Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Zrinsko-frankopanska 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Larise Hajdarović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD „Ronis" d.o.o. Čakovec, kao pravne osobe i okrivljenika ŠL, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 149. st. 1. toč. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača, odlučujući u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostava Čakovec, pod brojem Klasa: 336-02/26-01/2291, Ur. broj: 443-02-04-11-26-9 od 04. svibnja 2026., na temelju čl. 179. i 183. Prekršajnog zakona (NN 104/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 13. srpnja 2026., donio je dana 16. srpnja 2026. i
p r e s u d i o j e
Okrivljenici:
1. TD "RONIS" d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 21720748086, MBS: [matični broj subjekta],
- kao pravna osoba,
2. ŠL, rođen **.**.1975., u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],
- kao odgovorna osoba,
k r i v i s u
I. što su se dana 21. veljače 2026. prilikom informiranja potrošača koristili praksom koja je nepoštena (zavaravajuća), jer su zavarali ili je bilo vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi dostupnosti i cijene proizvoda, čime su potrošača naveli da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, jer su prilikom informiranja potrošača o proizvodima dostupnim za narudžbu i kupnju na stranicama svoje Internet trgovine naziva HOPHOP, te u ponudi – potvrdi narudžbe broj 2203/2026 koju su dostavili potrošaču, a prije sklapanja kupoprodajnog ugovora s potrošačem za proizvod Kingston 32GB 6000MTs DDR5 CL30, nudili potrošaču navedeni proizvod kao dostupan po maloprodajnoj cijeni od 135,85 eura, iako je nakon zaprimanja narudžbe ustvrdili da isti proizvod nije dostupan,
II. čime su počinili prekršaj i to:
1. okrivljena pravna osoba iz čl. 35. st. 1. i st. 2. toč. 2. te toč. 4. u vezi čl. 34. kažnjivo po čl. 149. st. 1. toč. 49. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22., 59/23. i 59/26.),
2. okrivljena odgovorna osoba iz čl. 35. st. 1. i st. 2. toč. 2. te toč. 4. u vezi čl. 34. kažnjiv po čl. 149. st. 2. u vezi st. 1. toč. 49. Zakona o zaštiti potrošača,
pa im se temeljem istog propisa i primjenom čl. 37. st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
III. novčana kazna i to:
1. okrivljenoj pravnoj osobi u iznosu od 600,00 (šesto) eura
2. okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosu od 300,00 (tristo) eura.
Okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužne platiti novčanu kaznu temeljem čl. . 10. Prekršajnog zakona, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Temeljem čl. . 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba ne plate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
IV. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. PZ-a, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužni u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, svaki.
Ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba ne plate u određenom roku troškove postupka, isti će se temeljem čl. . 3. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava Čakovec, pod brojem Klasa: 336-02/26-01/2291, Ur. broj: 443-02-04-11-26-9 od 04. svibnja 2026., podnio je ovom sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika TD „Ronis" d.o.o. [adresa] i ŠL, zbog prekršaja navedenog u izreci presude.
2. Okrivljenici su sudu dostavili pisanu obranu u kojoj su naveli da ne priznaju počinjenje prekršaja. Predložili su da ih sud nakon provedenog postupka i uvida u predložene dokaze oslobodi od optužbe, jer iz izvedenih dokaza ne proizlazi da su ostvarena obilježja zavaravajuće poslovne prakse, niti da postoji njihova krivnja. Ako bi sud ipak smatrao da je došlo do formalnog propusta u prikazu dostupnosti ili cijene artikla, predložili su primjenu najblaže moguće sankcije i ublažavanje kazne zbog izrazitih olakotnih okolnosti. Nije sporno da je potrošač ŽL dana 21.02.2026. putem web trgovine hophop.hr predao narudžbu broj: 2203, za artikle Kingston 32GB 6000MTs DDR5 CL30 DIMM (Kit of 2), Fury Beast Black, XMP, šifra KF560C30BBK2-32, po ukupnom iznosu od 135,85 eura. Sporno je može li se takva situacija pravno kvalificirati kao zavaravajuća poslovna praksa ili se radi o izoliranoj, nenamjernom tehničko-tržišnoj pogrešci u prikazu dostupnosti i cijene proizvoda. Ne tvrde da do tehničke greške nije moglo doći. Upravo otvoreno i transparentno navode da je došlo do pogreške u prikazu dostupnosti i cijeni. Sama tehnička netočnost podataka, promatrana izvan cjelokupnog konteksta, nije dovoljna za zaključak da se radi o zavaravajućoj poslovnoj praksi. Za takvu kvalifikaciju treba ocijeniti cjelokupno predstavljanje proizvoda, pravodobne obavijesti potrošaču, postojanje ili nepostojanje koristi trgovca, eventualnu štetu potrošača, profesionalnu pažnju trgovca, te postupanje trgovca nakon saznanja za grešku. Potvrda primitka narudžbe br. 2203 od 21.02.2026. već u prvom dijelu navodi da je narudžba uspješno zaprimljena i da će nakon obrade kupac dobiti poruku o statusu. U potvrdi je navedeno da su u iznimnim slučajevima moguća odstupanja u roku dostave ili nedostupnost pojedinih artikala, o čemu će kupac biti obaviješten u najkraćem roku. U potvrdi, u dijelu "važne napomene", izričito je navedeno "ovo nije obvezujuća ponuda, račun, niti ugovor". navedeno je "detalji kao dostupnost proizvoda i rok isporuke biti će potvrđeni nakon obrade narudžbe", te "ako ste platili karticom, ista neće biti terećena dok ne krene proces isporuke robe, već samo predautorizirana", a na kraju je navedeno "informacije o cijenama i raspoloživosti proizvoda su informativne i podložne promjenama, u slučaju grešaka ili nedostupnosti proizvoda, hophop.hr zadržava pravo na storniranje narudžbe". Zbog toga potrošač nije mogao razumno zaključiti da je već samom automatiziranom potvrdom primitka narudžbe nastala konačna i bezuvjetna obveza isporuke. Važeći uvjeti prodaje hophop.hr koje kupac prihvaća pri korištenu web trgovine, izričito uređuju upravo situacije poput predmetne. U njima je navedeno da ugovor ne stupa na snagu samom obavljenom narudžbom i primitkom automatizirane poruke iz sustava web trgovine, jer u trenutku narudžbe roba može promijeniti raspoloživost, cijenu ili specifikaciju. Uvjeti propisuju da tek službena obvezujuća ponuda iil izdavanje računa potvrđuje cijenu i raspoloživost robe. Isti uvjeti u poglavlju "cijena, opis, raspoloživost i fotografije proizvoda" navode da su cijena, opis, raspoloživost i fotografije proizvoda informativnog karaktera i ne predstavljaju obvezujuću ponudu, da se administriranje podataka vrši poluautomatiziranim procesom, da je postupak podložan ljudskoj ili softverskoj pogrešci, te da se može pojaviti greška u opisu artikla, raspoloživosti, cijeni ili slici proizvoda. Uvjeti izričito navode "nismo dužni prodati vam neki proizvod po pogrešnoj navedenoj nižoj cijeni (čak i kada smo poslali potvrdu o primitku narudžbe), ako je greška u cijeni očita i nedvojbena i mogli ste razumno shvatiti da cijena nije točna". Ovo nije naknadna obrana konstruirana za potrebe postupka, nego dio