao RA, a iza OA ud. Jerolima upisani su kao suvlasnici MA (otac tužiteljice) i njegova sestra KA. Nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je od čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stari. Čest. zgr. [katastarska čestica] bila je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], a čest. zgr. [katastarska čestica] je bila upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], a u navedenim z.k. ul. pravo vlasništva je bilo upisano najprije na BA, H, a od 1910. godine temeljem kupoprodajnog ugovora pored UA upisan je na 1/2 dijela TA (EA), a iza TA na njegovom suvlasničkom udjelu od 1/2 dijela upisani su njegovi nasljednici GA, FA i SA, koje su 1955. godine ponudili svoj suvlasnički udio na nekretnini sukladno sporazumu bivše Jugoslavije i Italije, koja ponuda je i realizirana te je navedena imovina upisana kao općenarodna imovina. U naravi imovina koja je pripala GA, FA i SA bio je stan u prizemlju zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je pok. CA imao stanarsko pravo te je 1995. godine stan i otkupio od Grada Zadra, a 1996. godine otkupljeni stan darovao je tužitelju ad/2. Dakle tužitelj ad/2 je u odnosu na stan u prizemlju zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ishodio uknjižbu prava vlasništva, a u zgradi se nalaze još dva manja stana koje tužitelj preko svojih prednika drži u mirnom posjedu u više od sto godina. Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pored zgrade sastoji se i od dvorišta koje je ograđeno, a tužitelj ad/2 je u posjedu nekretnine od svog rođenja te se s adrese navedene zgrade nikada nije niti selio, niti je bilo razloga da na bilo koji način sumnja u poštenje posjeda svoga oca, kao što ni njegov otac nije imao razloga sumnjati u poštenje posjeda svog prednika.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u svu pismenu dokumentaciju koja prileži spisu, te je ista i pročitana: z.k. izvadak od 18. srpnja 2019. godine (ls. 7-9, 54- 55), posjedovni list broj 11650 i broj 1104 DGU Područni ured za katastar Zadar od 18. srpnja 2019. godine (ls. 10-11, 56, 70), izvod iz katastarskog plana od 19. srpnja 2019. godine (ls. 12), potvrda Grada Zadra, Upravni odjel za provedbu dokumenta, prostornog uređenja i građenja od 08. siječnja 2016. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ls. 13), povijest posjedovanja DGU Područni ured za katastar Zadar od 17. veljače 2017. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ls. 14-16), ugovor broj 3926 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo zaključen između Grada 4 7 P-2364/19 [adresa] kao prodavatelja i CA kao kupca od 28. veljače 1995. godine (ls. 19- 20), ugovor o darovanju zaključen između CA pok. ĐA kao darovatelja i ĐA sina DA kao daroprimatelja od 22. travnja 1996. godine (ls. 21), povijest z.k. upisa za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (l.s. 24-28, 45-49), otvrda Grada Zadra, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo od 16. siječnja 2020. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 38), identifikacija čestica DGU Područni ured za katastar Zadar od 10. veljače 2020. godine (ls. 39), povijest z.k. upisa za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (ls. 40-44), povijest z.k. upisa za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (ls. 50-53), povijest posjedovanja DGU Područni ured za katastar Zadar od 26. ožujka 2020. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ls. 68-70), skica sudskog očevida i fotografije lica mjesta sve sačinjeno od strane Geo Lesi j.d.o.o. od 03. srpnja 2020. godine (ls. 77-78). Tijekom postupka proveden je očevid na licu mjesta dana 21. svibnja 2020. godine (ls. 72-74), te su saslušani svjedoci VV (ls. 80-81) i ĐV (ls. 82) i tužitelji, skica sudskog očevida i fotografije lica mjesta sve sačinjeno od strane Geo Lesi j.d.o.o. od 30. rujna 2025. (ls. 145-146).

4.1. Pročitana je i povijest zk. upisa za zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], zapisnici iz postupka osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] iz 1966. godine, te preslika sudskog spisa pod posl br. Z-235/55, koje dokaze je ovaj sud uzeo u obzir iako su dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka, smatrajući da su dostavljeni obzirom na sadržaj odluke Županijskog suda u Zagrebu od dana 4. lipnja 2024. te da ih stoga bez svoje krivnje tuženik nije dostavio do zaključenja prethodnog postupka.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Županijski sud u Zagrebu je odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2364/2019-24 od 15. siječnja 2021. dana 4. lipnja 2024. ukinuo presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2364/2019-24 od 15. siječnja 2021. pod točkama I., II. i III., a kojom je bio usvojen tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Predmet tužbenog zahtjeva je da se utvrdi da su tužitelji vlasnici i to svaki za 1/2 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tužitelj pod 2. vlasnik za cijelo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem presude izvrše uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime. Među strankama nije sporno da je prednik tužitelja pod 2. imao na stanu u navedenoj zgradi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stanarsko pravo, te je stan i otkupio na temelju Ugovora br. 3926 od 28. veljače 1995. Među strankama je sporno poštenje tužitelja.

