REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-863/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužiteljice ER iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, Mažuranićeva 11, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, OIB: 72910430276, radi suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nekretnina, 16. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje točke II. izreke rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske KLASA: UP/I-940-01/24-01/888, URBROJ: 514-04-04-02-01/01-25-06 od 21. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem, u dijelu pod točkom I. izreke, dana je suglasnost tužiteljici, državljanki Bosne i Hercegovine (Republika Srpska) za stjecanje prava suvlasništva ½ dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište [adresa], površine 611 m2 i kč. br. [katastarska čestica], oranica [adresa], površine 3014 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U dijelu pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice za davanje suglasnosti za stjecanje prava ½ dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] oranica i neplodno [adresa], površine 1936 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

2. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja, u dijelu pod točkom II. izreke, navodeći, u bitnome, da je tuženik predmetni prijepor promatrao izvan konteksta stvarnog činjeničnog stanja te ističe da je njezin otac s njom i njenom sestrom CR zaključio ugovor o darovanju nekretnina, i to za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] koje u naravi predstavljaju kuću i okućnicu kao jedinstvenu cjelinu. Navodi da jedan dio predmetne kč. br. [katastarska čestica] izlazi iz građevinske zone i nalazi se u poljoprivrednoj zoni iako to stvarno nije, jer se radi o okućnici. Navodi da je samo jedan mali dio toga zemljišta u poljoprivrednoj zoni i da bi bilo logično da se tužiteljici da suglasnost na cijelom dijelu čestice jer kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] čine jednu funkcionalnu cjelinu kao kuća i okućnica. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev, poništ iti točku II. izreke osporavanog rješenja i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak, uz naknadu troška upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod svih navoda iznesenih u osporavanom rješenju. Poziva se na odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu (''Narodne novine'', broj 20/18., 115/18., 98/19. i 57/22.) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) te ističe da je u postupku utvrđeno da je tužiteljica državljanka Bosne i Hercegovine te da između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) postoji uzajamnost u stjecanju prava vlasništva na nekretninama. Navodi da se kč. br. [katastarska čestica], opisana u točki II. osporavanog rješenja djelomično nalazi izvan granica građevinskog zemljišta te da predstavlja poljoprivredno zemljište. Ističe da je za dobivanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske potrebno da cijela čestica za koju se izdaje suglasnost bude označena kao građevinsko zemljište.

Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u dokumentaciju u spisu i isprave koje su istom priložene. Rasprava u sporu je održana 2. srpnja 2026., kako bi se u smislu članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS) strankama omogućilo izjašnjavanje o svim činjeničnim i pravnim pitanjima. Na raspravu je pristupio opunomoćenik tužiteljice koji je u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe, dok na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužiteljica podnijela zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva stranih osoba ne nekretninama u Republici Hrvatskoj, za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 611 m[2] , kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 3014 m[2] i kč. br. [katastarska čestica] oranica i neplodno [adresa], površine 1936 m .

7. Uvidom u uvjerenje o statusu čestice Brodsko-posavske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša, Odsjeka za graditeljstvo i prostorno uređenje Slavonski Brod, KLASA: 350-01/24-10/000121, URBROJ: 2178- 03-01/12-24-003 od 3. travnja 2024. utvrđeno je da se nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi svojim velikim istočnim dijelom unutar granica izgrađenog građevinskog područja naselja Kruševica, a malim zapadnim dijelom izvan granica građevinskog područja (P3-ostala obradiva tla).

8. Uvidom u prijepis posjedovnog lista br. 85. k. o. [katastarska općina], Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Slavonski Brod, utvrđeno je da je za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao način uporabe katastarske čestice upisana oranica, neplodno i oranica, odnosno da ista predstavlja poljoprivredno zemljište.

9. U postupku je nadalje utvrđeno da je tužiteljica državljanka Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) te da između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) postoji uzajamnost u stjecanju prava vlasništva nekretnina.

10. Iz podataka spisa upravnog predmeta proizlazi da je navedena nekretnina predmet Ugovora o darovanju za slučaj smrti od 29. ožujka 2016. sklopljenog između ĐR kao darovatelja i CR i tužiteljice kao obdarenica.

11. Odredbom članka 356. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drug im stvarnim pravima propisano je da strane fizičke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar nadležan za poslove pravosuđa Republike Hrvatske.

12. Odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatraju poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji sukladno prostornom planu.

13. Člankom 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (stavak 1.). Nositeljima prava vlasništva na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drukčije određeno (stavak 2.). Iznimno od stavka 2. ovoga članka, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta (stavak 3.).

14. Isto tako, odredbom članka 358. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da strana osoba ne može biti vlasnikom nekretnine koja leži na području koje je radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske zakonom proglašeno područjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva, osim ako je zakonom što drugo određeno.

15. Imajući u vidu navedene zakonske odredbe kao i činjenicu da je ovdje riječ o nekretnini koja se djelomično nalazi unutar, a djelomično izvan granica građevinskog područja, kao i činjenicu da je dio predmetne čestice označen kao poljoprivredno zemljište, to nije bilo zakonske mogućnosti za drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari, jer tužiteljica ne može steći pravo vlasništva sporne nekretnine u njezinom trenutačnom stanju, kako je to i tuženik pravilno utvrdio i obrazložio.

16. Pritom nije od utjecaja na drugačije odlučivanje o ovoj upravno j stvari činjenica što je sporna nekretnina predmet ugovora o darovanju za slučaj smrti od 29. ožujka 2016. u kojem je tužiteljica označena kao obdarenica , niti činjenica što predmetna nekretnina zajedno s ostalim česticama za koje je tužiteljica tražila i dobila suglasnost tuženika za stjecanje vlasništva na istima čini jedinstvenu cjelinu, kako se to navodi u tužbi, budući da dio sporne čestice predstavlja poljoprivredno zemljište i nalazi se izvan granica građevinskog područja.

17. U tom smislu, zakonito je tuženik odbio dati suglasnost za stjecanje prava vlasništva na spornoj nekretnini (točka II. izreke osporenog rješenja).

18. Kako, dakle, navodi tužbe nisu doveli u pitanje zakonitost osporenog rješenja u dijelu pod točkom II. izreke, to je valjalo na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev i presuditi kao pod točkom I. izreke ove presude.

19. U odnosu na troškove spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano. Budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila spor, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Osijeku 16. srpnja 2026.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužiteljici, po opunomoćeniku

2. Tuženiku