Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: P-675/2025.-9.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Nataliji Denona u pravnoj stvari tužitelja CC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 51500 Vrh zastupane po punomoćniku Darijanu Dundoviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika 1. ŽC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 2. MC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 51500 [adresa]. ZC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi kao pravni slijednici iza pok. DC pok. C i od Ž, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene 9. srpnja 2026., javno objavivši odluku 16. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje sa da je tužiteljica, CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva na suvlasničkom udjelu 1/5 dijela na nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici – Zemljišnoknjižni odjel Krk označenoj kao z.č.br. 1806/4 (vrt, bez oznake površine) upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

I Ovlašćuje se tužiteljica CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da po pravomoćnosti ove presude, temeljem iste, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici - Zemljišnoknjižni odjel Krk na suvlasničkom udjelu nekretnine opisanom u točki I. ove Presude, ishodi brisanje prava vlasništva u cijelosti s imena DC pok. C i od Ž, [adresa], uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime i za korist tužiteljice CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

Obrazloženje

1. Dana 18. srpnja 2025., tužiteljica je podnijela tužbu protiv uvodno navedenih tuženika radi utvrđenja prava suvlasništva u 1/5 dijela na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], navodeći da je stvarna suvlasnica utuženog suvlasničkog dijela, budući je istog kupila od stvarne i izvanknjižne vlasnice ZC temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od **.**.2025. ŠC da je vlasništvo na utuženom suvlasničkom udjelu stekla nasljedstvom iza svojeg pok. oca VC, koji da je pak taj suvlasnički udio stekao nasljeđivanjem iza svoje pok. majke DC. VC da je diobom sa svojim bratom MC i sestrom ŽC postao vlasnik utuženog suvlasničkog udjela. Pozivajući se na samostalni posjed na utuženoj čestici, kao i na posjed svojih pravnih prednika, tužiteljica drži da je temeljem instituta dosjelosti stekla pravo vlasništva na utuženom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine, slijedom čega je predložila da ovaj sud po provedenom dokaznom postupku donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice sadržaja kao u ovoj presudi.

2. Predmetna tužba, zajedno sa prilozima uredno je dostavljena tuženicima radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu međutim, isti se na uredno zaprimljenu tužbu nisu očitovali.

3. Držeći da u konkretnom slučaju nisu ispunjene sve kumulativne pretpostavke iz članka 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje ZPP) za donošenje presude zbog ogluhe, to je ovaj sud u ovoj pravnoj stvari izveo dokaze predložene po tužitelju i to dokaz uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, zatim dokaz saslušanjem svjedoka EC i SC te dokaz saslušanjem tužiteljice i na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sve sukladno članku 8 ZPP -a, zaključio da su tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovani.

4. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine koji prileži na listu 4 do 6 spisa, proizlazi da je isti zaključen između ZC kao prodavateljice i CC, ovdje tužiteljice kao kupca, a predmet kojeg ugovora je bila 1/5 suvlasničkog udjela na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz citiranog ugovora proizlazi da je tužiteljica podmirila kupovninu danom sklapanja ugovora i istog dana stupila u posjed kupljene čestice.

5. Uvidom u vlasnički list za k. č. br. [katastarska čestica], vrt, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je na utuženom suvlasničkom dijelu kao suvlasnica upisana DC pok. C i od Ž, [adresa], a uz koji upis stoji napomena da se radi o upisu iz 1923. godine.

6. Iz iskaza svjedoka SC proizlazi da je istom poznata utužena čestica i da se u naravi radi o vrtu koji da je oduvijek bio u posjedu pok. VC kojeg da su oni zvali PC. Na toj čestici da se sadilo, ali da se isto tako držao i građevinski materijal, budući da je otac svjedoka 1993. kupio od pok. VC nešto od tog građevinskog materijala radi gradnje kuće. Svjedok da je pok. VC često viđao i to najviše u periodu devedesetih godina. Pok. VC da je predmetna čestica pripala nakon dogovora sa bratom MC i sestrom ŽC, a nakon njegove smrti da je posjed na toj čestici preuzela ŠC, koja da je njegova jedina kćer. Tužiteljica da je utuženu česticu kupila od ZC i ona da je sad u posjedu te nekretnine unazad tri godine. Kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini da je upisan i otac tužiteljice, i to u određenom suvlasničkom dijelu, a isto tako i obitelj UC. Mišljenja je da tužiteljica želi kupiti i preostali suvlasnički dio ove nekretnine budući da je u blizini te čestice štala i obiteljska kuća u kojoj žive njezini roditelji. Nije nikad čuo da bi posjed na utuženoj čestici bio osporavan PC, ZC i sada tužiteljici.

7. Iz iskaza svjedoka EC proizlazi da se predmetna čestica nalazi iza kuće Josipinih roditelja, koja da je nekoć bila vrt, a sada da se samo čisti i kosi. Pored te čestice da je jedna kamena kuća – štala, koju da je kupila CC. Na predmetnoj nekretnini da otac tužiteljice ima jedan suvlasnički udio, a isto tako i UC, a da mu drugi suvlasnici nisu poznati. Tužiteljicu i njezinog oca da poznaje od 2012. i da su prijatelji. Osoba imena PC da mu je poznata i da se radi o ocu ZC iz [adresa], koja da je njegova jedina nasljednica. PC da je preminuo negdje 2016. Poznato mu je da je posjed na ovoj čestici najprije imala pok. DC, koja je imala troje djece i to sina VC i MC te kćer Ž, koji su se podijelili na način da je utužena čestica pripala VC, a nakon njegove smrti ZC. Budući da je tužiteljica kupila utuženi suvlasnički udio od Svjetlane, ona da je sada u posjedu kupljene nekretnine. Svjedoku da nije poznato da bi itko ikada ZC ili tužiteljici osporavao posjed na ovoj čestici.