7.1.Tužitelji u tužbi tvrde kako su predmetne nekretnine stekli temeljem nasljeđivanja od svojih predaka kao i da su nekretnine u posjedu njihovih predaka unazad 150 godina, a da je tužiteljica pod 1. svoj dio stekla naslijedivši oca Franu Jurinića 2006, a tuženik pod 2. svoj suvlasnički dio da je stekao naslijedivši oca CA.

8. Tijekom postupka je utvrđeno slijedeće činjenično stanje:

- da je predmet postupka k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 6 i dvorište površine 92 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gdje je u B listu vlastovnici uknjiženo društveno vlasništvo,

- da je predmet postupka I k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 181 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gdje je na B listu vlastovnici uknjiženo društveno vlasništvo dok je na C listu teretovnici uknjiženo pravo korištenja u korist Skupštine općine Zadar,

- da se u zgradi na adresi [adresa] u [adresa] nalazi stan površine 89 m2, zgrada je sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a uknjižen u knjizi položenih ugovora [adresa] u [broj poduloška] / zk. uložak [broj ZK uloška],

- da iz Ugovora broj 3926 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 28. veljače 1995. proizlazi kako je predak 2. tužitelja CA bio nositelj stanarskog prava na trosobnom stanu od 89 m2 u prizemlju zgrade na adresi [adresa], sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 19-20 spisa) te da je kupio stan od Grada Zadra i stekao vlasništvo stana upisom vlasništva u KPU Zadar,

- da je HA preminuo **.**.2006. te da su ga naslijedili kći VA i sin VV, kako u kojem dijelu ostavinske imovine, s tim što je

VA naslijedila k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je CA je sa sinom ĐA **.**.1996. zaključio darovni ugovor kojim mu je darovao stan od 89 m2. izgrađen u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 21 spisa),

- da je CA je preminuo **.**.2001. a naslijedili su ga supruga Š i sin ĐA (listovi 22-23. spisa),

- da iz z.k. izvatka od 18. srpnja 2019. godine (list 7-9, 54-55 spisa) proizlazi da je u zemljišnoj knjizi ovoga suda čest. zem. [katastarska čestica] kuća br. 6 i dvorište površine 92 m2, k. o. [katastarska općina] upisana kao društveno vlasništvo, da je čest. zem. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 181 m2, k. o. [katastarska općina] upisana kao društveno vlasništvo, a u listu C pravo korištenja u korist Skupštine Općine Zadar, te da je tužitelj ĐA upisan kao vlasnik za cijelo stana ukupne površine 89 m2, koji stan se nalazi u prizemlju zgrade u [adresa], koja zgrada je sagrađena na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da iz skice sudskog očevida i fotografija lica mjesta sve sačinjeno od strane Geo Lesi j.d.o.o. od 03. srpnja 2020. godine (list 77-78 spisa) proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] površine 92 m2, k. o. [katastarska općina] na skici označena likom A-B-C-D-A, a u naravi se radi o kući katnici, dok je čest. zem. [katastarska čestica] stvarne ukupne površine 232 m2 k. o. [katastarska općina] na skici označena likom C-E-F G-K-J-L-D-C, a koja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je greškom pri novoj izmjeri 1953. godine u katastarskom operatu upisana u ukupnoj površini od 181 m2, međutim njezina stvarna površina je 232 m2, što znači da razlika između stvarne i evidencijske površine iznosi 51 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi betonirano dvorište površine 121 m2 (na skici označeno žutom bojom), kuća katnica površine 58 m2 (na skici označeno plavom bojom), staro stepenište za kat s terasom površine 12 m2 (na skici označeno crvenom bojom) i natkrivena garaža (na skici označeno zelenom bojom) legalizirana kao dio stambenog objekta natkriven ulaz lođa-površine 41 m2, a točkama 1 i 2 označen je položaj ulaznih dvorišnih vrata,

- da iz potvrde Grada Zadra, Upravnog odjela za provedbu dokumenta, prostornog uređenja i građenja od 08. siječnja 2016. godine (list 13 spisa) i iz potvrde Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo od 16. siječnja 2020. godine (list 38 spisa) proizlazi da su se nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. godine nalazile unutar granica građevinskog područja iz čega slijedi da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari,