ugovornih i predugovornih obavijesti koje su postojale prije predmetne narudžbe. Prema čl. 253. Zakona o obveznim odnosima, ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora. Prema čl. 256. st. 1. ZOO, stanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani elektronički putem ne smatraju se ponudom za sklapanje ugovora, nego samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uvjetima, ako drukčije ne proizlazi iz takvih izjava volje. Prema čl. 262. st. 1. istog Zakona, ponuda je prihvaćena kada ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, a prema st. 2. prihvat može proizlaziti i iz radnje kao što je slanje stvari ili plaćanje cijene. U konkretnom slučaju roba nije poslana, račun nije izdan kao potvrda isporuke, a cijena nije konačno naplaćena. Postojala je samo automatizirana potvrda primitka narudžbe i kartična predautorizacija, uz izričite napomene da narudžba nije obvezujući ugovor i da se dostupnost cijena potvrđuje nakon obrade. Stoga kupčeva narudžba nije bila prihvaćena na način koji bi značio sklapanje ugovora o kupoprodaji. Jedan od ključnih navoda potrošača bio je da mu je iznos naplaćen i da je tim ugovor sklopljen. Dokumentacija iz platnog sustava dokazuje suprotno. Iz potvrde otkazane transakcije proizlazi da je status transakcija "otkazana", da je predautorizirani iznos bio 135,85 eura, da je datum povrata 24.02.2026., da je iznos vraćen kupcu 135,85 eura, te da ukupni iznos iznosi 0,00 eura. To znači da sredstva nisu bila prenesena na račun trgovca niti ih je pravna osoba zadržala. Radilo se o privremenoj rezervaciji sredstava kod banke, odnosno kartičnog sustava, koja je stornirana odmah nakon utvrđenja da narudžbu nije moguće ispuniti u prvotno prikazanom roku i pod prvotno prikazanim uvjetima. Ova okolnost izravno isključuje postojanje imovinske koristi na strani trgovca i potvrđuje da potrošač nije pretrpio financijsku štetu. Nakon obrane narudžbe i nakon prigovora potrošača pravna osoba je dodatno provjeravala mogućnost dobave predmetnog ili specifikacijski usporedivog artikla kod relevantnih domaći dobavljača M San grupa je 24.02.2026. odgovorila "na žalost nemam na lageru", kad budem imala info o dolasku javim ti". Microline je 28.02.2026. odgovorio "nemamo to u ponudi", to pokazuje da pravna osoba nije odbijala isporuku iz proizvoljnog razloga, nego je pokušavao utvrditi stvarnu dobavljivost robe i pronaći rješenje. Ako bi sud ocijenio da se pojedini upit odnosi na ekvivalentan ili sličan model, ističu da je to bilo učinjeno upravo radi pokušaja da se potrošaču ponudi specifikacijski odgovarajuće rješenje, a ne radi izbjegavanja obveze. Smatraju da u konkretnom slučaju nisu ostvareni elementi čl. 34. i čl. 35. Zakona o zaštiti potrošača. Ne osporavaju da je informacija o dostupnosti i cijeni u sustavu bila netočna. Cjelokupno predstavljanje proizvoda i postupanje trgovca nisu bili usmjereni na zavaravanje potrošača. Potrošač je u potvrdi narudžbe jasno obaviješten da dostupnost i cijena nisu konačno potvrđene, da potvrda nije ugovor, da kartica nije konačno terećena i da su moguća odstupanja, odnosno greške. Nakon što je greška utvrđena, potrošač je obaviješten, predautorizacija je stornirana, a trgovac je pokušao dodatno nabaviti artikl. Za zavaravajuću praksu nije postojao nikakav razuman motiv niti korist. Pravna osoba nije ostvarila prihod, nije zadržala sredstva, nije isporučila zamjenski proizvod manje vrijednosti, nije kupca naveo na dodatnu kupnju i nije stekao nikakvu prednost. Izložio se pritužbi, postupku i dodatnim troškovima. Takav slijed događaja nema obilježja poslovnog modela zavaravanja, nego izolirane sistemske pogreške u obradi i sinkronizaciji podataka. Potrošač nije ostao bez novaca, nije mu uskraćen povrat, nije mu isporučena pogrešna roba i nije stavljen u nepovoljniji imovinski položaj, pa nedostaje stvarna štetna posljedica koja bi upućivala na potrebu prekršajnog kažnjavanja. Iz prepiske s potrošačem proizlazi da je pravna osoba komunicirala otvoreni i nastojala pronaći rješenje. Potrošaču je objašnjena razlika između potvrde primitka narudžba, predautorizacije kartice i stvarne raspoloživosti robe i ponuđena mogućnost nabave druge DDR5 memorije po stvarnoj nabavnoj cijeni, bez trgovačke marže, te je nakon njegovog inzistiranja predmet ponovo otvoren radi pokušaja dobave artikla ili ekvivalentnog modela. U poruci od 28.02.2026. pravna osoba navodi "vaš odgovor shvaćamo kao ustrajanje na realizaciji narudžbe, u tom smislu ponovo je otvaramo i u najkraćem roku ćemo razgovarati sa dobavljačem radi pokušaja dobave artikla ili specifikaciji ekvivalentnog modela po cijeni iz narudžbe". U tom razdoblju tržište memorijskih i drugih IT komponenti bilo je izrazito promjenjivo uz nagle promjene dostupnosti i cijena. Automatizirani sustavi za obradu velikog broja artikala i podataka o zalihama ne mogu u svakom trenutku u potpunosti eliminirati rizik pogreške, osobito kada se radi o artiklima koji ovise o podacima dobavljača, periodičnim sinkronizacijama i tržišnim promjenama. Upravo zato su u uvjetima prodaje hophop.hr unaprijed predviđene ograde za slučajeve očitih pogrešaka u cijeni, opisu i dostupnosti. Usporedivu praksu koriste i drugi veliki trgovci. Amazon u potvrdi narudžbe navodi da je e-mail samo potvrda primitka narudžbe i da ugovor nije dovršen dok se ne pošalje obavijest da su artikli otpremljeni. Smatraju važnim pojasniti operativni kontekst e-trgovine. Niti jedan web shop koji posluje s velikim brojem artikala, dobavljačkih feedova, skladišnih lokacija i automatiziranih sustava ne može u svakom trenutku jamčiti apsolutnu, matematički stopostotnu točnost prikazane raspoloživosti i cijene. Digitalni prikaz proizvoda uvijek je informacija u određenom trenutku, dok se stvarno stanje robe mijenja u lancu koji uključuje dobavljače, skladišta, web sustav, košarice drugih kupaca, platni sustav i fizičku obradu narudžbe. U praksi se može dogoditi da isti zadnji komad robe u vrlo kratkom vremenu pokuša naručiti više kupaca, da dobavljač u B2B feedu prikazuje stanje koje se u međuvremenu promijenilo, da skladišno stanje odstupa od stvarnog fizičkog stanja zbog inventurne razlike, pogrešnog knjiženja, oštećenja, gubitka ili krađe, ili da se tržišna cijena promijeni prije nego što se svi povezani sustavi sinkroniziraju. To nisu okolnosti koje trgovac koristi radi zavaravanja potrošača, nego realni operativni rizici digitalne prodaje. Zato ozbiljni trgovci uključujući velike domaće i inozemne web shopove u uvjetima prodaje razlikuju prikaz proizvoda i automatiziranu potvrdu primitka narudžbe od konačne potvrde isporuke i sklapanja kupoprodajnog ugovora. Takav model nije osmišljen da bi se potrošaču uskratila zaštita, nego da bi se pravno i poslovno uredile iznimne situacije u kojima digitalni prikaz ne odgovara stvarnom stanju u trenutku obrade narudžbe. Ako bi se svaka nenamjerna i izolirana netočnost u prikazu dostupnosti ili cijene automatski tretirala kao zavaravajuća poslovna praksa, neovisno o tome je li trgovac imao namjeru, korist, štetu za kupca ili mogućnost stvarne isporuke, tada bi se od e-trgovca tražila objektivna odgovornost za apsolutnu nepogrešivost sustava. Takav standard nije realan ni u digitalnoj ni u fizičkoj trgovini. Ako trgovac u letku ili oglasu istekne vozio ili drugi proizvod po određenoj cijeni, a do dolaska kupca se pokaže da je zadnji komad prodan, da je rok isporuke promijenjen ili da je u oglasu nastala očita tiskarska odnosno tehnička pogreška, sama ta okolnost ne znači