8. Iz iskaza tužiteljice CC proizlazi da se predmetna čestica nalazi u blizini obiteljske kuće njezinog oca i da je ona najprije kupila štalu od ZC, a kako se uz tu štalu nalazi i utužena čestica, onda da je kupila i predmetnu česticu. Utuženi suvlasnički udio da je još uvijek upisan na Svjetlaninu baku DC pa budući da nije htjela opterećivati Svjetlanu sa zemljišnoknjižnim prijenosom, da je odlučila to riješiti kroz ugovor i podnošenje predmetne tužbe. Utužena čestica, kao i sve ostale okolne nekretnine, da su nekoć bili vrtovi koji su se obrađivali, a sada da se uglavnom kose. AC da je poznavala i on da je utuženu česticu koristio kao vrt. Točno je da je na toj nekretnini držao građevinski materijal kojim da je trebao obnoviti štalu i urediti je za stanovanje, ali da je upao u financijske poteškoće, zbog čega da je na kraju sav taj materijal prodao. PC da je preminuo u 3. mjesecu 2016. i ZC da je njegova jedina kćer. Tužiteljica da je također poznavala i njegovu majku M, koja da je preminula negdje devedesetih godina. Lucina sestra Z da je tužiteljičina baka, a s obzirom da su njih dvije imale i drugu braću, jedna od potomaka te braće da je upisana UC, koja da je u suposjedu predmetne nekretnine, ali u udjelu koji nije obuhvaćen ovom tužbom. Unutar obitelji da nije nikad bilo spora oko suvlasništva i suposjeda na predmetnoj čestici.

9. Rukovodeći se rezultatima provedenog dokaznog postupka, ovaj sud utvrđuje da se tužiteljica nalazi u samostalnom i poštenom posjedu utužene nekretnine od zaključenja Kupoprodajnog ugovora sa stvarnom vlasnicom ZC, s tim da ukoliko se u taj posjed uračuna vrijeme posjedovanja njezinih pravnih prednika, i to prodavateljice ZC, zatim njezinog oca AC i bake BC, to se opravdano može zaključiti da isti traje zasigurno od 1960-ih godina. U konkretnom slučaju radi se o poštenom posjedu, jer tu pretpostavku iz čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje ZV) nitko od tuženika nije osporio ili dokazao drugačije, već upravo suprotno od toga, svi svjedoci saslušani tijekom postupka naveli su da nisu nikad čuli da bi netko taj posjed tužiteljici ili njezinim pravnim prednicima osporavao ili branio.

10. Odredbom čl. 388. st. 1. ZV-a propisano je da se stjecanje, promjena pravnih učinaka i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drugačije određeno, a u st. 2. toga članka stoji da se stjecanje, promjena, pravni učinak i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga zakona prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. Imajući u vidu da posjed tužiteljice na utuženoj nekretnini traje od 1960 -ih godina, kada su posjednici na toj nekretnini još bili baka i otac ZC, to bi u konkretnom slučaju, temeljem čl. 388. st. 2. ZV-a, u primjenu došla pravna pravila Austrijskog općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu: OGZ), koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91).

12. U pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ-a propisano je da se u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih imaju dokazati po sudskih spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost svršuje tek poslije 30 godina.

13. Međutim, prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda SFRJ broj 3/60 od 4. travnja 1960., taj je rok ograničen na 20 godina, i to bez potrebe dokazivanja zakonitosti posjeda.

14. Prema tome, a s obzirom da je dosjedanje prema ocjeni ovog suda započelo 1960-ih godina, to je krajnji rok iz Načelnog mišljenja Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda SFRJ-a protekao najkasnije 1980-ih godina, kada je na snazi bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, 91/1996, dalje ZOVO). Prema odredbi čl. 90 ZOVO-a i Zaključku sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Hrvatske od 27. veljače 1984., odredbe ZOVO-a primjenjuju na sve rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegova stupanja na snagu, a budući je čl. 28. st. 4. i 5. ZOVO -a propisano da se za stjecanje prava vlasništva na nekretnini izvanrednom dosjelošću primjenjuje isti rok od 20 godina, koji je propisan Načelnim mišljenjem Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda SFRJ-a, to u konkretnom slučaju činjenica što je tijekom dosjedanja stupio na snagu ZOVO ne dovodi do drugačije odluke ovog suda, jer rok koji je protekao po prijašnjem zakonu ne počinje zbog toga iznova teći.

18. Slijedom navedenog, a s obzirom da je tužitelj ica uspjela tijekom postupka dokazati ispunjenost svih zakonskih pretpostavki od kojih ovisi stjecanje prava vlasništva na utuženoj nekretnini temeljem instituta dosjelosti, to je valjalo primjenom relevantnih odredbi OGZ-a, ZOVO-a i ZV-a odlučiti kao u izreci ove presude.

U Krku 16. srpnja 2026.

Sutkinja

Natalija Denona

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu pisanim podneskom u 3 primjerka.