- da iz povijesti posjedovanja DGU Područni ured za katastar Zadar od 17. veljače 2017. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 14-16 spisa) proizlazi da je uspoređenjem novih i starih planova vidljivo da svojim položajem čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara staroj čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu stare čest. zgr. [katastarska čestica] također k. o. [katastarska općina] ali Stari, podaci koji su bili važećima do prihvaćanja podataka nove izmjere i revizije Zadra 1964. Godine,

- da e pregledom najstarijih podataka kojima se za k. o. [katastarska općina] Stari raspolaže, a koji datiraju od prve revizije ove katastarske općine 1955. godine, nisu naznačeni brojevi posjedovnih listova u kojima su navedene stare čestice bile evidentirane, pa se ne mogu navesti posjednici iz toga vremena, te se povijest posjedovanja za navedenu česticu može dati od 1964. godine kada je formirana navedena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedenom revizijom po novoj izmjeri 1964. godine posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] upisana je RA ud. V, odnosno MA pok. V za kojeg osnova upisa nije utvrđena, a 2007. godine iza smrti HA na temelju rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika u [adresa] Pavice Mišković kao povjerenika ovoga suda poslovni broj O-443/06, UPP-OS-103/06 od 01. ožujka 2007. godine posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] upisana je VA,

- da iz povijesti posjedovanja DGU Područni ured za katastar Zadar od 26. ožujka 2020. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 68-70 spisa) proizlazi da je uspoređenjem novih i starih planova vidljivo da svojim položajem čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara staroj čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu stare čest. zgr. [katastarska čestica], također k. o. [katastarska općina] ali Stari dok pregledom najstarijih podataka kojima se za k. o. [katastarska općina] Stari raspolaže, a koji datiraju od prve revizije ove katastarske općine 1955. godine, nisu naznačeni brojevi posjedovnih listova u kojima su navedene stare čestice bile evidentirane, pa se ne mogu navesti posjednici iz toga vremena, te se povijest posjedovanja za navedenu česticu može dati od 1964. godine kada je formirana navedena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedenom revizijom po novoj izmjeri 1964. godine posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] upisan je CA sin ĐA, koje takvo stanje ostaje neizmijenjeno do 2005. godine kada je nakon smrti CA temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-93/01 od 19. prosinca 2001. godine posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan ĐA, sin DA,

- da iz povijesti z.k. upisa za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (list 24-28, 45- 49 spisa) proizlazi da je u navedenom z.k. ul. bila upisana čest. zgr. [katastarska čestica] i to zemljište kao zk tijelo 1., a zgrada je evidentirana kao zk. tijelo 9., u odnosu na navedenu česticu prvi upisani z.k. vlasnik bio je PA, nakon PA kao suvlasnici su bili upisani ĆA za 2/4 dijela, ŽA za 1/4 dijela i CA za 1/4 dijela, iza NA za njegov suvlasnički udio bila je upisana ČA. NA, a iza ČA ud. NA za njezin suvlasnički udio bili su upisani MA i KA,

- da iz povijesti z.k. upisa za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (list 40-44 spisa) i iz povijesti z.k. upisa za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (list 50-53 spisa) proizlazi da je u z. k. ul. [broj ZK uloška] bila upisana čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, dok su u z. k. ul. [broj ZK uloška] bile upisane čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere, da je u odnosu na navedene čest. zgr. pravo vlasništva bilo upisano najprije na UA pok. R, a od 1910. godine temeljem kupoprodajnog ugovora pored UA na 1/2 dijela je bio upisan TA ([adresa]) Meštrović, a iza TA ([adresa]) Meštrovića na njegovom suvlasničkom udjelu od 1/2 dijela bili su upisani GA, FA i SA, a 1955. godine je upisana općenarodna imovina,

- da iz Zapisnika broj 5501 sa osnivanja Zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], proizlazi da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - u naravi kuća katnica, te se određuje upis u korist Društvenoga vlasništva,

- da iz Zapisnika broj 2783 iz 1966. godine, proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica]- u naravi dvorište, kuća, garaža, stepenice, odgovara čest. zgr. [katastarska čestica], te se određuje upis u korist Društvenoga vlasništva sa pravom korištenja Skupštine općine Zadar,

- da iz preslike sudskog spisa pod posl br. Z-235/55, proizlazi da su GA, FA i DV, nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], ranije prodale bivšoj FNRJ, kao optanti, a koji prijenos je potvrđen i proveden temeljem spisa Z-700/55 dok su nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], na temelju potvrde SO Zadar od 12. rujna 1968. godine, došle pod upravljanje Stambenoga poduzeća u Zadru, a radi se o dijelu čest. zem. [katastarska čestica], odnosno kuće tuženika pod 2

