Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-254/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja CREDIT POINT S.L., World Trade Center, Edificio Sur, p.2. Moll de Barcelona s/n, Barcelona, Španjolska , OIB: 47203303723, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u odvjetničkom društvu Nadramija i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovrv-1466/2026 od 19. lipnja 2026., 16. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvaženjem žalbe ovrhovoditelja ukida se rješenje Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovrv-1466/2026 od 19. lipnja 2026. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja na temelju vjerodostojne isprave od 18. ožujka 2026.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj pozivajući se na sve žalbene razloge propisane člankom 353. stavkom 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje: OZ), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak , uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem odbacio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave uz obrazloženje da je isti podnesen temeljem knjigovodstvene isprave, izvoda iz knjige otvorenih stavaka ovrhovoditelja, a iz koje isprave nije vidljivo o kakvom potraživanju se radi, odnosno da je nejasno kakve dospjele pristojbe ovrhovoditelj potražuje. Uz to, sud prvog stupnja navodi da uz podneseni prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije opisana tražbina iz vjerodostojne isprave.

6. Stoga, budući da prema ocjeni suda prvog stupnja ovršna isprava na temelju koje je podnesen prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave nije sastavljena sukladno članku 31. stavak 2. OZ-a niti sukladno članku 9. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine" broj 85/24., 145/24. i 151/25.), odlučeno je kao u izreci pobijanog rješenja.

7. Osnovano ovrhovoditelj u žalbi ističe da je donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja pogrešno primijenio navedenu odredbu OZ-a, ocijenivši da predmetna vjerodostojna isprava nije podobna za ovrhu.

8. Naime, prema odredbi članka 31. stavka 1. OZ-a, vjerodostojna isprava je račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata. Prema stavku 2. toga članka, vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

9. Osnovani su žalbeni navodi ovrhovoditelja da u konkretnom slučaju priložena vjerodostojna isprava sadrži sve bitne elemente iz citirane odredbe članka 31. stavka 2. OZ-a, te da, suprotno obrazloženju pobijanog rješenja, iz izvoda iz knjige otvorenih stavaka proizlazi o kakvom potraživanju je riječ (Broj pozajmice: CPO-92822), odnosno da se radi o novčanoj obvezi pri čemu su jasno navedene pojedinačne dospjele stavke, datumi dospijeća i ukupan iznos tražbine. Također, u pravu je ovrhovoditelj kada ističe da za ovu fazu odlučivanja o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije potrebno dokazivati osnovanost svake stavke na način koji bi bio potreban u parničnom postupku nakon eventualnog prigovora ovršenika.

10. Dakle, vjerodostojna isprava u ovom stadiju postupka ne mora sadržavati cjelokupnu ugovornu dokumentaciju, opće uvjete, dokaz isplate i detaljan materijalnopravni opis svake ugovorne odredbe , već je dovoljno da isprava sadržava zakonom propisane elemente podobnosti za ovrhu, a ti elementi u konkretnom slučaju postoje.

11. Stoga, kako su u izvodu iz knjige otvorenih stavaka od 17. ožujka 2026. naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze, pogrešno je sud prvog stupnja pobijanim rješenjem utvrdio da navedena vjerodostojna isprava nije sastavljena sukladno zakonskim odredbama odnosno da nije podobna za ovrhu te je pogrešno postupio kada je odbacio predmetni prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

12. Slijedom navedenog, pozivom na odredbu članka 380. točku 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, valjalo je odlučiti kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

13. O zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi članka 166. stavka 3. ZPP -a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Rijeci 16. srpnja 2026.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak