Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u
Delnicama
Tina Ujevića 1
51300 Delnice
Poslovni broj: P-169/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Grada Delnice, Delnice, Trg 138. brigade HV 4, OIB: 03944325629, kao pravnog sljednika pok. IJ, R, kojeg zastupa generalna punomoćnica Natalija Marević-Grgurić, odvjetnica iz Delnica, radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.333,33 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 8. srpnja 2026. u nazočnosti tužiteljice, javno objavivši 17. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine katastarske oznake 142/7 upisane u zemljišno knjižnom ulošku [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] 304506 slijedom čega je Grad Delnice, 138. brigade HV 4, Delnice, kao sljednik pok. IJ, Radočaj dužan trpjeti ispis prava vlasništva IJ, [adresa] te istodobno upis prava vlasništva RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na navedenoj nekretnini.
Obrazloženje
1. Tužiteljica navodi da je prednik tuženika JJ upisan kao vlasnik utužene nekretnine a da je prema katastarskim podacima ista upisana kao posjed RJI iz [adresa], da je upisani posjednik umro 1975., da prema podacima iz smrtovnice isti nije bio oženjen i nije imao djece pa su njegovi nasljednici bili braća i sestre i to TJ, PJ i KJ koji su još za života HJ postigli dogovor o podjeli imovine prema kojem je kuća i okućnica pripala BJ a nekretnine u k. o. [katastarska općina] pripale su ĆJ i TJ svakom u ½ dijela. Nakon smrti BJ, a isti je umro 2022., naslijedila ga je tužiteljica kao njegova supruga.
U pogledu upisanog vlasnika ističe da je bio rođen 1896., imao je sina FJ koji je umro kao dijete 1924. i koji bi bio njegov nasljednik, međutim kako JJ nije imao drugih potomaka niti su utvrđeni drugi nasljednici iza istog, pasivno je legitimiran tuženik odnosno Grad Delnice. Također ističe da su podaci o prednjem utvrđeni u župnom uredu Brod na Kupi.
U pogledu k. č. br. [katastarska čestica] navodi da se u naravi radi o livadi koja je za života njenih prednika bila redovito košena, da je PJ kojem je ta nekretnina pripala imao namjeru na toj kat. čestici graditi kuću pa je čak ishodio i priključak struje koji je i postavljen.
Završno kako se radi o posjedu u trajanju više od 30 godina a koji posjed je izvršavao njen suprug kojeg je ona naslijedila, predlaže donošenje presude kao u izreci.
Uz tužbu prilaže izvadak iz zemljišne knjige, posjedovni list (PL) br. 404, smrtovnicu iza HJ sa popisom nasljednika, rješenje o nasljeđivanju iza PJ, rodni list za FJ te povijesni izvadak iz zemljišne knjige, ujedno predlaže saslušanje stranaka i svjedoka.
2. Rješenjem suda od 26. veljače 2024. (list 17) tužba je dostavljena na odgovor tuženiku po generalnom punomoćniku te je isti pozvan na podnošenje odgovora na tužbu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja.
2.1. Tuženik u određenom mu roku nije podnio odgovor na tužbu, međutim kako u ovoja pravnoj stvari nisu bile ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe u smislu čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) proveden je dokazni postupak u sklopu kojeg su pročitane isprave priložene uz tužbu, naknadno dostavljene fotografije prijepora i kopija katastarskog plana (list 25-34), pročitano je rješenje Općinskog suda u Delnicama posl.br. O-166/75 (list 44), saslušana je tužiteljica te svjedoci DJ i ZJ (sve list 40-42).
3. Iz zemljišnoknjižnog izvatka utvrđeno je da se utužena nekretnina vodi upisana kao sjenokoša u polje od 755 čhv, vlasništvo JJ iz [adresa] koji je kao vlasnik upisan 1929. godine, dok se prema katastarskim podacima ista vodi kao oranica od 2715 m2, posjed IJI iz [adresa].
Iz navedenih podataka vidljivo je da je površina nekretnine iz zemljišne knjige suglasna podacima iz katastra.
Iz kopije katastarskog plana vidljiv je položaj i oblik utužene nekretnine. Iz priloženih fotografija vidljivo je da se u naravi radi o sjenokoši odnosno livadi.
