Poslovni broj: Gž-707/2026 -3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice MO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice iza pok. JO, zastupana po Antunu Missoni, odvjetnika iz [adresa] protiv tužene EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Joz i Koprivica, odvjetniku iz Cavtata, radi činidbe, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku pod posl. br. P-941/2012 od 25. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku pod posl. br. P-941/2012 od 25. travnja 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u toč. I) izreke odbijen je tužbeni zahtjev prednika tužiteljice JO kojim je zahtijevano da se obveže tužena da na zidu između čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri s južne strane i prema fotografijama koje su sastavni dio presude, ukloni kamenu oblogu u prizemlju zgrade na navedenom zidu (obilježenom žutim na fotografiji br. 1), da ukloni željeznu ogradu na balkonu na prvom katu u dijelu koji prelazi granicu između stranaka (obilježenom žutim na fotografiji br. 2), da ukloni oluk i željeznu ogradu na balkonu na drugom katu koji prelazi granicu između stranaka (obilježenom žutim na fotografiji br. 3), da ukloni kamenu ispunu na prvom katu a prema čest. zgr. [katastarska čestica] (obilježenom žutim na fotografiji br. 4), te da se dužna suzdržati bilo kakvih zadiranja u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri. Također je toč. II) izreke naloženo predniku tužiteljice da nadoknadi tuženoj troškove postupka u iznosu od 1.493,10 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Protiv citirane presude žalbu podnosi prednik tužiteljice iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a). Predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da se prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, odnosno podredno ukinuti i vratiti na ponovni postupak.

3. U žalbi prednik tužiteljice u bitnom navodi da provedeno geodetsko vještačenje nije dovršeno jer da vještak nije do kraja usmeno obrazložio svoj Nalaz i mišljenje, niti je prikazao sporne detalje, odnosno očitovao se kuda točno prolazi granica između nekretnina stranaka, kao niti koji utuženi dijelovi prelaze na njegovu nekretninu, čime da je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka u svezi s čl. 260. st. 1. i 2. ZPP-a. Navodi da je prvostupanjski sud zanemario da se bez geodetskog vještačenja ne može donijeti odluka u ovom sporu jer je to ključno za identifikaciju pozicije i određivanje predmeta spora, a čime da ga je onemogućio u raspravljanju i postavljanju zahtjeva sukladno vještačkom nalazu. Pored toga prvostupanjski sud da nije saslušao stranke, niti jednog predloženog svjedoka, da je pogrešno interpretirao sadržaj suglasnosti od 07.03.2001. koja se odnosila na izdavanje lokacijske dozvole, čime da je počinjena i bitna povreda iz čl. 354. st. 1. toč. 11. ZPP-a jer da odluka nema razloga o odlučnim činjenicama. Navodi i da je prvostupanjski sud zauzeo stav da se radi o negatornoj tužbi, te da su izboji „neznatni“ da bi smetali, iako da zakon ne poznaje „znatno“ ili „neznatno“ prelaženje granice nekretnine u svezi ograničavanja vlasničkih ovlasti.

4. Tužena je u odgovoru na žalbu istakla da je pobijana presuda zakonita i pravilna, da osporava sve žalbene navode, te je predložila odbijanje žalbe kao neosnovane.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev prednika tužiteljice, kao vlasnika nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], da tužena kao vlasnica kč. br. [katastarska čestica], obje u k. o. [katastarska općina], sa zida između navedenih nekretnina kč. br. [katastarska čestica], ukloni kamenu oblogu u prizemlju zgrade, ukloni željezni ogradu na balkonu na prvom katu, ukloni oluk i željeznu gradu na balkonu na drugom katu, te ukloni ispunu na prvom katu prema kč. br. [katastarska čestica].

7. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje:

- da iz priloženih Izvadaka iz zemljišne knjige proizlazi da je prednik tužiteljice vlasnik u cijelosti zgr. 673 kuća, 849/10 pašnjak, 850/7 dvorište i 851/2 dvorište, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok da je tužena u cijelosti vlasnica zgr. 713 kuća, 714 garaža, 850/1 pašnjak, 851/1 dvorište, 852/7 i 852/10, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da među parničnim strankama nije sporno da su vlasnici i posjednici navedenih nekretnina koje u naravi čine dvojnu zgradu stranaka u [adresa] na adresama [adresa]. ( u vlasništvu i posjedu prednika tužiteljice ) i kbr. 8. ( u vlasništvu i posjedu tužene ), kao i da između lamela postoji zajednički zid koji ih dijeli,

- da je među strankama sporno da li je taj zid granica između njihovih nekretnina kako tvrdi tužena, ili granicu između nekretnina čini sjeverozapadni rub zida koji dijeli dvije zgrade pa se cijeli zid nalazi unutar čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako tvrdi prednik tužiteljice,

