Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-20/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Kerežiju, odvjetniku u Rijeci, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Z- 4921/2020, Z-21866/2018 od 11. prosinca 2025., 16. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja ČB kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Z-4921/2020, Z-21866/2018 od 11. prosinca 2025.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Crikvenici, Zemljišnoknjižnom odjelu Krk, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-661/2026, zabilježbe odbačenog prijedloga upisane pod brojem Z-21866/2018 i zabilježbe odbijenog prigovora upisane pod brojem Z-4921/2020, sve u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici Stalna službe u Krku poslovni broj Z-21866/2018 od 7. travnja 2020. (st. I. izreke). Također, naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Krk upis zabilježbe odbijenog prigovora (st. II. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz razloga bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje: ZZK) te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom ponavlja navode iz prigovora protiv rješenja od 7. travnja 2020. ukazujući kako je u vrijeme izrade predmetnog prijavnog lista-parcelacijskog elaborata praksa lokalnog ureda za katastar bila da se ne stavlja potvrda na prijavni list, a na što on nije mogao utjecati. Stoga, smatra da je sud trebao pozvati predlagatelja da u određenom roku dostavi prijavni list-parcelacijski elaborat s nužnom potvrdom nadležnog tijela za katastar čime bi takvo traženje suda predstavljalo obvezu uredu za katastar da postupi na zakonom propisani način i izda dužnu potvrdu. Također, navodi da su povrijeđene odredbe o dostavi jer predmetna odluka punomoćniku predlagatelja, koji je obvezni korisnik elektroničke komunikacije sa sudovima, nije dostavljena elektronski već putem pismonoše, a što je protivno odredbi čl. 137. st. 8. ZZK-a. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Prvenstveno u odnosu na žalbene navode kojima predlagatelj ukazuje da su u konkretnom slučaju povrijeđene odredbe o dostavi, valja reći kako je točno da je predmetno rješenje punomoćniku predlagatelja sukladno odredbi čl. 137. st. 8. ZZK-a trebalo dostaviti elektronički. Međutim, u situaciji kada je punomoćnik predlagatelja nesporno uredno zaprimio predmetno rješenje te protiv istog izjavio žalbu, o kojoj se meritorno odlučuje u ovom postupku, okolnost da dostava nije izvršena elektronički nije odlučna, niti je na taj način počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 137. st. 8 ZZK-a, na koju sadržajno ukazuje predlagatelj.

5. Nadalje, donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, na koju u žalbi sadržajno ukazuje predlagatelj. Ovo stoga što su u obrazloženju rješenja navedeni jasni i neproturječni razlozi o svim odlučnim činjenicama te isto ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP- a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

6. Sud prvog stupnja pobijanim je rješenjem odbio prigovor predlagatelja te potvrdio rješenje toga suda od 7. travnja 2020. kojim je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odbačen, uz obrazloženje da predlagatelj u konkretnom slučaju predlaže promijeniti podatke u posjedovnici (provedba cijepanja i upis novoformirane nekretnine), a da je uz prijedlog dostavio prijavni list-parcelacijski elaborat koji ne sadrži odgovarajuću potvrdu nadležnoga tijela za katastar već samo potpis ovlaštenog geodete. Stoga, sud prvog stupnja zaključuje da takav prijavni list nije provediv u zemljišnim knjigama, zbog čega je rješenje toga suda Stalne službe u Krku od 7. travnja 2020. kojim je predlagateljev prijedlog odbačen primjenom odredbe čl. 209. st. 5. ZZK-a, pravilno i zakonito. Sud prvog stupnja, zaključno, navodi da suprotno navodima iz prigovora, sud nije bio dužan pozvati predlagatelja na ispravak i dopunu prijedloga dostavom ovjerenog prijavnog lista, nego je on kao stranka postupka već u trenutku podnošenja prijedloga bio dužan uz prijedlog priložiti prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar koji je u cijelosti podoban za provedbu.

7. Takav zaključak, kao pravilan, prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

8. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK-a propisano je da se pojedinačni ispravni postupak provodi kad postoji opravdani razlog, a st. 2. toga članka da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ZZK-a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

8.1. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK-a propisano je da prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl). Sukladno stavku 5. istog članka kad se prijedlogom iz stavka 1. toga članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, u protivnom će se prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga.

9. Predlagatelj je u ovom slučaju predložio pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane površine od 5333 rn2 na način da se provede cijepanje te nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] te u odnosu na novoosnovanu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 485 m2 dopusti upis prava vlasništva na ime predlagatelja u cijelosti. Na taj način predlagatelj predlaže izvršiti promjenu podataka u posjedovnici, slijedom čega je prijedlogu trebao priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar. Kako predlagatelj to nije učinio, pravilno je postupio sud prvog stupnja kada je sukladno izričitoj zakonskoj odredbi čl. 209. st. 5. ZZK-a prijedlog odbacio, odnosno kada je potvrdio rješenje o odbačaju prijedloga.

10. U odnosu na žalbene navode predlagatelju valja reći kako sud nije bio dužan u postupku u povodu prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, pozivati predlagatelja na dopunu dostavljene dokumentacije, jer takva obveza suda nije propisana niti jednom zakonskom odredbom, kako je to sve pravilno zaključio i sud prvog stupnja.

11. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju čl. 149. st. 3. ZZK-a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja te naložiti brisanje zabilježbe žalbe, odbačenog prijedloga i odbijenog prigovora

U Velikoj Gorici 16. srpnja 2026.

Sudac

Nikola Ramušćak