automatski da je trgovac provodio zavaravajuću praksu. Potrebno je utvrditi cjelokupni kontekst je li postojala namjera zavaravanja, je li trgovac imao korist, je li potrošaču nanesena šteta, je li trgovac postupio transparentno nakon saznanja za pogrešku i je li potrošač unaprijed bio obaviješten o mogućnosti promjena ili pogrešaka. U ovom predmetu svi elementi idu u njihovu korist. Pravna osoba se prodajom elektronike bavi gotovo tri desetljeća, a internetskom prodajom približno četvrt stoljeća. Poslovni interes trgovca nije oglašavati robu koju ne može isporučiti po cijeni po kojoj ne može poslovati, jer takva situacija ne donosi nikakvu korist, nego isključivo štetu, nezadovoljnog kupca, dodatni operativni rad, prijavu, postupak i rizik sankcije. Upravo izostanak bilo kakvog razumnog motiva i bilo kakve koristi potvrđuje da nije riječ o zavaravajućoj praksi, nego o nenamjernoj sistemskom pogrešci u lancu digitalne obrade podataka. Ne tvrde da pogrešaka ne smije biti, niti da potrošača ne treba zaštiti. Nakon ovog slučaja dodatno su postrožena interna pravila obrade narudžbi i prikaza dostupnosti. Sama činjenica da je do pogreške došlo ne smije se izjednačiti sa zavaravanjem. Zavaravajuća poslovna praksa pretpostavlja praksu koja je prema okolnostima slučaja sposobna dovesti prosječnog potrošača u zabludu na način koji ima stvarnu poslovnu svrhu i učinak. Ovdje toga nije bilo, nije bilo naplate, nije bilo zadržavanja novca, nije bilo ostvarene dobiti, nije bilo isporuke zamjenskog ili lošijeg proizvoda, nije bilo skrivanja pogreške, a po saznanju za problem potrošač je bio obaviješten i dodatno se pokušalo naći rješenje. važno je da sud razlikuje nenamjernu tehničku netočnost u pojedinačnom prikazu proizvoda od zavaravajuće poslovne prakse, kao pravno kvalificiranog ponašanja trgovca. Postoje elementi tehničke i operativne pogreške, ali ne postoje obilježja nepoštene odnosno zavaravajuće poslove prakse.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana prijava zbog nepoštene poslovne prakse od 02.03.2026. s prilozima na str. 9 – 18 spisa, očitovanje okrivljene pravne osobe od 20.03.2026. na str. 19 – 57 spisa, obavijesti počinitelju prekršaja od 17.04.2026., potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije, broj: Klasa:740-04/26-02/67875 i broj: Klasa:740-04/26-02/67876 obje od 08.05.2026. o kažnjavanosti okrivljene pravne i odgovorne osobe, te prilozi obrani okrivljenika
5. Nakon provedenog postupka, a na temelju provedenih dokaza i uvida u citiranu dokumentaciju, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret radi čega su proglašeni krivima i kažnjeni.
6. Okrivljenicima je stavljeno na teret počinjenje prekršaja dana 21.02.2026., kada je bio na snazi Zakon o zaštiti potrošača NN br. 19/22. i 59/23., koji je u čl. 149. st. 1. toč. 49. propisivao da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna za prekršaj trgovac – pravna osoba ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu čl. 34. – 40. ovog Zakona, a st. 2. bilo je propisano kažnjavanje odgovorne osobe u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.
6.1. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača NN br. 59/26., koji je stupio na snagu 17.06.2026., a pojedine izmjene stupaju na snagu u različitim rokovima kasnije tijekom 2026. godine, u čl. 149. st. 1. toč. 56. propisano je da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 50.000,00 eura, za prekršaj trgovac – pravna osoba, ako primjenjuje nepoštenu poslovnu praksu (čl. 33.),a st. 2. propisano je da će se kazniti odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 2.500,00 eura.
6.2. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput, ili više puta, primijeniti će se propis koji je blaži za počinitelja.