9. Tužiteljica pod 1. je u svome iskazu navela da je nasljednica MA koji je bio njezin otac, djeda NA i pradjeda PA koji su ovu predmetnu nekretninu držali u posjedu drugi niz godina obzirom da je njezin otac HA rođen 1920., a ona rođena 1950. te se sjeća da je predmetna nekretnina bila ograđena na način kako je ograđena i danas. Između oca HA i oca ĐA (Pina) Jurinića je došlo do usmene podjele ove nekretnine te je ona u želji da sredim ZK stanje utvrdila da su upisani u katastru međutim da je u zk upisano Društveno vlasništvo pa su stoga pokrenuli postupak utvrđenja prava vlasništva. Nikada nitko im nije osporavao pravo na vlasništvo ove nekretnine. Kada su popravljali krov su pronašli datum gradnje ove kuće, a ista je građena 1875. Misli da su sve kuće građene u isto vrijeme, a kako je ona bila dijete saznanja crpi iz onog što je njen otac ispričao. Djed PA je imao 4 sina i 3 kćeri. CA je njezin prvi rođak, kojem su roditelji mladi umrli, a njezin djed NA je odgojio DA odnosno vodio brigu o njemu do njegove 18 godina. On je imao jednu sestru ŽA koja je živjela kod tete. Njezin otac je pričao da je u ovim kućama živjela i jedna njihova rodica koja je otišla živjeti u [adresa], misli, kada je završio rat, 50ih godina. Nakon što je ta rodica otišla živjeti u [adresa] je uzeo njezin stan, te se u njezin stan uselio M, otac od I, zna da je on tada Gradu Zadru plaćao stanarinu, a kasnije je M otkupio stan. Tužiteljici je na fotografiji – skici lica mjesta sa lista spisa 146 pokazala da je na fotografiji broj 3 prikazana kuća sa stepenicama u kojoj je živio otac od ĐA, zajedno sa ĐA i sestrom, ne zna gdje je živjela a njihova rodica prije odlaska u Italiji. Na fotografiji broj 4 pokazuje da je taj dio izgradio ĐA. Kada je ona bila dijete tu je bio kokošinjac, a kokoše je držala mama od ĐA, teta Z. Napominje da su uvijek postojala dvorišna vrata kroz koja se s javno asfaltirane ceste dolazilo do predmetne nekretnine, a iste pokazuje na fotografiji broj 1 sa lista 78 spisa. Navodi da su tu prvo bila drvena vrata, a da je ĐA kasnije postavio ova metalna vrata i to je bilo kada je počeo raditi s kamionom, negdje 60ih godina nakon što se oženio. Taj dio sa javno asfaltirane ceste nikada nije bio javni prolaz i otkada se ona sjeća oduvijek je bio zatvoren. P su došli iz Karlobaga, negdje 1875. ĐA je 4 godine stariji od nje, rođen je negdje 1946. te da se ona rodila baš u toj kući, prvoj na čest. 3618/1 k. o. [katastarska općina]. Njezin otac i otac od ĐA podijelili 1963.

9.1. Tužitelj pod 2. HV je u svome iskazu naveo da kuća koja je prikazana na fotografijama lica mjesta ima zasigurno 150 godina, u prizemlju je kuhinja, dvije sobe i kupatilo, s tim da je sobu napravio od negdašnje konobe, a na katu su dvije sobe. Njegov otac DA koji je sa dvije godine ostao bez svojih roditelja je živio u zajedničkom domaćinstvu sa Gracijelinim roditeljima HA i Ć, s njima u domaćinstvu je bio Franin otac NA i Jerolimova žena ČA, svi oni su živjeli u kući koja je spojena na kuću prikazanoj na fotografijama lica mjesta, a u kući koja je prikazana na fotografijama lica mjesta su do 1955/1956. godine živjeli neki ljudi koji su otišli u Italiju, ti ljudi su njegovom ocu DA prije nego što su otišli u Italiju nudili da on kupi tu kuću koja je prikazana na fotografijama lica mjesta, ali otac nije imao novca, te se je njegov otac DA sa svojom familijom uselio u tu kuću prikazanu na fotografijama lica mjesta i od tada žive u toj kući. Otac DA je do 1995. godine plaćao stanarinu, te je otac 1995. godine zaključio sa Gradom Zadrom kupoprodajni ugovor koji je priložen uz tužbu, taj ugovor se odnosi na čitavu tu kuću, naime prizemlje i kat ima površinu od 90 m2, a stanje te kuće je uvijek isto. Njemu je otac DA uz kuću darovao i dvorište, ne zna što piše u papirima, on i otac su uvijek mislili da kuća i dvorište uvijek idu zajedno u paketu. Što se tiče druge kuće katnice koja je spojena na kuću prikazanu na fotografijama lica mjesta, ta kuća je isto na terenu 150 godina i ta kuća je zajednička od njega i od VA. Dvorište je izbetonirao 1975. godine, a na mjestu današnjih željeznih dvorišnih vrata postojala su drvena vrata koja su bila manja ali kroz njih su prolazila konjska zaprežna kola, 1975. godine je srušio drvena vrata i napravio danas postojeća željezna vrata, a ogradni zid na koji se nadovezuju vrata je na terenu od kad on zna za sebe. Također je 1975. godine napravio natkrivenu garažu, a inače tu gdje se nalazi garaža je bio čitav zid i vrata za ulazak u vrta. Dvorište koje je betonirano i na kojem se nalazi natkrivena garaža on i njegova obitelj koriste od 1955. godine, a prije su to dvorište koristili oni ljudi koji su otišli u Italiju, prije je to bilo zemljano, danas kroz to dvorište vode njegove vodovodne i kanalizacijske cijevi. Njemu i njegovoj obitelji nitko nikada nije branio korištenje tog dvorišta, koje dvorište koriste samo on i njegova obitelj od 1955. godine pa nadalje, niti mu je itko ikad branio postavljanje željeznih dvorišnih vrata na mjesto negdašnjih drvenih vrata, a također mu nitko nije branio gradnju natkrivene garaže.