- da je provedenim očevidom i vještačenjem po vještacima mjerničke struke Ivici Ogresta i građevinske struke ŽO, utvrđeno da se prijepor nalazi između dviju zgrada stranaka na granici sjeverozapadnog ruba, te da granicu između nekretnina – kuća stranaka čine postojeći zidovi,

- da je vještak mjerničke struke Ivica Ogresta pozivan da još preciznije označi granice nekretnina, ali da se tom pozivu nije odazvao, niti je obavijestio da postoje smetnje ili prepreke o tome,

- da unatoč tome iz pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da su „zelenom bojom na situacijskom nacrtu vještaka Ivice Ogresta označene jednake granice "nove" i "stare" izmjere, te time i granice između čest. zgr. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] u vlasništvu prednika tužitelja i čest. 713, kč. [katastarska čestica] u vlasništvu tužene, da je razumljivo da granica ide ravnomjerno i da je sporna pozicija markirana žutom bojom, te da su vlasništvo stranaka lamele dvojne kuće koje dijeli zajednički zid, a na koji su naslonjena oba objekta sa svoje strane čestice,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke ŠO proizlazi da predmetni dvojni objekt dijeli zajednički zid, na koji su naslonjena oba objekta sa svoje stranke čestice, te da je na sjevernoj strani prizemlja izgrađen ogradni zid debljine 13 cm koji da je u odnosu na središnju os zajedničkog zida pozicioniran tako da je položen 12 cm prema kč. [katastarska čestica] cm prema kč. [katastarska čestica], zatim između južne strane terasa u prizemlju da je izgrađen zid debljine 14 cm koji da je u odnosu na središnju os zajedničkog zida pozicioniran tako da je položen 2 cm prema kč. br. [katastarska čestica] cm prema kč. br. [katastarska čestica], potom na istočnom dijelu južne terase kod prvog kata kč. br. [katastarska čestica] da je izgrađena AB ploča terase oslonjena na zid koji dijeli dvije terase u prizemlju, koja da je u odnosu na središnju os zajedničkog zida pozicionirana tako da je položen 12 cm prema kč. br. [katastarska čestica] i na zapadnim dijelu sjeverne terase drugog kata kč. br. [katastarska čestica] da je izgrađena AB ploča terase koja je oslonjena na zid na prvom katu i koja je u odnosu na središnju os zajedničkog zida pozicioniran tako da je položena 12 cm prema kč. br. [katastarska čestica],

- da iz ugovora od 12.07.2002. proizlazi da je isti sklopljen između prednika tužiteljice i pok. supruga tužene DO kojim potvrđuju da su susjedi u dvojnoj stambenoj zgradi i da ugovorom rješavaju susjedske odnose sporazumno, pri čemu da nije moguće izvesti zaključak suprotan tome da dvojni objekt dijeli zajednički zid na koji su naslonjena oba objekta sa svoje strane čestice 710 i 711 k. o. [katastarska općina],

- da iz Izjave od 07.03.2001. proizlazi da je prednik tužiteljice LO, potpisom potvrdio predniku tužene DO da je njegova kuća izgrađena prema priloženom projektu zgrade.

8. Slijedom navedenog prvostupanjski sud zaključuje da su stranke susjedi i vlasnici lamela dvojne zgrade, koju dijeli zajednički zid, na koji su naslonjena oba objekta sa svoje strane čestice, da je provedenim očevidom i vještačenjem utvrđeno da su "izboji" neznatni da bi predstavljali uznemiravanje prava vlasništva tužitelja u smislu odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17, dalje ZV -a ), dok da navedeni ugovor od 12.07.2002. i Izjava od 07.03.2001. otklanjaju da bi bilo poduzeto bespravno tj. uz protivljenje prednika tužiteljice, već naprotiv uz njegov pristanak. Stoga odbija tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, dok odluku o trošku donosi na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a.

9. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj je sud utvrdio da je prvostupanjski sud donošenjem presude počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a čime je tužitelju onemogućeno raspravljanje pred sudom kako se to osnovano u žalbi navodi.

10. Naime, iz stanja u spisu proizlazi:

- da je sud odredio provođenje dokaza geodetskim vještačenjem po vještaku Ivici Ogresti,

- da je navedeni vještak nakon održanog očevida na licu mjesta dostavio u spis pismeni Nalaz i mišljenje,

- da je tužitelj pismenim podneskom od 03.09.2021. ( list 101-103 spisa ) istakao primjedbe na navedeno vještačenje, te predložio usmeno saslušanje vještaka,

- da je sud pozvao navedenog vještaka na ročište u svezi usmenog očitovanja, te je vještak na pitanje tužitelja izjavio da bi „vezano za pojedinosti zida kao granice najbolje bilo da se o tome očituje po izlasku na lice mjesta“,

- da je sud sukladno tome ponovno održao očevid na licu mjesta ( list 134 spisa ) na koji je pristupio navedeni vještak Ogresta, te mu je naložena dopuna vještačenja na način da preciznije odredi granice nekretnina,

- da je nakon toga sud u 3 navrata pozivao vještaka Ogrestu da postupi po pozivu suda sa održanog očevida ili da izvijesti sud o preprekama/smetnjama ( list 137- 139 i 150 spisa ),

- da se vještak oglušio na navedene pozive suda,

- da je sud bez određene dopune geodetskog vještačenja zaključio glavnu javnu raspravu i donio pobijanu odluku.

11. Iz navedenog proizlazi da prvostupanjski sud, iako je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za dopunom vještačenja, te iako je proveo dodatan očevid na licu mjesta po prijedlogu vještaka Ogreste ( koji je izjavio da će se o primjedbama tužitelja očitovati nakon izlaska na lice mjesta ), taj dokaz nije izveo do kraja, obzirom da se vještak Ogresta oglušio na nalog suda da preciznije odredi granice nekretnina.

12. U takvoj situaciji prvostupanjski sud nije mogao svoju odluku utemeljiti na pismenom Nalazu i mišljenju vještaka Ogreste, a bez da je prethodno otklonio primjedbe tužitelja jer je time tužitelju koji je prigovorio na nalaz i mišljenje vještaka i zatražio dopunu koja je od strane suda i prihvaćena, onemogućeno raspravljanje pred sudom, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.

13. Pri tom se ističe da sud prema odredbi čl. 255. ZPP-a ima mogućnost novčano kazniti vještaka ukoliko bez opravdanog razloga odbije vještačiti ili bez opravdanog razloga ne podese Nalaz i mišljenje u roku koji mu odredi sud, a kojim ovlastima prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije primijenio.

14. Stoga će u nastavku postupka prvostupanjski sud otkloniti navedenu bitnu povredu, te pozvati vještaka Ogrestu da u određenom roku i to pod prijetnjom novčane kazne, izradi dopunu Nalaza i mišljenja, a ukoliko navedeni vještak iz objektivnih razloga to nije u stanju učinit, provesti će novo geodetsko vještačenje.

15. Osnovani su i žalbeni navodi da u konkretnom slučaju niti činjenično stanje nije potpuno utvrđeno. Naime, za sada je po stavu ovog suda, preuranjeno stajalište prvostupanjskog suda da iz naprijed citiranih isprava proizlazi da bi tužena sagradila utužene izboje uz pristanak prednika tužiteljice jer nije utvrđeno kada su utuženi izboji sagrađeni. Pored toga nije utvrđeno niti u čemu se sastoji bespravno uznemiravanje, odnosno zbog čega utuženi izboji uznemiravaju tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti.

16. Naime, vlasnik ima pravo podići negatorijsku tužbu kad ga netko "uznemirava" u pravu vlasništva, s time da uznemiravanje mora biti posljedica neke ljudske radnje ili propuštanja ili uređaja kojeg je čovjek stvorio, a ne slučajnog događaja ili više sile, a čin uznemiravanja može se sastojati u svojatanju nekog stvarnog ili obveznog prava na tužiteljevoj stvari (npr. prava kapnice, prava provođenja tekućine ) ili u proširenju postojećeg prava na tužiteljevoj stvari i faktičnom poduzimanju stanovitih radnji bez pretenzije da se time izvršava neko svoje pravo. Pri tom tužitelj mora dokazati svoje vlasništvo nad stvari i da je uznemiravanje učinjeno, dok tuženik koji tvrdi da je radnju uznemiravanja poduzeo, jer mu na to pripada pravo, dužan je dokazati postojanje prava ili ovlasti na poduzimanje konkretne radnje uznemiravanja ili obvezu tužitelja da trpi takve radnje ( da uznemiravanje nije bespravno ).

17. Stoga je na te okolnosti u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno provesti i ostale predložene dokaze ( saslušanje stranaka ), te potom te dokaze cijeniti zajedno sa priloženim ispravama u spisu.

18. Pored toga Ugovorom od 12.07.2002. u čl. 1. utvrđeno je da je prednik tužiteljice vlasnik jugoistočne lamele dvojnog stambenog objekta sa garažom, a DO sjeverozapadne lamele dvojnog stambenog objekta i pomoćnog objekta, a koj i sporazum treba cijeniti zajedno sa provedenim geodetskim vještačenjem u cilju utvrđenja granice predmetnih nekretnina.

19. Konačno osnovani su žalbeni navodi da zakon ne poznaje znatno ili neznatno uznemiravanje, a o čemu prvostupanjski sud treba voditi računa u nastavku postupka.

20. Slijedom navedenog u nastavku postupka prvostupanjski sud će, nakon što otkloni počinjenu bitnu povredu odredbi parničnog postupka, provesti dokaz saslušanjem stranaka na okolnost navoda iz tužbe i odgovora na tužbu, te potom donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

21. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP -a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 16. srpnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ksenija Dimec