6.3. Sud utvrđuje da je u vrijeme počinjenja prekršaja bio na snazi Zakon o zaštiti potrošača NN br. 19/22. i 59/23., a konkretni prekršaj ima kontinuitet u novom Zakonu, koji je stroži u vezi novčane kazne, te sud primjenjuje Zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.
7. Odredbom čl. 35. st. 1. i st. 2. toč. 2. i toč. 4. propisano je da se poslovna praksa smatra zavaravajućom, ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u st. 2. ovog članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
7.1. Okolnosti iz st. 1. ovog članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi između ostalog jesu: osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade i nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu, te cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijene.
7.2. Odredbom čl. 34. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da je poslovna praksa nepoštena ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako, u smislu određenog proizvoda bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomskom ponašanje prosječnog potrošača kojem je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Odredbom st. 2. citiranog članka propisano je da poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača, u st. 3. propisano je da odredba stavka 2. ovoga članka ne utječe na dopuštenost korištenja uobičajene i zakonite promidžbene prakse preuveličavanja ili davanja izjava za koje se ne očekuje da budu shvaćene doslovno, dok je u st. 4. propisano da se nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.
8. Sud je donio odluku na temelju analize obrane okrivljenika i dostavljenih dokaza te nije provodio dokazni postupak ispitivanjem svjedoka, jer su dokazi u spisu dostatni za donošenje odluke.
9. Okrivljenici ne priznaju počinjenje prekršaja, jer iz izvedenih dokaza ne proizlazi da su ostvarena obilježja zavaravajuće poslovne prakse, niti da postoji njihova krivnja. Okrivljenici su vrlo opširno obrazložili okolnosti koje po njihovom mišljenju isključuju njihovu odgovornost, a sud utvrđuje da su navedene okolnosti u pisanoj obrani neosnovane i ne mogu okrivljenike ekskulpirati od odgovornosti za počinjeni prekršaj.
9.1. U smislu zakonskih odredbi za ostvarenje bića prekršaja opisanog u izreci presude potrebno je da budu kumulativno ispunjene dvije pretpostavke da se radi o informacijama određene kvalitete (ne kvalitete) u odnosu na određena svojstva proizvoda, te da takve informacije navode ili je vjerojatno da će navesti potrošača da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
9.2. Postupanje trgovca opisano u čl. 37. Zakona o zaštiti potrošača (toč. 5.) uvijek predstavlja zavaravajuću poslovnu praksu, kao što se činjeničnim opisom stavlja na teret okrivljenicima, jer su naveli prosječnog potrošača ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
9.3. Nesporno je da je zavaravanje počelo na web stranici gdje je pisalo da imaju artikl Kingston 32GB 6000MTs DDR5 CL30 DIMM (Kit of 2), Fury Beast Black, XMP, šifra KF560C30BBK2-32, po cijeni od 135,85 eura. To je utjecalo na kupca da je "kliknuo", tj. donio odluku o kupnji.
Dana 21.02.2026. u 19,49 kupac dobiva "Obavijest o narudžbi" sa sadržajem: "Poštovani, narudžba broj 2203 je uspješno provedena. Kupili ste sljedeće proizvode: Ronis narudžba broj 2203 u iznosu od 135,85 eura, koristeći Mastercard karticu. Hvala Vam što ste kupovali u našoj Internet trgovini".
Sud utvrđuje da su "Obavijest o narudžbi" i kasniji otkaz narudžbe dokaz da proizvod zapravo nije postojao na zalihi pod tim uvjetima.
Okrivljenici su u e-mailu od 27.02.2026. kupcu pojašnjavali da se radi o automatiziranoj potvrdi zaprimanja narudžbe, da se stvarna dostupnost artikla provjerava naknadno tako da memorija KF560C30BBK2-32, nije dobavljiva od dobavljača.
Kupac je u svom prigovoru naveo da se 3 dana nakon njegovog plaćanja i 3 sata nakon što su rekli da nije dobavljiv još uvijek nalazio na web stranici. Okrivljenici su odgovorili da se radi o automatiziranoj sinkronizaciji podataka s dobavljačem čiji je sustav imao pogrešno prikazano stanje zaliha.