10. Pred ovim sudom je saslušan i svjedok VV (rođ. 1948. godine), kojem je tužiteljica pod 1. sestra, a tužitelj pod 2. rođak u drugom koljenu, naime njegov otac HA i Josipov otac DA su bratići, slijedom čega su mu naravno poznato predmetne nekretnine koje su prikazane na fotografijama lica mjesta (ls. 78), međutim na tim fotografijama nije prikazana kuća katnica izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica], a koja je spojena na kuću katnicu koja je jasno vidljiva na fotografijama lica mjesta. Kuću katnicu koja je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] izgradio je još njegov djed NA, u toj kući su rođeni on i njegova sestra VA, te su u toj kući živjeli njegovi roditelji, djed NA i baba ČA. PA je bio njegov pradjed, NA je bio Paškov sin. Djed NA je imao sina HA, a to je njegov otac i kćerku A koja je umrla u Italiji. Nakon djeda NA ta kuća katnica izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] je pripala njegovom ocu HA koji je inače bio upisan za cijelo na toj kući, te su se njegov otac HA i Josipov otac DA usmeno dogovorili da svakom pripadne po pola, a on i sestra VA su se nakon očeve smrti dogovorili da to pripadne samo sestri VA, a inače on je u toj kući živio do 2006. godine kada je njemu i VA umro njihov otac HA. Što se tiče kuće katnice koja je prikazana na fotografijama lica mjesta i koja je odmah nadovezana na kuću katnicu izgrađenu na čest. zem. [katastarska čestica], to je država dodijelila Josipovom ocu DA s obzirom da su prvotni vlasnici otišli u Italiju, i u toj kući je DA živio od 1955. godine sa svojom obitelji, i tu kuću je otkupio od Grada Zadra Šimin sin HV koji je kupio i vrt. HV je 1970. godine izbetonirao okućnicu i napravio natkrivenu garažu, a 1980-ih godina HV je napravio ogradni zid i ulazna vrata koja se nalaze u tom ogradnom zidu, a na mjestu danas postojećih željeznih dvorišnih vrata su bila manja dvorišna vrata, a veća dvorišna vrata je HV napravio da može s kamionom ući u natkrivenu garažu. Od 1990. godine pa nadalje ništa se nije izmijenilo u pogledu stanja okućnice i natkrivene garaže. Njegovu obitelj i obitelj od ĐA nitko nije smetao u posjedu ovih utuženih nekretnina koji su u naravi kuće katnice s okućnicom. Betonirano dvorište gdje se nalazi betonirana garaža osim ĐA i njegove obitelji nitko drugi nije koristio, ĐA i njegova obitelji su u svoju kuću uvijek ulazili s ove strane gdje se nalaze velika dvorišna vrata, dok su sa stražnje strane jedino išli u vrta. Navedene spojene kuće katnice su izgrađene odavno, pa je tako kuća katnica koja je pripala njegovoj sestri VA izgrađena 1897. godine, ta godina piše na vrhu kuće gdje je krov, dok je druga kuća koja je od ĐA isto odavno izgrađena i to prije njegovog rođenja, a kat dijela kuće koji je od ĐA je od kad on zna za sebe, još od prije njegovog rođenja. Gracijelin dio kuće nije bio od države, taj dio kuće je napravio njegov djed NA, odnosno ispravlja se njegov pradjed PA.