3.1. Prema podacima iz smrtovnice sastavljene 20. travnja 1975. proizlazi da je HJ pok. IJI bio rođen **.**.1898., a umro **.**.1975., živio je na adresi [adresa], da isti nije imao djece te su u prilogu smrtovnice (nastavak rubrike 9 i 10) navedeni braća i sestre i njihovi potomci odnosno sestra LJ rođena HJ, TJ, PJ koji je umro 1945. iza kojeg su nasljednici bili supruga ŽJ te djeca PJ i SJ, te završno brat KJ koji je umro 1969. i čiji su nasljednici bili supruga GJ i sin VJ.
3.2. Iz rješenja posl.br. O-166/75 od 23. veljače 1976. utvrđeno je da se ostavinski postupak iza HJ neće provoditi zbog nepostojanja nepokretne imovine, pri čemu je u obrazloženju rješenja konstatirano da je ostavitelj darovnim ugovorom iz 1971. svoj suvlasnički dio nekretnina u k. o. [katastarska općina] darovao PJ i TJ.
3.3. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Novom Zagrebu odnosno povjerenika suda posl.br. O-1236/22 utvrđeno je da je PJ koji je bio rođen 1943., umro 2022. te da je njegovim nasljednikom temeljem ustupa i zakona proglašena tužiteljica u cijelosti.
3.4. Tužiteljica je u stranačkom iskazu navela da je njen suprug PJ bio nećak HJ koji je živio u mjestu [adresa] koje je od Broda na Kupi udaljeno oko 3 km, da je isti vodio brigu o HJ koji nije imao djece niti je bio oženjen a o čemu ona saznanja ima od 1968. kada je i osobno sa suprugom počela dolaziti kod HJ. HJ imao je kuću i nešto zemljišta u mjestu [adresa], a nekretnina koja je predmet tužbu da se nalazi na ulazu u mjesto Brod na Kupi kada se dolazi iz smjera Delnica, sa desne strane ceste gdje je nekada bila drvna industrija te se ista proteže do rječice Kupice i u naravi se radi o ravnoj površini pravokutnog oblika te je tu nekretninu HJ zajedno sa ostalim svojim nekretninama koristio za košnju odnosno za potrebe prehrane stoke, da je on prezentirao da je ta parcela njegova te je još 10-ak godina prije smrti usmeno posjed te parcele prenio na PJ koji je namjeravao graditi poslovni objekt od kojeg je kasnije odustao. U ostavinskom postupku iza HJ nasljednicima su utvrđeni PJ i NJ. Nakon što je njen suprug stupio u posjed utužene nekretnine istu je po njegovom nalogu održavao susjed DJ. Nikada se nitko prezimena JJ na parceli nije pojavljivao niti osporavao posjed nje i njenog supruga a prethodno tome HJ. Podatke o predniku tuženika utvrdila je iz crkvenih knjiga koje joj je pokazao župnik u Brodu na Kupi. Nema saznanja kako je HJ utuženu nekretninu stekao ali se on još te 1968. ponašao kao vlasnik iste. Njoj je suprug usmeno predao posjed te nekretnine a s čim su upoznata njihova djeca. S obje strane parcele nalaze se obiteljske kuće međutim vlasnike ne poznaje.
3.5. Svjedok DJ živi u mjestu [adresa] cijeli život te je poznavao HJ koji mu je bio susjed, također poznaje tužiteljicu i njenog supruga koji su istog posjećivali i pomagali mu kako radovima tako i financijski, poznato mu je da je HJ imao zemlju u Brodu na Kupi, pokraj bivše drvne industrije
- DIP a koja zemlja se proteže od ceste do rječice Kupice. Po pričama u mjestu zna da je HJ to dobio od kao nekadašnji španski dobrovoljac. Nije vidio istog da kosi jer je već bio star ali zna da je na tom zemljištu sadnju vršila ČJ koja je živjela preko puta DIP-a i to je bilo po dozvoli PJ koji mu je rekao da mu je HJ tu parcelu dao. I on osobno je po zahtjevu PJ to zemljište malčirao a i po zahtjevu vlasnika susjedne kuće radi sprječavanja zarastanja. Radio je u DIP-u 25 godina te uvidom u fotografije potvrđuje da se radi o tom zemljištu i da je iza stabala vidljiva Kupica. Zna da HJ nije imao djece i da su ga naslijedili rođaci od kojih je sestra NJ živjela u [adresa]. Kuća u [adresa] se u međuvremenu urušila.
3.6. Svjedok ZJ navodi da je 35 godina radio u firmi pok. AJ te je s njim znao dolaziti u Brod na Kupi gdje je isti imao zemlju te su tu znali roštiljati a na tom je zemljištu bila sprovedena i struja jer je PJ na istome namjeravao graditi. To zemljište nalazi se desno do ceste kada se ide dalje prema graničnom prijelazu i proteže se do Kupice a pokraj je nekada bila drvna industrija. Prvi puta je na tom zemljištu bio prije Domovinskog rata te je PJ isto prezentirao kao svoje i govorio da je to naslijedio. Zna i da je isti u susjednom selu imao obiteljsku kuću odnosno djedovinu ali tamo baš nisu išli. To zemljište bi znao pokazati.
4. S obzirom na dostavljene isprave – prvenstveno povijesni izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je utvrđeno vrijeme upisa prednika tuženika, sud smatra nesporno utvrđenim da je JJ iz [adresa] umrla osoba (isti je upisan 1929. g. kao punoljetna osoba, što znači da je bio rođen najkasnije 1911.)
Također, u odnosu na navedenog zemljišnoknjižnog vlasnika evidentno nije proveden ostavinski postupak, u protivnom isti ne bi bio upisan kao vlasnik, a posebno uzevši u obzir da je priložen rodni list za FJ iz [adresa], od oca JJ, koji je bio rođen 1924. te je umro u dobi od jednog mjeseca, proizlazi utvrđenje da upisani vlasnik nema nasljednika, pri čemu je sud isto rješavao kao prethodno pitanje sukladno čl. 12. st. 1. ZPP-a, pa u takvom slučaju kao pasivno legitimiran dolazi grad odnosno općina na čijem se području nalaze nekretnine iza ostavitelja koji iza sebe nije ostavio potomke, prednje sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju.
Pri tom sud prihvaća navod tužiteljice da je prednje činjenice utvrdila uvidom u crkvene knjige Župnog ureda u Brodu na Kupi.
Slijedom navedenog, sud nalazi utvrđenim da je prednik tuženika osoba umrla bez nasljednika i da u takvom slučaju pasivna legitimacija prelazi na jedinicu lokalne samouprave na čijem se području nalaze nekretnine ostavitelja.
5. U pogledu samog posjeda utužene nekretnine, sud nalazi utvrđenim da se radi o poštenom i samostalnom posjedu tužiteljice i njenih prednika – odnosno njenog supruga PJ a prethodno tome HJ, koji je kao posjednik evidentiran i u katastarskim evidencijama.
Na prednju okolnost suglasno iskazu tužiteljice iskazali su i svjedoci, pri čemu je svjedok DJ (u dobi od 67 godina) i osobno poznavao UJ jer su obojica živjeli u selu [adresa], također je iznio neposredna saznanja o tome da se istog smatralo vanknjižnim vlasnikom utužene nekretnine te mu je i osobno poznato gdje se ista nalazi.
Također su oba svjedoka određeno naveli gdje se nalazi utužena nekretnina a u kojem dijelu su iskazi suglasni priloženoj kopiji katastarskog plana kao i fotografijama prijepora.
Završno, oba svjedoka su poznavala PJ te su znali da on koristi utuženu nekretninu jer je na istu osobno dolazio odnosno držao je kao svoju.
5.1. S obzirom na suglasne iskaze, proizlazi da je stvarni vlasnik utužene nekretnine bio upravo HJ, u protivnom je nejasno zašto bi isti bio evidentiran kao posjednik u katastarskim evidencijama. Također, isti je evidentno predmetnom nekretninom raspolagao za korist svog nećaka PJ koji je saslušanim svjedocima to zemljište prezentirao kao svoje.
6. Osnovu stjecanja vlasništva za korist tužiteljice u konkretnom slučaju predstavlja Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV), koji u čl. 159. st. 3. propisuje da se vlasništvo nepokretne stvari stječe dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, pri čemu se treba raditi o poštenom posjedu.
Sud kao početak poštenog posjeda tužiteljice odnosno njenog prednika uzima razdoblje od početka 90-ih godina, prednje s obzirom na iskaz svjedoka ZJ koji je potvrdio posjed PJ prije Domovinskog rata, pri čemu se isti ponašao kao vlasnik nekretnine.
Kako nije utvrđeno da bi se posjed osporavao, radi se i o poštenom posjedu te samostalnom posjedu.
Uz navedenu odredbu čl. 159. st. 3., ZV u čl. 18. st. 3. propisuje da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Kako iz provedenih dokaza proizlazi da nitko posjed tužiteljice a niti ranijeg posjednika PJ odnosno HJ nije osporavao, tužiteljica nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed u odnosu na tuženika, stoga ista ima pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je prihvaćen te je odlučeno kao u izreci.
7. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.
Delnice, 17. srpnja 2026.
Sutkinja
Renata Rački
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
