REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe Grad Vodice, koju brane branitelji iz Odvjetničkog društva Burić & Koudela d.o.o., zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023., 145/2024), u povodu prigovora okrivljene pravne osobe podnesenog protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik, KLASA: 211-07/25-4/81049, URBROJ: 511-13-11-24-2 od 11. kolovoza 2025., po službenoj dužnosti, 17. srpnja 2026.

riješio je

Na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.) stavlja se izvan snage obavezni prekršajni nalog Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik, KLASA: 211-07/25-4/81049, URBROJ: 511-13-11-24-2 od 11. kolovoza 2025., i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona

okrivljena pravna osoba [adresa], OIB: 74633363090, sa sjedištem u [adresa],

oslobađa se optužbe

da bi dana 28.05.2024. godine u 08:10 sati u mjestu Vodice, ulica Stablinac XI kućni broj BB, u svojstvu pravne osobe koja je nadležna za održavanje cesta na području Vodica, a nije vodila brigu i poduzela primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa već je postupila suprotno, odnosno nije omogućila iznad kolnika slobodan prostor od najmanje 4,5 metara, uslijed čega je došlo do sudara, odnosno zapinjanja teretnog vozila marke MERCEDES-BENZ, reg. oznake [registarska oznaka] u telefonski kabel iznad kolnika koji se nalazio na visini manjoj od 4,5 metara, dok je najviša visina vozila iznosila 3,90 metara,

čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 6. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Postaja prometne policije Šibenik je 11. kolovoza 2025. izdala protiv okrivljene pravne osobe obavezni prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Protiv obaveznog prekršajnog naloga okrivljena pravna osoba je putem branitelja pravodobno podnijela prigovor.

3. Prigovor je bespredmetan.

4. Ovaj sud je ispitao pobijani obavezni prekršajni nalog iz osnova i razloga zbog kojih se pobija prigovorom, a po službenoj dužnosti, ispitao je jesu li obaveznim prekršajnim nalogom počinjene bitne povrede odredaba iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona te jesu li na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. – 4. Prekršajnog zakona. Pri tom je utvrđena povreda materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljene pravne osobe.

5. Člankom 244. stavkom 1. Prekršajnog zakona propisano je da ako sud nije odbacio prigovor koji je podnesen zbog poricanja prekršaja, ili nije donio presudu zbog postojanja nekog od razloga iz članka 196. točke 1. – 4. ovoga Zakona, provest će žurni postupak (članak 221.) i donijeti presudu protiv koje nije dopuštena žalba.

6. Člankom 196. točkom 1. Prekršajnog zakona propisano je da povreda materijalnog prekršajnog prava postoji ako je zakon ili na njemu utemeljen propis povrijeđen u pitanju je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak, prekršaj.

7. Člankom 6. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

8. Člankom 6. stavkom 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik koji postupi suprotno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

9. U konkretnom slučaju radnja prekršaja, na način kako ju je tužitelj opisao, nije dovoljno opisana i konkretizirana, već predstavlja samo zakonski opis navedenog prekršaja. Posljedica nedostatka jasno opisanog sadržaja protupravnih radnji počinitelja u činjeničnom opisu prekršaja je nedvojbeno određivanje odlučnih činjenica koje se podvode pod zakonsko biće određenog prekršaja.

10.1. Prije svega, činjenični opis ne sadrži podatak o cesti i o pravnom statusu ceste koja je predmet postupka što je po stavu ovog suda jedan od bitnih obilježja ovog prekršaja. Naime, za postojanje odgovornosti pravne osobe jedinice lokalne samouprave što je Grad Vodice, prema članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama potrebno je da iz činjeničnog opisa proizlazi da je konkretna jedinica lokalne samouprave subjekt na kojeg se odnosi obveza osiguranja uvjeta za sigurno i nesmetano odvijanje prometa na konkretnoj cesti. U tom smislu nije dovoljno navesti da je okrivljenik pravna osoba nadležna za održavanje cesta na području određenog grada, već je potrebno konkretizirati na kojoj cesti se događaj zbio i iz koje činjenice proizlazi nadležnost okrivljenika za tu cestu. Sama okolnost da se cesta nalazi na području određenog grada ne znači da je taj grad automatski i nadležan za njezino održavanje. Naime, sukladno Zakonu o cestama postoje javne ceste - autoceste, državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste. Sukladno Zakonu o cestama, jedino nerazvrstane ceste su u vlasništvu i njima upravljaju i održavaju ih jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalaze. Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi (članak 101. stavak 1. Zakona o cestama) te jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području nalazi (članak 101. stavak 3. Zakona o cestama). Upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije (članak 107. stavak 1. Zakona o cestama). Dakle, od svih kategorija cesta jedinica lokalne samouprave nadležna je za održavanje nerazvrstanih cesta na njenom području o čemu vodi jedinstvenu bazu podataka. U činjeničnom opisu nije konkretizirana kategorija predmetne ceste odnosno njezin pravni status, odnosno nije navedeno da se radi o nerazvrstanoj cesti koja se nalazi na području grada [adresa] za čije bi održavanje sukladno Zakonu o cestama i Zakonu o komunalnom gospodarstvu bio nadležan grad [adresa] a iz čega bi proizlazilo da je upravo okrivljena jedinica lokalne samouprave nadležna za njezino održavanje.

10.2. Nadalje, u opisu djela nije konkretizirana ni radnja prekršaja već je samo prepisan zakonski opis djela prekršaja, bez navođenja konkretnih radnji iz kojih bi bilo razvidno na koji način okrivljena pravna osoba nije vodila brigu i koje to konkretne primjerene mjere nije poduzela radi omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa (npr. da je bila upoznata s činjenicom da kabel visi ispod dopuštene visine i nije poduzela radnje prema vlasniku infrastrukture radi otklanjanja opasnosti, da je prilikom obavljanja redovnog nadzora nerazvrstane ceste uočila opasnost iznad kolnika, ali nije postavila odgovarajuću prometnu signalizaciju ili drugu privremenu zaštitu, itd.). Naime, za postojanje prekršaja iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije dostatno utvrditi samo postojanje određenog opasnog stanja na cesti, odnosno činjenicu da je došlo do kontakta teretnog vozila s telekomunikacijskim kabelom te da iznad kolnika nije bio osiguran slobodan prostor od 4,5 metara. Za ostvarenje obilježja terećenog prekršaja potrebno je da iz činjeničnog opisa proizlazi konkretna zakonska obveza okrivljenika, kao i konkretna radnja ili propust kojim je ta obveza povrijeđena. U protivnom bi se odgovornost okrivljene pravne osobe izvodila isključivo iz nastale posljedice, odnosno iz činjenice da je došlo do udara vozila u kabel, a ne iz opisanog protupravnog postupanja ili propusta osobe koja je za takvo stanje bila odgovorna, što nije smisao navedene zakonske odredbe.

10.3. Naposljetku, ističe se i to da je člankom 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m. Dakle, ta je obveza propisana za javne ceste. U tom smislu valja istaknuti da su sukladno Zakonu o cestama javne ceste one koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima i to su autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste dok su nerazvrstane ceste, ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona. I Zakonom o sigurnosti prometa na cestama nerazvrstana cesta nije definirana kao javna cesta.

11. S tim u vezi ističe se da je sud vezan činjeničnim opisom djela prekršaja i nije ovlašten samoinicijativno u isti dodavati bitna obilježja konkretnog prekršaja jer bi time prekoračio optužbu, imajući u vidu da sud mora paziti kako na subjektivni tako i na objektivni identitet optužbe. U činjeničnom opisu nije dovoljno paušalno prepisati sadržaj zakonske odredbe u činjenični opis djela, s obzirom na to da sadržaj konkretne zakonske odredbe predstavlja zakonski opis djela prekršaja, a ne činjenični. Nadalje, s obzirom na to da je zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

12. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret, a na način kako je činjenično opisano u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga (sada optužnog prijedloga) i za koji činjenični opis je sud vezan, nije prekršaj iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

13. Budući da djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj, sud je u fazi ispitivanja optužnog prijedloga na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona u svezi s člankom 196. točkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenu pravnu osobu oslobodio od optužbe na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona na način kao u izreci presude.

14. Budući da je sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga našao da djelo koje se okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret nije prekršaj te donio oslobađaju presudu, to je valjalo pobijani obavezni prekršajni nalog rješenjem staviti izvan snage sve na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona te je stoga odlučeno na način kao u izreci rješenja.

15. Kako je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

Šibenik, 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenoj pravnoj osobi

3. Braniteljima okrivljene pravne osobe

4. U spis