10.1. Iz iskaza svjedoka ĐV (rođ. 1948. godine), proizlazi da čitav svoj život živi u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina koje su prikazane na fotografijama lica mjesta (ls. 78), u koje fotografije je izvršio uvid. Kuća koja je prikazana na fotografijama lica mjesta izgrađena je puno prije njegovog rođenja, od kad zna za sebe u toj kući živi ĐA i njegovi roditelji otac DA i majka O, a također je tu živjeli Josipova sestra dok se nije udala. Druga kuća katnice koja je spojena na prethodnu kuću katnicu je izgrađena odavno prije njegovog rođenja i u toj kući od kad on zna za sebe su živjeli VA, njezin brat VV, njihovi roditelji HA i Ć, a sjeća se njihovog djeda i babe koje su zvali N. Na mjestu gdje se danas nalazi natkrivena garaža prije je od kada on zna za sebe bila jedna nadstrešnica, odnosno jedna mala štalica, ispod te nadstrešnice ĐA i njegovi roditelji su držali kar i alat, a dvorište je već više godina izbetonirano. Dvorišna vrata ali u drugom obliku su na terenu od kada on zna za sebe, prije su bila drvena vrata kroz koja je prolazio kar i konji od staroga DA (Josipov otac), a sada su željezna vrata, ogradni zid na koji se nadovezuju dvorišna željezna vrata također postoji od kad on zna za sebe, a vidi se po kolonama da se radi o starom zidu. Od kad zna za sebe betonirano dvorište i natkrivenu garažu koja je prije bila nadstrešnica koriste ĐA i njegova obitelj i to nesmetano, nitko im nije nikada branio da to koriste, pa to je njihovo. Iza garaže se nalaze vrtovi od ĐA, od VV i od ŠV, inače on ima osjećaj da se tu ništa nije promijenilo, da je danas stanje iza te garaže isto kao i prije. Stanje Josipove kuće je isto od kada on zna za sebe, naime u prizemlju te Josipove kuće je jedna kuhinjica i WC i mali hodničić, a onda se vanjskim stepenicama ide gore na kat gdje su sobe, ali ne zna da li je to jedna soba ili dvije, odnosno na katu je jedan veliki prostor. Nije mu poznato na koji način je Josipov otac DA stekao predmetnu kuću prikazana na fotografijama lica mjesta međutim njegov otac koji je rođen 1904. godine i stari DA su bili prijatelji i oduvijek se zna da je ta kuća od starog DA, za nikog trećeg on ne zna da bi bio vlasnik te kuće.

11. S obzirom na činjenični supstrat tužbe u kojem tužitelji navode da su predmetne nekretnine osobno i putem svojih prednika stekli dosjelošću, a kako su čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisane kao društveno vlasništvo, to je za navesti da je u svezi stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama na kojima je u zemljišnoj knjizi upisano društveno vlasništvo/općenarodna imovina u revizijskim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 291/14 od 17. travnja 2018. godine, Rev 158/17-2 od 07. svibnja 2019. godine i Rev 388/17-2 od 14. srpnja 2020. godine navedeno sljedeće pravno shvaćanje: "Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 - dalje u tekstu: ZVDSP), nego na temelju drugih odredaba toga zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba."

12. Nadalje, prema odredbama čl. 159. i 160. ZVDSP-a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jednako kao i prema odredbama prije važećih zakonskih propisa (Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od 1980.) su samostalni posjed nekretnine koja se stječe potrebnom kvalitetom, odnosno posjed mora biti barem pošten, te je Zakonom propisana duljina neprekidnog trajanja posjeda, ovisno o tome da li je posjed pošten ili se radi o kvalificiranom posjedu (zakonit, istinit i pošten posjed). Dosjelost prema Općem građanskom zakoniku (OGZ) uređena je u odredbama koje su bile na snazi u razdoblju primjene OGZ-a, odnosno do stupanja na snagu novijih propisa dok je i prema OGZ za redovnu dosjelost bilo potrebno 20 godina posjedovanja.

13. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili potajice ili pak zloupotrebom povjerenja, a posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed s time da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. ZVDSP-a).

14. Odredbom članka 159. st. 3. ZVDSP je propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Nadalje je odredbom čl. 160. ZVDSP-a propisano da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

15. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

16. Za ocjenu postojanja dosjelosti odlučno je je li posjed tijekom cijelog zakonom propisanog razdoblja bio samostalan i pošten. Ako te pretpostavke nisu ispunjene tijekom cijelog vremena potrebnog za dosjelost, pravo vlasništva ne može se steći na toj osnovi.

17. U ovome postupku je sporno poštenje tužitelja, a o kojem poštenju tužitelja saslušani svjedoci nisu imali relevantna saznanja dok im je ovaj sud u dijelu u kojem su iskazivali svjedok VV, brat od tužiteljice pod 1. i rođak od tužitelja pod 2. te svjedok ĐV o samom posjedu predmetnih nekretnina poklonio vjeru jer su isti u suglasnosti sa drugim provedenim dokazima.

18. Tijekom postupka nije dokazano da su nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] površine 92 m2, k. o. [katastarska općina], koja cijela čestica je u naravi kuća katnica i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelji stekli dosjelošću odnosno nasljeđivanjem svojih prednika i to kako tvrde tijekom ovoga postupka, tužiteljica pod 1. za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je stekla nasljeđivanjem za 1/2 dijela svoga oca HA, pok. V (Jerolima) i u diobi s bratom VV, a tužitelj pod 2. da je stekao nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela i nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo nasljeđivanjem svoga oca CA, pok. ĐA, a koji prednici tužitelja i to HA i CA su bili bratići. Kako je prethodno navedeno, posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed dok u konkretnom slučaju nije dokazano da prednici tužitelja nisu znali da se radi o nekretninama u društvenom vlasništvu.

18.1. Naime, uvidom u ugovor o otkupu stana na kojem je postojalo stanarsko pravo i koji je zaključen između tuženika i 2. tužiteljevog oca CA od 28. veljače 1995. (list 19-20 sudskog spisa) proizlazi da je CA stekao pravo vlasništva na navedenom stanu temeljem kupoprodajnog ugovora, a uknjižio se u knjigu položenih ugovora jer stan nije etažiran. Stoga, ako je CA prethodno imao stanarsko pravo na tom stanu koje mu je dodijelilo neko nadležno tijelo za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, onda ne mogu biti istiniti navodi tužitelja da je predmetne kuće gradio njihov RV i da su u vlasništvu njihove obitelju 150 godina. Da bi to moglo biti točno ukazuje iskaz samog tužitelja pod 2. koji govoreći o pravnoj prošlosti čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naveo da su na toj čestici s kućom stanovali do 1955/56 godine "neki ljudi koji su otišli u Italiju" pa da se nakon toga njegov otac "iselio u tu kuću" i da je do 1995. godine plaćao stanarinu.

18.2. Iz njegovog iskaza ovaj sud zaključuje da je tužitelju pod 2. bilo poznato da je njegov otac imao stanarsko parvo odnosno da nije bio vlasnik čestice zemlje, a iz kojega razloga tužitelj pod 2. i njegov prednik nisu bili pošteni posjednici cijele čest. zem. [katastarska čestica]. već samo stana, i to od otkupa 1995.

18.3. Kako je tijekom postupka utvrđeno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bila optantska imovina budući da su GA, FA i DV prodale nekretninu bivšoj FNRJ (list 168 spisa). Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se vodi upisana kao društveno vlasništvo, a čest. zem. [katastarska čestica] kao društveno vlasništvo s pravom korištenja skupštine općine [adresa] pa proizlazi da je u odnosu na navedenu čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] promašena pasivna legitimacija te da bi pasivno legitimirana bila Republiku Hrvatsku kao sljednik takve imovine.

19. U odnosu na navode tužitelja da je nekretnina na čest. 3618/1 k. o. [katastarska općina] zauzela čitavu česticu, da nema okolnog zemljišta, da se čitava parcela nalazi pod zgradom i da nikada nitko nije tražio od graditelja da ne gradi kuću, da plati zemljište u bilo kojim zakonskim rokovima, te da ostali stanovi koji su u istoj zgradi osim otkupljenog stana na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikada nisu bili u režimu stanarskog prava, ovaj sud pokraj utvrđenja da su prednici tužitelja znali da se ne radi o nekretninama u njihovom vlasništvu, nije našao osnovanima.

19.1. Naime, kako proizlazi iz Zapisnika broj 5501 sa osnivanja Zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi kuća katnica), te je određen upis u korist Društvenoga vlasništva. Također je za navesti i da iz da iz povijesti posjedovanja DGU Područni ured za katastar Zadar od 17. veljače 2017. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da svojim položajem odgovara staroj čest. zgr. [katastarska čestica] ali i dijelu stare čest. zgr. [katastarska čestica] također k. o. [katastarska općina].

19.2. Iz Zapisnika broj 2783 iz 1966. (list 164 spisa), proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] (u naravi dvorište, kuća, garaža, stepenice) odgovara čest. zgr. [katastarska čestica], te je određen upis u korist Društvenoga vlasništva sa pravom korištenja Skupštine općine Zadar, a koji Zapisnik je uredno predočen stranci, CA, koji je bio nazočan i upoznat sa sadržajem zapisnika, kojega je potpisao i potvrdio da je “posjed dobro izviđen”. Navedena nedvojbena činjenica svakako utječe na njegovo poštenje odnosno savjesnost posjeda pravnog prednika tužitelja.

19.3. Također, Iz preslike sudskog spisa pod posl br. Z-235/55, proizlazi da su GA, FA i DV, nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], ranije prodale bivšoj FNRJ, kao optanti, a koji prijenos je potvrđen i proveden temeljem spisa Z-700/55. Upravo su nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] (list 170 spisa), na temelju potvrde SO Zadar od 12. rujna 1968. godine, došle pod upravljanje Stambenoga poduzeća u Zadru (dakle dio današnje 3618/2, odnosno kuće tuženika pod 2.) pa iz navedenog slijedi zaključak kako su tužitelj osobno i njegovi pravni prednici bili svjesni da nekretninu oko kuće, drže protupravno u posjedu.

20. Navode tužitelja da do 1964. Katastar nije raspolagao sa brojevima posjedovnih listova radi čega nije bilo moguće dati imena posjednika zemljišne čestice, pa da je navedena činjenica bila razlog što na raspravu kod osnivanja zemljišne knjige za č. zem. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] nisu bili pozvani stvarni posjednici i vlasnici nekretnine kada je određen upis društvenog vlasništva bez određivanja prava korištenja u korist vlasnika zgrade ovaj sud nije našao osnovanima posebno uzimajući u obzir činjenicu da je prednik tužitelja Šime Jurinić 1966. godine osobno potpisao Zapisnik broj 2783 na kojem je jasno navedeo društveno vlasništvo dok tijekom postupka nije sporno da je pok. CA znao da su na toj čestici s kućom stanovali do 1955/56 godine "neki ljudi koji su otišli u Italiju" dok su “ti ljudi” - GA, FA i DV, nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] (iz povijesti posjedovanja DGU Područni ured za katastar Zadar od 17. veljače 2017. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da svojim položajem odgovara staroj čest. zgr. [katastarska čestica] ali i dijelu stare čest. zgr. [katastarska čestica] također k. o. [katastarska općina].), od kojih su nastale ovdje predmetne nekretnine nove oznake, prodali bivšoj FNRJ, kao optanti.

20.1. Također je za navesti da iz sadržaja iskaza svjedoka LA i ĐV te navoda samih tužitelja ne proizlazi da su tužitelji odnosno njihovi pravni prednici bili pošteni posjednici predmetnih nekretnina. Naime, niti iz iskaza tužitelja niti iz iskaza saslušanih svjedoka ne proizlazi da su oni bili uvjereni kako nekretnina nije društveno vlasništvo ili da nisu znali za njezin tadašnji pravni status. Naprotiv, svi iskazi usmjereni su isključivo na okolnosti dugotrajnog korištenja nekretnine, način života obitelji, izgradnju ograde, garaže i uređenje dvorišta te činjenicu da ih u tome nitko nije ometao. Takve okolnosti same za sebe ne dokazuju postojanje poštenog posjeda.

20.2. Istodobno, iz materijalne dokumentacije koja je izvedena kao dokaz proizlazi da su predmetne nekretnine bile upisane kao društveno vlasništvo, odnosno općenarodna imovina. Međutim, niti jedan saslušani svjedok niti sam tužitelj nisu iskazali da nisu znali za takav pravni status nekretnina niti su naveli okolnosti iz kojih bi sud mogao zaključiti da su bili u opravdanoj zabludi glede vlasništva.

20.3. Stoga, ocjenjujući sve izvedene dokaze kao cjelinu, a osobito sadržaj Zapisnika broj 2783 iz 1966. godine, ugovora o otkupu stana iz 1995. godine, zemljišnoknjižne i ostale materijalne dokumentacije te iskaze stranaka i svjedoka, sud zaključuje da nije dokazano postojanje poštenog posjeda. Dugotrajno korištenje nekretnina, njihovo održavanje i ulaganja u iste ne mogu nadomjestiti izostanak dokaza da su tužitelji odnosno njihovi pravni prednici bili u opravdanoj zabludi glede vlasništva niti isključuju njihovo saznanje da su predmetne nekretnine u relevantnom razdoblju bile društveno vlasništvo.

21. Stoga izvedeni dokazi ne pružaju osnovu za zaključak da je bio ispunjen subjektivni element poštenog posjeda potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pa je slijedom navedenog valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

22. Zahtjev tuženika za naknadom troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu je odbijen kao neosnovan obzirom da isti nije niti zatražen niti plaćen obzirom da obveza naknade troška nastaje tek po pravomoćnosti odluke ovisno o uspjehu stranaka u sporu.

Zadar, 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ.spec.iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostavna naredba:

1. Tužiteljima, po punomoćniku,

2. Tuženiku.