Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-604/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv ovršenice ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Joško Biliškov, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe, povodom žalbe ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-140/2019-39 od 20. ožujka 2026., dana 16. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-140/2019-39 od 20. ožujka 2026.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenice za naknadom troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbačena je žalba ovršenice nakon proteka roka.
2. Protiv citiranog rješenja žali se ovršenica iz svih žalbenih razloga, predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i pobijano rješenje ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz obvezu da razmotri žalbu nakon proteka roka kao dopuštenu i odluči o njezinoj osnovanosti. Potražuje trošak sastava žalbe u visini od 1.523,82 EUR.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz čl. 365. st.2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje: OZ), ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti, a niti postoje žalbeni razlozi iz članka 50. st. 5. OZ-a. nije bitna 354 st.2. toč. 11.
5. Nadalje, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
6. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju analizirajući žalbene razloge ovršenice navedene u žalbi nakon proteka roka utvrđuje da je u ovom ovršnom postupku ovršenica već 5. ožujka 2024. podnijela žalbu u kojoj je mogla istaknuti sve razloge koje je istaknula u žalbi nakon proteka roka, da se ovršenica sada ističući prigovor bračne stečevine poziva na pravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda posl. br. P-4873/21 od 25. travnja 2025., a iz točke 5. obrazloženja navedene presude vidljivo je da je još 7. ožujka 2018. podnijela protutužbu u kojoj ističe da je predmetna nekretnina njezina bračna stečevina, da prigovor nedostatka aktivne legitimacije ovrhovoditelja zbog neispunjenja zakonskih uvjeta za stjecanje tražbine također nije nova okolnost, već pravni prigovor koji je ovršenica mogla istaknuti već u ranijoj žalbi, a u žalbi nakon proteka roka ne navodi nikakve opravdane razloge zbog kojih to nije učinila te da i prigovor povrede prava na dom nije vezan uz novonastale činjenice, već uz okolnosti koje su postojale i bile poznate u vrijeme podnošenja prethodne žalbe, a ovršenica u žalbi ne obrazlaže niti dokazuje postojanje opravdanih razloga koji bi je spriječili da navedeni prigovor istakne pravodobno, slijedom čega je pozivom na odredbu čl. 53. st. 4. OZ-a odbacio žalbu nakon proteka roka od 5. ožujka 2026.
7. I po stavu ovog drugostupanjskog suda, pravilno je sud prvog stupnja odbacio žalbu ovršenice nakon proteka roka, ali u odnosu na ovaj žalbeni navod istu je trebalo odbaciti iz drugih razloga.
8.1. Temeljem stanja spisa proizlazi da je na prijedlog ovrhovoditelja, rješenjem o ovrsi, poslovni broj Ovr-140/2019-29 od 16. veljače 2024. određena predložena ovrha na nekretnini (toč. I. izreke), naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb da upiše zabilježbu ovrhe (točka II. izreke), upućena je ovršenica u roku 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe određene točkom I. tog rješenja nedopuštenom iz razloga ništetnosti ugovornih odredaba sadržanih u ovršnim ispravama - Ugovoru o [broj kredita] sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine, solemniziranog od strane javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod brojem ... i Ugovoru o [broj kredita] sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine, so lemniziranog od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera iz Sesveta pod brojem OV-13117/2007 (točka III. izreke), odgođena je ovrha određena točkom I. tog rješenja do okončanja parničnog postupka na kojeg je ovršenica upućena točkom III. ovog rješenja (točka IV. izreke) , a ukoliko ovršenica u određenom joj roku ne pokrene parnicu na koju je upućena točkom III. ovog rješenja, sud će nastaviti s provedbom ovrhe (točka V. izreke).
8.2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi u dijelu pod točkom I. i II. izreke ovršenica je podnijela žalbu, koja je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr- 608/2024-2 od 26. rujna 2024. odbijena kao neosnovana i potvrđeno je rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-140/2019-29 od 16. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke.
9. Prema odredbi čl. 53. st. 1. OZ, ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč . 7. i toč. 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.
11. No ovdje valja reći da tvrdnja ovršenice iz žalbe ne predstavlja niti jedan od zakonom propisanih razloga zbog kojih ovršenik može podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti.
12. Žalba ovršenice svedena je na tvrdnju da predmetna nekretnina nije njezino samovlasništvo, već bračna stečevina (što da je nakon donošenja rješenja o ovrsi utvrđeno pravomoćnom presudom). Time u stvari ovršenica podnosi prigovor da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu u smislu odredbe čl. 59. OZ-a, a koji ovršenica nije ovlaštena isticati već treća osoba koja tvrdi da ima neko pravo na predmetu ovrhe (čl. 59. OZ).
13. Prema odredbi čl. 59. st. 1. OZ-a osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom , a prema st. 4. prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnoga postupka. Podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.
14. Slijedom navedenog, žalbeni prigovori ovršenice nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, pa je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st.1. OZ-a, odlučeno kao u točki I. izreke.
15. Zahtjev ovršenice za naknadom troška sastava žalbe nije osnovan, jer sa žalbom nije uspjela te je stoga valjalo, sukladno čl. 154. st. 1. i 166. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno kao u točki II. izreke.
U Zagrebu 16. srpnja 2026.
Sudac:
Vlatka Paškvalin Bošković
