REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2431/2021-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataliji Horvatić, u pravnoj stvari tužitelja NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krznarić i Alitović iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, zastupano po punomoćniku Ivi Markotić Bagarić odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 10. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 17. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da u roku od 15 dana tužitelju NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, isplati iznos od 3.038,45 eura (tritisućetridesetosam eura i četrdesetpet centi) sa zateznim kamatama od 19. svibnja 2021. pa do isplate, po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem od tuženika potražuje isplatu iznosa od 3.523,10 eura (tritisućepetstodvadesettri eura i deset centi), na ime neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, sa zakonskim zateznim kamatama počev od 19. svibnja 2021. pa do isplate, kao neosnovan.

III. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da u roku od 15 dana tužitelju NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova putovanja na liječničke pregled i rehabilitaciju, isplati iznos od 143,53 eura (stočetrdesettri eura i pedesettri centa) sa zateznim kamatama od 19. svibnja 2021. pa do isplate, po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem od tuženika potražuje isplatu iznosa od 961,55 eura (devestošezdesetjedan eura i pedesetpet centi), na ime neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, sa zakonskim zateznim kamatama počev od 19. svibnja 2021. pa do isplate, kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da u roku od 15 dana, tužitelju NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.210,58 eura (dvijetisućedvjestodeset eura i pedesetosam centi) sa zateznim kamatama od 17. srpnja 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

VI. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom iznosu, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

VII. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 5. travnja 2021. u Zagrebu došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali ZS, vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i tužitelj kao putnik u osobnom automobilu reg. oz. [registarska oznaka] kojim je upravljao IS.

Navedenu prometnu nezgodu uzrokovala je ZS na način da je oduzela prednost prolaska vozilu reg. oz. [registarska oznaka] kojim je upravljao IS, a u kojem se kao putnik nalazio tužitelj, tako što je vozilom ušla u raskrižje na upaljeno crveno svjetlo na semaforu uslijed čega je udarila u bočni dio navedenog vozila.

Vozilo registarske oznake [registarska oznaka] koje je prouzročilo nezgodu osigurano je kod tuženika policom broj: [broj police]. U prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Navedene ozljede kod tužitelja su dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja.

Slijedom navedenog, tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova te povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenog straha, duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti i radne sposobnosti te duševne boli zbog naruženosti. Tužitelj je trpio i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te troškove putovanja na liječničke preglede i rehabilitaciju pa potražuje na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 9.954,21 eura te na ime naknade imovinske štete po osnovi troškova putovanja na liječničke preglede i rehabilitaciju iznos od 143,53 eura.

Tužitelj je je postupio sukladno čl. 11. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te se obratio tuženiku u mirnom postupku radi naknade štete te je tuženik isplatio iznos od 2.561,55 eura na ime naknade neimovinske štete, pa stoga konačno potražuje daljnji iznos od 7.392,66 eura na ime naknade neimovinske štete i iznos od 143,53 eura na ime troškova putovanja na liječničke preglede i rehabilitaciju.

2. Na ročištu dana 10. lipnja 2026. tužitelj je djelomično povukao tužbeni zahtjev, a kojem se smanjenju tuženik izričito protivio na istom ročištu, pa valjalo odbiti tužbeni zahtjev u tom dijelu i odlučiti kao u točki II. izreke, a sve u vezi pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2021. broj: Su-IV-16/2021-8; da je smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično povlačenje tužbe iz odredbe čl. 193. ZPP-a, za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost, kao i nesporno plaćeni iznos od 2.561,55 eura ali osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave i to preslik potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad (l. 4. spisa), odštetni zahtjev (l. 5.-7. spisa), potvrde MUP-a RH-a, PU Zagrebačka, I. PP, klasa: 211-04/23-P/8028 od 26. travnja 2021. (l. 9.-10. spisa), prijevoznih karata HŽ putničkog prijevoza i računa Ina benzinskih postaja (l. 11.-19. spisa), fotografija 20.-22. spisa), medicinske dokumentacije (l. 23.-49. spisa), te je provedeno vještačenje po vještacima dr. Davorki Paladino i dr. Žarko Rašić.

5. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP-a), a na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Dakle, predmet spora u ovom predmetu je naknada štete (neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege te troškove putovanja na liječničke preglede i rehabilitaciju) koju je tužitelj pretrpio zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 5. travnja 2021.

7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija te nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedična veza, odgovornost osiguranika tuženika, kao i činjenica da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 2.561,55 eura.

8. Sporna je međutim osnova i visina štete.

9. Radi utvrđivanja štete, njezinog opsega i okolnosti koje utječu na opravdanost naknade štete, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku specijalistu kirurgu dr. Žarku Rašiću i dr. Davorki Paladino, specijalistu neurologu, koji su izvršili uvid u cjelokupni spis i dostavljenu medicinsku dokumentaciju te su detaljno opisali tijek liječenja i klinički pregled tužitelja.

U Nalazu i mišljenju od 12. travnja 2023. vještak dr. Žarko Rašić i dr. Davorka Paladino su naveli da je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji tužitelj u štetnom događaju zadobio sljedeće ozljede: natučenje glave uz ogrebotinu čeono lijeve uz istegnuće mišića vratne kralješnice.

Nakon štetnog događaja učinjena je odgovarajuća RTG i MSCT obrada. Pregledan je nakon toga po neurokirurgu, neurologu i provedena je fizikalna terapija, radi kojih je provedeno adekvatno liječenje.

Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana.

Strh tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishod liječenja, jačeg intenziteta je trajao 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 10 dana, manjeg intenziteta još 2 mjeseca.

U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio natučenje glave, ogrebotonu čeonog dijela glave lijevo, uz istegnuće mišića vratne kralježnice. S kirurškog aspekta kod tužitelja je došlo do smanjenja životnih aktivnosti radi stanja po ozljedi vratne kralješnice od 3% koje se očituju u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice, te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir životna dob ružitelja te pridružene i opisane degenerativne promjene vratnog segmenta kralješnice. Navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti od 3% odnosi se na stanje po predmetnom štetnom događaju. Degenerativnim procesom oštećena vratna kralješna vulnerabilnija je na nova oštećenja Po završenom liječenju nema znakova trajnih posljedica sa neurološke strane.

Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (pomoć pri odlasku u trgovinu i slično).

Na lijevoj strani čela ožiljak blago ljubičaste boje promjera oko 2 cm, predstavlja naruženja lakog stupnja koje je vidljivo kada se gleda tužitelj s udaljenosti od 1 metra.

10. Na navedeni nalaz i mišljenje stranke su istaknule prigovore, a u odnosu na koje prigovore su vještaci saslušani na ročištu dana 9. travnja 2025. i 10. lipnja 2026.

Na ročištu dana 2. travnja 2025. dr. Davorka Paladino navela je kako u cijelosti ostaje pri Nalazu i mišljenju od 12. travnja 2023.

U odnosu na prigovor tužitelja da nije uzeta u obzir ozljeda pareza peroneus odnosno nemogućnost podizanja stopala, vještak je navela da na primjedbu da u nalazu i mišljenju nije ocjenjena klijenost penenoralnog živca, za potrebu izrade nalaza i mišljenja uzeta je u obzir relevantna medicinska dokumentacija u spisu odnosno medicinsku dok. koju je u uzročnoj posljedičnoj vezi sa ozljeđivanjem tužitelja u pred. štetnom događaju. U spisu prileži medicinska dokumentacija koja nije bitna za ovo vještačenje jer nije u vezi sa ozljedom koja je bila 5.4.2021. Tužitelj je pohađao fizikalnu terapiju u vezi problema sa slabinskom kralježnicom i sa lijevom stranom lungoishijalgijom. Dolje u prilogu mogu se citirati dio nalaza fizijatra, u kojoj su navedene dijagnoze vezane uz bolest diska slabinske kralježnice i sa suspektnom klijenti perenoralnog živca. Navodi fizijatra od 7.5.21., pa "nakon provedene terapije osjećao se jako dobro i bio bez bolova (misli se na slab. kralježnicu), počeo je raditi ali je 5.4. imao prometnu nezgodu gdje je zadobio udar glavom i istegnuće vratne numeronuskulture).

5.4.2021. nakon predmetnog šetnog događaja preveden je u KBC Sestre Milosrdnice, gdje je ustanovljena površinska ozljeda vlasništva i nategnuće vratne kralježnice što je navedeno u dijagnozama. Učinjena je dijagnostička obrada i pregled neurokirurga, te je dobrog odnosno urednog općeg stanja otpušten kući. Pregledom neurokirurga je nađen uredan neurološki status. U svom nalazu i mišljenju na osnovu medicinske dokumentacije uzeto su u obzir dijagnoze natučene glave sa ogrebotinom čela lijevo te istegnuće mišića vrata, jer su te dijagnoze dostavljene kod pregleda i nakon dijagnostičke obrade.

Pregledom tužitelja po oba vještaka, kirurg je ustanovio ograničenu pokretljivost vratnog segmenta kralježnice dok se u neurološkim statusom nije našlo odstupanja od normale.

U cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja uključujući ocjenu naruženja koja je u vidu postraumatskog ožiljka na lijevoj strani čela, 2 do 3 cm.

U odnosu na prigovor tužitelja da nije uzeta u obzir parestezija kože kao posljedica štetnog događaja, vještak je navela da se tu radi o subjektivnim senzacijama koje su opisane nespecifično trnaca u koži glave i ruku se ne mogu objektivizirati nikakvom dijagnostičkog metodom a sam opis istih smetnji je vrlo nespecifičan za ozljedu koju je tužitelj zadobio u štetnom događaju a svakako nije trajnog karaktera, i što bi mijenjalo ocjenu trajnih posljedica. Obzirom da se u medicinskoj dokumentaciji u nekoliko navrata spominju opisane paristezije i nadalje navodi da se iste smetnje ne mogu objektivizirati nikakvom dijagnostičkom metodom, one su subjektivnog karaktera i mogu biti posljedica različitih bolesti i stanja, a svakako nisu u vezi sa ozljedom u štetnom događaju. Može navesti da su u pisanom nalazu izdvojili lugoishijalgiju, bol u ramenu, bol u slab dijelu kralježnice i nalaz magneta slab kralježnice koja je dokazala protuiluziju odnosno iskliznuća diska u razini L4 do L5.

Na pitanje da li se uvidom u podatke zdravstvenog kartona može vidjeti da li je tužitelj prije štetnog događaja imao zabilježene trnce, odnosno pojavu paristeziju kože, vještakinja je navela da isto nije relevantno za ovaj nalaz, a ne može reći sada da li je isto zabilježeno ranije u kartonu Doma zdravlja a ono što je bilo bitno za ocjenu su izdvojili iz kartona Doma zdravlja i naveli u Nalazu. Na pitanje kako bi se trnci mogli objektivizirati, vještakinja navodi da se ne mogu objektivizirati jer je to subjektivni osjećaj u koji se može povjerovati ukoliko se učini elektromiografija koja prikaže oštećenje određenog živca i u slučaju da se poklapa distribucija parestezija sa oštećenjem živca koji invervira to područje, tada se može donijeti određeni zaključak. Na pitanje da iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu je moguće utvrditi da bi postojala takvo oštećenje živca koje je vještakinja ranije opisala a koje bi prouzrokovalo navedenu parasteziju, vještakinja navodi da ne postoji.

