Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1274/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. GN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. FN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (), Austrija i 3. JN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], obje kao nasljednice pok. HN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi tužitelji zastupani po punomoćnici SN, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženih 1. EN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], i 2. PROJEKT MT d.o.o. Zagreb (OIB: 94988006536), Stolačka ulica 25, Zagreb, oboje zastupani po punomoćniku Željki Broz Manestar, odvjetnici iz Rijeke, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda Crikvenici, poslovni broj Psp-4/2026-5 od 26. veljače 2026., dana 16. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda Crikvenici, poslovni broj Psp-4/2026-5 u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

«Tuženi EN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PROJEKT MT d.o.o, STOLAČKA ulica 25, Zagreb, OIB: 94988006536, zastupan po BN, [adresa] smetali su tužitelje MN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (GKZ 30201), [adresa], i JN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], obje kao nasljednice pok. ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) na način da su srušili ostatke zida prethodno porušenog objekta i iskopom zemlje izravnali postojeću visinsku razliku između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te ugradili armaturnu mrežu na isti dio nekretnine pa se nalaže tuženima da uspostave prijašnje posjedovno stanje tako da uklone postavljenu armaturnu mrežu iz zemlje, a teren dovedu u stanje u kojem se nalazio prije izvršenog čina smetanja posjeda, sve u roku od 8 dana te im se ujedno zabranjuje takvo ili slično buduće smetanje pod prijetnjom izricanja novčanih kazni u iznosu od 2.000,00 kuna (slovima: dvijetisućekuna).

Tuženi EN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao je tužitelja MN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i i FN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (), [adresa], i JN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], obje kao nasljednice pok. ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na način da je nastavio gradnju zida na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) izgradivši ga do pristupnog javnog puta pa se nalaže tuženiku EN da uspostavi ranije posjedovno stanje tako da sruši izgrađeni zid, a teren dovede u stanje u kojem se nalazio prije izvršenog čina smetanja posjeda, u roku d 8 dana te mu se zabranjuje takvo ili slično buduće smetanje posjeda pod prijetnjom izricanja novčanih kazni u iznosu od 2.000,00 (slovima: dvijetisuće kuna).

Nalaže se tuženima da solidarno naknade tužiteljima prouzročeni parnični trošak, u roku od 8 dana.»

II Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere koji glasi: «Nalaže se tuženima da odmah po uručenju ove privremene mjere prestane s izvođenjem bilo kakvih daljnjih radova na dijelu nekretnine koji predstavlja granicu između k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (katastarska oznaka k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), koji dio nekretnine je u nalazu ovlaštenog vještaka geodezije Zdravka Pavelića označen žutom bojom.

Ova privremena mjera stupa na snagu odmah i ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka ili drugačije odluke suda u ovoj pravnoj stvari.»

III Nalaže se tužiteljima da u roku od 15 dana naknade tuženima parnični trošak u iznosu od 825,00 EUR.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja i to točke I. i III. izreke žale se tužitelji pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu i ukine pobijano rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili podredno preinači rješenje ne način da u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu tuženika na naknadu troškova parničnog postupka tužiteljima uključujući i trošak žalbe

3. Odgovor na žalbu je podnesen u kojem se navodi da nisu osnovani žalbeni navodi žalitelja pa se predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim traži da sud utvrdi da su bili posljednji mirni posjednici dijela zk.č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine označene žutom bojom na skici lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka geodeta Zdravka Pavelića iz lipnja 2020. a kako je to pobliže navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja.

6. Iz sadržaja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi slijedeće:

- da nije sporno da je između stranaka ovoga postupka pred sudom pod posl. br. R1-127/2025 (ranije R1-31/2020) u tijeku izvanparnični postupak radi uređenja međe, koji je pokrenut od strane tužitelja kao predlagatelja, protiv tuženih kao protustranaka 27. veljače 2020., te da taj postupak nije pravomoćno okončan, ali da je prvostupanjskom odlukom tj. rješenjem od 28. listopada 2025. (stranice 292-297 spisa) ispravljena međa između k. č. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužitelja) i k. č. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tuženih) po pravičnoj ocjeni suda na način da se ista proteže od točke A po vanjskom rubu novoizgrađenog zida u smjeru istoka u pravcu do točke B, te se lomi prema točki C i završava u smjeru juga u točki D, a onda se lomi u smjeru istoka i nespornih točaka 5 i 6, prikazano na skici lica mjesta uređene međe stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića, od 9. listopada 2025., iz navedenog spisa,

- da su protiv navedene prvostupanjske odluke, tužitelji podnijeli žalbu,

- da je prijedlog tuženih da se odredi prekid ovoga postupka do pravomoćnog okončanja gore navedenog izvanparničnog postupka R1-127/2025, odbijen kao neosnovan, raspravnim rješenjem od 13. siječnja 2026., jer da donošenje odluke u postupku uređenja međe ne predstavlja prethodno pitanje iz odredbe članka 12. stavak 1. ZPP za donošenje odluke u ovome sporu radi smetanja posjeda,

- da je prema nalazu i mišljenju vještaka geodeta, na kojeg se tužitelji pozivaju u ovome postupku, kojeg su dostavili u spis uz tužbu, a prema skici lica mjesta sa stranice 8 spisa, sporna površina označena žutom bojom, i predstavlja dio zk.č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (katastarskih oznaka [katastarska čestica]), a ne predstavlja dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (katastarskih oznaka [katastarska čestica]), u odnosu na koju tužitelji traže posjedovnu zaštitu,

- da su životno uvjerljiviji iskazi tuženog EN i svjedoka TN, koji je prokurist tuženog PROJEKT MT d.o.o. Zagreb, iz kojih proizlazi da u vrijeme kada su oni kupili to zemljište od obitelji G, dakle 2014., da je isto bilo zaraslo, jer ta obitelj zbog međusobnih sporova, 20 godina nije dolazila na tu nekretninu, dakle, nije ju održavala, te iz njihovih iskaza proizlazi da u vrijeme kada su oni došli tamo, da su im prodavatelji, brat i sestra G, pokazali da im prodaju sve do kameno-betonskog zida koji ograđuje susjednu nekretninu, dakle nekretninu tužitelja,

- da je živica tužitelja smještena unutar kameno-betonskog zida koji ograđuje dvorište kuće tužitelja na adresi [adresa], koji zid su sagradili roditelji tužitelja GN 1960., kako to navodi u svom iskazu,

- da ni tužitelj, niti njegova sada pok. supruga HN, a ni kćer tužitelja JN, odnosno obitelj JN, nisu bili posjednici sporne površine,

- da su tuženi 2015. ili 2016. srušili objekt koji su 2014. kupili od obitelji G, koji nikada nije bio u posjedu tužitelja, a rušenje ostataka zida tog objekta da je, prema tužbenom zahtjevu, jedna od radnji za koje tužitelji tvrde da predstavlja čin smetanja posjeda tužitelja, na koji način tužitelji, koji ni ne tvrde da su bili posjednici tog objekta, i navode da ne polažu prava na taj objekt, mogu bili smetani u posjedu rušenjem ostataka zida tog objekta,

- da za preostali dio, dakle spornu površinu označenu žutom bojom na skici lica mjesta sa stranice 8 spisa tužitelji na kojima je teret dokaza njihovih navoda, nisu dokazali svoje tvrdnje da su koristili tu spornu površinu, pa nisu dokazali ni posljednji mirni posjed do događaja opisanih u tužbi kao čin smetanja posjeda,

- da nisu od utjecaja na odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva navodi stranaka o upravnim postupcima koji se od 2014. vode između stranaka vezano za tijek međe prema katastru, pored činjenice da su tužitelji naveli da se stanje u naravi nije mijenjalo od 1990. do danas.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje kako tužitelji nisu dokazali da su posljednji mirni posjednici predmetne nekretnine tj. sporne površine, pa nemaju pravo na posjedovnu zaštitu koju traže u ovom postupku, radi čega da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja opisan u točki I izreke odluke, jer nisu ispunjene pretpostavke za posjedovnu zaštitu a sukladno odredbama čl. 10. st. 1., 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV). Također da je odbijen i prijedlog za donošenje privremene mjere jer nisu ispunjene pretpostavke za donošenje iste.

8. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavka 2. ZPP, ovaj sud utvrđuje kako u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda postupovnih odredaba iz članka 354. stavka 2. ZPP na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, kao što nije počinjena ni bitna povreda postupak na koju ukazuju žalitelji u žalbi, pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja može ispitati.

9. Također nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u vezi s člankom 8. ZPP, na koju upiru žalitelji, jer je sud ovlašten na temelju odredbe članka 8. ZPP uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane. Tako sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatraju žalitelji da bi trebalo i ako izvodi drugačije činjenične zaključke nego to čine žalitelji. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ono je u konkretnom slučaju dano u skladu s odredbom članka 8. ZPP.

10. Sud prvog stupnja, ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju nespornih činjenica, kao i onih utvrđenih na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (članak 8. ZPP) potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, te je pravilno primijenio i materijalno pravo kada je u konkretnom slučaju odbio tužbeni zahtjev tužitelja, jer tužitelji nisu dokazali da su bili posljednji mirni posjednici prijepora.

11. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je člankom 22. stavak 1. istog Zakona propisno da posjednik koje mu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je to bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

12. Prema odredbi čl. 22. st. 2. ZV sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

13. Zaštita koju sud u postupku zbog smetanja posjeda pruža posjedniku protiv samovlasnog smetanja njegovog posjeda ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i je li bio samovlasno smetan. Tako je za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno legitimiran posljednji faktični mirni posjednik stvari čiji je posjed samovlasno smetan, a što vrijedi kako za neposrednog tako i za posrednog posjednika i to kako za isključivog posjednika tako i suposjednika te nasljednika takvog posjeda.

14. Dakle, i po ocjeni ovoga suda drugog stupnja pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelji nisu dokazali pretpostavke za smetanje posjeda, odnosno da su posljednji mirni posjednici prijepora, ni da su ih tuženici smetali u posjedu predmeta spora, a da nisu bili u posjedu istog ukazuje i ograđeno dvorište tužitelja kao i živica smještena unutar istog koju bi eventualno obrezivali sa vanjske strane ograđenog dvorišta što ne upućuje na zaključak da bi bilu u posjedu predmeta spora, te nisu dokazali ni da su predmet spora koristili za odlaganje alata i građevinskog materijala.

15. Kako se raspravljanje po tužbi zbog smetanja posjeda a sukladno članku 441. stavak 1. ZPP ima ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja i da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti i nesvjesnosti posjeda, pa pozivanje tužitelja na postupak uređenja međe nije od utjecaja na ovaj predmet spora, slijedom čega se kako bi se izbjeglo suvišno i nepotrebno ponavljanje, upućuju na obrazloženje pobijanog rješenja, kojim obrazloženjem je sud prvog stupnja dao jasne i valjane razloge o tome zašto utvrđuje da zahtjev tužitelja nije osnovan, a koje razloge kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

16. Osporavajući navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda žalitelji se u svojim žalbenim navodima zadržavaju na tome da sudskoj ocjeni dokaza suprotstavlja vlastitu ocjenu dokaza. Sudska ocjena dokaza koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane drugostupanjskog suda suglasna je odredbi članka 8. ZPP i takva ocjena dokaza žalbom nije dovedena u sumnju jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjskog rješenja i izvedenih dokaza. Budući da tužitelji nisu dokazali da su bili zadnji mirni posjednici predmeta spora niti pretpostavke za pružanje zaštite a sukladno citiranim odredbama ZV to je osnovano prvostupanjski sud odbio zahtjev istih.

17. Pravilna je i odluka o trošku postupka koja je valjano utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP koja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

18. Kako na izložen način nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu, slijedom čega je riješeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP).

U Splitu, 16. srpnja 2026.

Sudac:

Ana Grbavac