U pisanoj obrani okrivljenici opetovano ističu da se radi o grešci, da je nužno postupati po odredbama Zakona o obveznim odnosima, da se ne radi o povredi citirane prekršajne odredbe niti su ostvarena obilježja prekršaja.
9.4. Sud utvrđuje da obrana okrivljenika predstavlja pokušaj izbjegavanja prekršajne odgovornosti, a neophodno je istaknuti da okrivljenici prepoznaju svoje ponašanje kao prekršaj, jer su u uvodu obrane naveli da ako bi sud ipak smatrao da je došlo do formalnog propusta u prikazu dostupnosti ili cijene artikla, da primjeni najblaže moguće sankcije i ublažavanje kazne zbog izrazitih olakotnih okolnosti.
9.5. Obzirom na to da okrivljenici u pisanoj obrani navode da nije sporno da je potrošač ŽL dana 21.02.2026. putem web trgovine hophop.hr predao narudžbu broj: 2203, za artikle Kingston 32GB 6000MTs DDR5 CL30 DIMM (Kit of 2), Fury Beast Black, XMP, šifra KF560C30BBK2-32, po ukupnom iznosu od 135,85 eura, ali je sporno da li takva situacija može pravno kvalificirati kao zavaravajuća poslovna praksa ili se radi o izoliranoj, nenamjernom tehničko-tržišnoj pogrešci u prikazu dostupnosti i cijene proizvoda.
9.6. Odredbom čl. čl. 37. toč. 5. Zakona o zaštiti potrošača decidirano je propisano da je zavaravajuća poslovna praksa pozivanje na kupnju proizvoda po određenoj cijeni, bez isticanja činjenice da trgovac ima opravdane razloge vjerovati da neće biti u mogućnosti ponuditi isporuku tog ili sličnog proizvoda po navedenoj cijeni, u vrijeme i u količini koji su razumni s obzirom na proizvod, opseg oglašavanja proizvoda i ponuđenu cijenu, odnosno da neće biti u mogućnosti osigurati da drugi trgovac isporuči taj ili sličan proizvod po navedenoj cijeni, u vremenu i u količini koji su razumni s obzirom na navedene okolnosti.
9.7. Nesporno je da okrivljenici svoje poslovanje moraju uskladiti s Zakonom, da se u konkretnom primjeru ne radi o radi o izoliranoj, nenamjernoj tehničko-tržišnoj pogrešci u prikazu dostupnosti i cijene proizvoda, već su počinili prekršaj kako je opisano u izreci presude radi čega su proglašeni krivima i kažnjeni.
10. Prilikom odlučivanja o kazni za prekršaj za okrivljenu pravnu osobu i okrivljenu odgovornu osobu, uzete su u obzir odredbe članka . 1. i 2. Prekršajnog zakona i to posebno stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, kao otegotne i olakotne okolnosti na strani okrivljenika, s time da je otegotna okolnost kažnjavanost okrivljene pravne osobu i odgovorne osobe za istovrsni prekršaj, a kao olakotna okolnosti uvažene su okolnosti koje su okrivljenici naveli u obrani, te sud smatra da će se primjenom čl. 37. st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona, ublaženim kaznama postići svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenu pravnu i odgovornu osobu, te druge da ne čine takve prekršaje.
11. Izreka o troškovima postupka, temelji se na odredbi čl. . 3., a u svezi čl. . 1. i st. 2. t. ) Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu razmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od po 30,00 (trideset) eura, svaki, jer su ih sami uzrokovali.
U Čakovcu, 16. srpnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Larisa Hajdarović
Spomenka Zanjko Kolman
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Okrivljenik i tužitelj mogu podnijeti žalbu samo zbog izrečene kazne i zaštitne mjere. Žalba se podnosi nadležnom Sudu u Zagrebu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog Suda.
Dostavna naredba:
1. Okrivljenicima,
2. Tužitelju,
3. Za spis,
4. Za izvršenje.