Na pitanje da li je pregledom provjereno da ne može dignuti lijevo stopalo, vještakinja navodi kod neurološkog pregleda nije nađeno odstupanje od normale niti znakova da ne može podići lijevo stopalo kao što je opisano u pregledu fizijatra 2021. Na pitanje jesu li nalazi klinike za očne bolesti koje prileži u spisu u vezi sa štetnim događajem, vještakinja navodi nisu ali preciznije odgovor bi mogao dati oftalmolog. Na pitanje da obzirom prema medicinskoj dokumentaciji nije bilo fizičkog oštećenja oka, a niti bilo kojeg drugog zahvata po dokumentaciji, da li sa neurološke strane postoji ikakav razlog ili uzrok zbog kojeg bi tužitelj mogao imati bilo kakve oftalmološke posljedice, vještakinja navodi da tužitelj ima oftalmološke probleme sa neurološke strane onda bi to bila domena ocjene po neurologa a ne oftalmologu. Na pitanje da li iz medicinske dokumentacije proizlazi ikakva oštećenja oka, vještakinja navodi da nakon predočenog nalaza oftalmologa ne vidi da postoji ozljeda samog oka. Da li postoji potreba da se vještačenje povjeri i vještaku oftalmologu, vještakinja navodi da s obzirom na sve iznijeto ne vidi potrebu za oftalmološkim vještačenjem.

11. Na ročištu dana 10. lipnja 2026. dr. Žarko Rašić naveo je da u cijelosti ostaje pri zajedničkom Nalazu i mišljenju te je suglasan sa iskazom koje je vještakinja dr. Paladino dala na ročištu 2.4.2025.

Nalaz i mišljenje sačinjen je uzimajući u obzir postojeću medicinsku dokumentaciju te klinički pregled tužitelja. Procjena trajanja intenziteta bola ocijenjena je sumorno kao i sami strah a vezan je za samu težinu ozljeđivanja i način liječenja tužitelja. Također smanjenje životne aktivnosti ocjenjeno je sa kirurškog aspekta uzimajući u obzir zadobivenu ozljedu te klinički nalaz pri pregledu tužitelja. Također tuđa pomoć ocjenjena je uzimajući u obzir med. dokumentaciju kao i sam tijek liječenja koji je utjecao na potrebu pružanja tuđe nestručne pomoći. Uvidom u podnesak tuženika gdje se navodi da u spisu prileži internistička i okulistička dokumentacija koja nije u vezi sa samim štetnim događajem navedeno je već objašnjeno u usmenom očitovanju vj. dr. Paladino, gdje je navedeno da navedena dokumentacija nije uzeta u obzir pri procjeni svih vidova štete nastalih u predmetnom štetnom događaju. Na veći dio podneska tužitelja odgovorila je u usmenom očitovanju vj. dr. Paladino. Što se tiče kirurškog aspekta prigovor se odnosi na smanjenje životne aktivnosti gdje tužitelj smatra da navedena ozljeda dovodi do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 20%. Uzimajući u obzir dostavljenu med. dokumentaciju koja se nalazi u spisu učinjenu dijagnostičku obradu, tijek liječenja, kao i uvid u zdravstveni karton i tegobe opisane u zdravstvenom kartonu opisane prije štetnog događaja smatram da je procjena od 3% trajnog smanjenja životne aktivnosti procijenjena na odgovarajući način i u odgovarajućem postotku. Na pitanje navodim da je navedena moguća posljedica koja je citirana u podnesku tužitelja a odnosi se na nalaz od 4.8.2021. a gdje se smatra kako posljedica predmetnog štetnog događaja je pareza, tj. slabost živca peroneusa a kao posljedica navedene slabosti živca peroneusa je nemogućnost podizanja stopala je u svom usmenom očitovanju objasnila dr. Paladino. Navedena moguća posljedica odnosno promjena u živcu peroneusu je upravo iz domene neurologije a ne kirurgije. Na pitanje da li može ocijeniti sve ozljede koje je tužitelj zadobio, navodim kako sa kirurškog aspekta u sudsko medicinskom smislu radi se o lakim tjelesnim ozljedama. Da li je ožiljak trećima uvijek ili povremeno vidljiv i u kojem stupnju naruženja se radi, navodim da je u kliničkom pregledu kirurga navedeno da se lijevo čelno nalazi ožiljak promjena oko 5 cm, blago ljubičaste boje a što odgovara i inicijalnom kliničkom nalazu gdje je također na glavi čelno lijevo opisana ogrebotina veličine 5 cm (u nalazu omaškom naznačeno u opisu naruženja je navedeno kako se radi o ožiljku promjera 2 cm, treba stajati promjera 5 cm). U konačnici to ne mijenja zaključak da se radi o naruženju lakog stupnja ožiljak je vidljiv trećim osobama s udaljenosti od 1 m kada se gleda tužitelj. Na pitanje pun. tuženika u čemu se sastoji strah manjeg intenziteta kod tužitelja, navodim da je on iskazan sumarno a vezan je za samo liječenje tužitelja, životno je jasno to nije trajalo kontinuirano nego povremeno, a takav strah manjeg intenziteta ne zahtijeva liječenje niti po psihijatru niti eventualno psihologu a ne zahtjeva niti medikatoznu psihijatrijsku terapiju. Vezano za opravdanost i visinu troškova putovanja na liječničke preglede i rehabilitaciju vještak je naveo kako troškove putovanja na preglede ili provođenje fizikalne terapije iz mjesta prebivališta ili boravišta nadoknađuje HZZO. Nadležni liječnik izdaje putni nalog za navedeno putovanje a koje se potvrđuje u zdravstvenoj ustanovi koja pruža zdravstvenu skrb van mjesta boravišta ili prebivališta.

12. Nakon saslušanja vještaka tužitelj je predložio provođenje i psihijatrijskog vještačenja, ali je navedeni prijedlog sud odbio iz razloga što po provedenom medicinskom vještačenju sudski vještak nije naveo da je isto potrebno, dok istodobno spisu prileži samo jedan medicinski dokument iz područja psihijatrijske struke pa bi bilo teško objektivno provesti psihijatrijsko vještačenje na temelju samo jednog medicinskog dokumenta, pa je stoga sud zaključio, kao i iz razloga ekonomičnosti i valjano provedenog medicinskog vještačenja odnosno detaljno obrazloženog i argumentiranog medicinskog vještačenja, da provođenje vještačenja po vještaku psihijatrijske struke nije potrebno za ocjenu suda u ovom predmetu. Također, tuženik je predložio provođenje novog medicinskog vještačenja, ali je isto, iz ranije iznesenih razloga također odbijeno kao nepotrebno.

13. Nadalje, odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO-a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Temeljem čl. 1085. i 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO-a) u vezi s čl. 1046. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti kao i naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

14. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje fizičkih bolova, pretrpljeni strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 3%, ali i sve osobitosti konkretnog slučaja, životnu dob tužitelja (rođen 1959. godine), a posebice činjenice da se u ovom predmetu radi o ozljedi vratne kralježnice, a koje povrede će ograničavati tužitelja u svakodnevnom obavljanju posla, sud je ocijenio da tužitelj temeljem čl. 1100. ZOO-a ima pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 5.420,00 eura.

Naime, u slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja opće i životne aktivnosti i naruženje. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Sud je dakle prilikom odmjeravanja visine pravične naknade imao u vidu utvrđene zadobivene ozljede, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od ukupno 3%, u kojem omjeru će tužitelj još niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i naruženje, a kako je to sve opisano u nalazu i mišljenju vještaka, a imao je u vidu i duljinu i trajanje tuđe pomoći i njege koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka u trajanju od 45 sati, temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a.

