Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ovr-144/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Josip Dizdar, odvjetnik u Sisku, protiv protivnika osiguranja ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj Ovr-258/2022-10 od 8. svibnja 2023., dana 16. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja ŽĐ, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Ovr-258/2022-10 od 8. svibnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Glini P-243/12-42 od 17. listopada 2014. i presude Županijskoga suda u Sisku Gž-2474/14-3 od 31. kolovoza 2017. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 3.301,85 eura sa zateznom kamatom tekućom od 17. listopada 2014. i novčane tražbine predlagatelja osiguranja na ime troškova parničnog postupka u iznosu od 659,85 eura sa zateznom kamatom tekućom od 27. rujna 2017., određeno osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja ČĐ upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se sastoje od čest. br. 2439 dvorište od 279 m[2] ,[2] kuća, [adresa] od 93 m i pomoćna zgrada od 75 m , vlasništvo protivnika osiguranja u cijelosti, u prednosnom redu zabilježbe pokretanja postupka pod brojem Z-9622/2022.
2. Protiv tog rješenja žali se protivnik osiguranja navodeći da je predlagateljica osiguranja protiv njega podigla ovršni prijedlog i blokirala njegov račun te smatra da mu se ovim postupkom krše privatna zakonska prava. Ističe da mu je to jedina nekretnina u kojoj živi sa suprugom i djecom i da ne treba biti predmet založnog prava jer da je predlagateljica osiguranja već u postupku naplate ovrhom na njegovim računima. Također navodi da je na toj nekretnini upisana hipoteka za kredit koji je digao 2015. na 20 godina. Predlaže da se rješenje stavi izvan snage odnosno da se ukine i da se njemu i njegovoj obitelji omogući miran i dostojan život u jedinoj nekretnini koju posjeduju.
3. U odgovoru na žalbu predlagateljica navodi da su svi žalbeni navodi proizvoljni i neutemeljeni te da protivnik osiguranja dug za krađu šume nikad nije podmirio. Smatra da su žalbeni navodi usmjereni na odugovlačenje postupka i izbjegavanje obveze pravomoćnom sudskom odlukom.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" , broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje u tekstu: OZ) i čl. 290. OZ-a.
6. Sud prvog stupnja je pravilno i u skladu s odredbom čl. 296. OZ-a odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja, a na temelju ovršnih isprava iz odredbe iz čl. 23. toč. 1. OZ-a. Naime, prema odredbi čl. 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnin i protivnika osiguranja.
7. Neosnovan je žalbeni navod protivnika osiguranja da je predlagateljica osiguranja protiv njega prije nekoliko godina pokrenula ovrhu i da bi ovim upisom dvaput naplatila svoje potraživanje. Naime, predlagateljica osiguranja ima tražbinu prema protivniku osiguranja koja proizlazi iz ovršnih isprava (presude Općinskog suda u Glini P-243/12-42 od 17. listopada 2014. i presude Županijskoga suda u Sisku Gž-2474/14-3 od 31. kolovoza 2017.). Stoga ona može pokretati nove ovršne postupke te istovremeno voditi više ovršnih postupaka radi namirenja iste tražbine na različitim predmetima i sredstvima ovrhe, sve dok njena tražbina iz ovršne isprave ne bude u cijelosti namirena.
8. Na žalbeni navod da je nekretnina koja je predmet ovog postupka opterećena hipotekom radi otplate kredita sve do 2035. treba reći da takva okolnost ne utječe na zakonitost pobijanog rješenja budući da na jednoj nekretnini može biti upisano više različitih založnih prava (čl. 86. OZ-a).
9. U odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja da mu je to jedina nekretnina u kojoj živi sa suprugom i djecom i da ne treba biti predmet založnog prava, kojima sadržajno ističe povredu odredbe čl. 80.b OZ-a, treba reći da se sukladno čl. 290. st. 2. OZ-a na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe toga zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b toga Zakona. Stoga, s obzirom na izričitu zakonsku odredbu čl. 290. st. 2. OZ-a sukladno kojoj za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava ne vrijede ograničenja iz odredbe čl. 80.b OZ-a, to takvi žalbeni navodi protivnika osiguranja ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
9.1. Pritom treba napomenuti i to da se ovaj postupak vodi radi osiguranja namirenja tražbine u iznosu manjem od 5.300,00 eura pa se sukladno odredbi čl. 290. st. 3. OZ-a ovrha ne može provesti na predmetnoj nekretnini bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama. Do naplate predmetne tražbine može doći samo ukoliko ovršni postupak na toj nekretnini bude pokrenut radi naplate neke druge tražbine u kojem slučaju se namiruju i tražbine osigurane založnim pravom (čl. 86. OZ-a).
10. Slijedom svega navedenog, trebalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. i čl. 290. OZ-a, odbiti žalbu protivnika osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, kao što je odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Velikoj Gorici 16. srpnja 2026.
Sudac
Goran Škugor