Nadalje, ovaj sud je imao u vidu i uzeo u obzir izmijenjene kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2. sjednica Građanskog odjela od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. Su-IV-47/2020), kao što je uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020., odnosno prije donošenja predmetne presude (tako i odluka Ustavnog suda RH U-III-7796/2014 od 11. veljače 2016., presuda ŽS Zagreb posl. br. Gž - 4493/2024-2 od 6. svibnja 2025.) obzirom je prema podacima Državnog zavoda za statistiku kumulativna stopa inflacije od lipnja 2020. do lipnja 2026. (zaključenje glavne rasprave) iznosila oko 35%.

15. Dakle, kako je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 45 sati, a među strankama nije sporno da su tužitelju potrebnu pomoć pružali članovi obitelji, dok u predloženu cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 4,00 eura po tužitelju tuženik nije osporavao, to je ocjena suda da tužitelj po toj osnovi ima pravo na naknadu u zatraženom iznosu od 180,00 eura.

16. Dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na troškove putovanja na liječničke preglede i rehabilitaciju sud je odbio kao neosnovan, obzirom je vještak dr. Rašić naveo kako troškove putovanja na preglede ili provođenje fizikalne terapije iz mjesta prebivališta ili boravišta nadoknađuje HZZO, pa je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

17. Stoga, a imajući u vidu do sada isplaćeni iznos od 2.561,55 eura, tuženik je dužan tužitelju isplatiti preostalih 2.858,45 eura s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete i iznos od 180,00 eura naknade za tuđu pomoć i njegu, dakle ukupno iznos od 3.038,45 eura.

18. Nadalje, tužitelj ima pravo i na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st. 1. u svezi s čl. 1086. ZOO-a, te čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), a koji se primjenjuje na predmetni slučaj, pa kako je tužitelj zateznu kamatu zatražio od dana primitka odštetnog zahtjeva po tuženiku (a koji datum tuženik nije sporio tijekom postupka) ista mu je tako i dosuđena.

19. Nadalje, odluka o naknadi parničnih troškova stranaka temelji se na čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa).

Tužitelju je stoga priznat trošak odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. Tarife), trošak sastava tužbe (Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak sastava podnesaka 20. siječnja 2022., 17. svibnja 2023. i 7. travnja 2025. (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) te trošak zastupanja na ročištima 21. travnja 2022., 2. travnja 2025., 2026. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), svaki u iznosu od 100 bodova odnosno 200,00 eura, kao i trošak ročišta za objavu u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 3. Tarife) uzevši u obzir da vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura, uz pripadajući pdv od 25%, dakle ukupno iznos od 2.125,00 eura. Ostale radnje nisu priznate jer su ocjenjene da nisu bile potrebne u smislu čl. 155. ZPP-a (podnesak od 20. prosinca 2023. i 15. svibnja 2025., s obzirom na sadržaj istih).

Stoga, a budući je tužitelj uspio u sporu u pogledu osnove 100,00%, a visine s otprilike 74,00% svog zahtjeva, ukupni uspjeh tužitelja u sporu iznosi približno 87,00%. Kada se navedeni postotak umanji za uspjeh tuženika od približno 13,00%, razlika u uspjehu u korist tužitelja iznosi približno 74,00%, pa je stoga valjalo tužitelju priznati zahtjev za trošak u visini od 74,00% od priznatog, odnosno iznos od 1.572,50 eura.

Navedenom iznosu pridodan je trošak medicinskog vještačenja u visini od 331,81 eura, trošak pristupa vještaka dr. D. Paladino u iznosu od 25,00 eura, trošak pristupa vještaka dr. Ž. Rašić u iznosu od 25,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 60,91 eura i presudu u iznosu od 195,36 eura, pa je ukupno dosuđena naknada troškova parničnog postupka u iznosu od 2.210,58 eura.

20. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

U Zagrebu, 17. srpnja 2026.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u četiri istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku