REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-981/23-41

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆH OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Bruni Spizu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba OIB:61817894937 iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, zastupanog po punomoćniku ĆHF, dipl.iur., po generalnoj punomoći Su-750/14 i umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. OIB:52848403362 iz Zagreba, Slovenska ulica 24, zastupanog po punomoćniku Anti Puljizu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 16. lipnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, punomoćnika tuženika te zamjenika punomoćnika umješača na strani tuženika VH, odvjetničkog vježbenika, dana 16. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu OIB:61817894937 iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, platiti tužiteljici ĆH OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 2.790,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. travnja 2023. godine do isplate, kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.214,40 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. srpnja 2026. godine do isplate, a sve po stopi koja se za razdoblje od 12. travnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 100,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11. travnja 2023. godine do isplate kao neosnovan.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.790,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 11. travnja 2023. godine do 12. travnja 2023. godine kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

VI. Odbija se zahtjev umješača na strani tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva učinjena podneskom od 19. veljače 2026. godine.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužiteljice u tužbi navodi da je dana 05. travnja 2022. godine oko 10,00 sati tužiteljica u šetnji s psom u [adresa], na livadi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upala u šaht, koji je naizgled bio zatvoren, a zbog ruksaka, kojeg je nosila na leđima, nije propala u dubinu šahta od 2 m, nego do visine ramena, s time da je svjedokinja SH, koja je bila u blizini, pozvala policiju i pomogla tužiteljici da izađe iz šahta. Nastavno punomoćnik tužiteljice je istaknuo da se odgovornost tuženika temelji na odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu kojima je propisano da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti i održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, a ujedno se tuženik eventualnim prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe ne oslobađa obveze nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravilnog djelovanja tih osoba, odnosno ne oslobađa se odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovom radu. Slijedom navedenog punomoćnik tužiteljice je ističući da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete i to po kriteriju fizičkih bolova i straha iznos od 2.500,00 eura te na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 390,00 eura, a što ukupno iznosi 2.890,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate, odnosno tekućom od 11. travnja 2023. godine do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu ističući da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, odnosno nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost, pa tako osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Nastavno punomoćnik tuženika je naglasio kako se iz navoda tužbe ne može utvrditi kako je došlo do samog pada i ozljede, kuda se tužiteljica kretala, kako je bila obuvena i kakve su bile vremenske prilike te je osporio uzročno posljedičnu vezu između navodnog štetnog događaja i navodnih ozljeda koje je zadobila tužiteljica s postupanjem tuženika, jer isto nije moguće utvrditi, s time da eventualna odgovornost tuženika u ovoj pravnoj stvari može biti isključivo po načelu krivnje, a nipošto objektivna. Isto tako punomoćnik tuženika je istaknuo da ukoliko je došlo do predmetnog štetnog događaja za isti je odgovorna tužiteljica, jer mjesto štetnog događaja ne predstavlja javnoprometnu površinu predviđenu za kretanje pješaka, odnosno po predmetnoj površini, šahtu, tužiteljica se nije smjela kretati, pa u takvom postupanju tužiteljice ima elemenata obične nepažnje, u smislu izostajanja pažnje koja se očekuje od prosječne osobe, na koji način je pridonijela nastanku štete. Nadalje punomoćnik tuženika je istaknuo prigovor pogrešne pasivne legitimacije, jer je vlasnik predmetnog vodomjernog okna, šahta, potrošač Boćarski klub Hvidra Trešnjevka, koji ga je dužan održavati u tehnički i građevinski ispravnom stanju, što podrazumijeva i održavanje tehničke ispravnosti poklopca predmetnog šahta, a ujedno zelenu površinu, koja okružuje ovaj šaht, održava Zagrebački holding – Podružnica Zrinjevac. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je navodeći da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev povišen, čime je tužba preinačena, kojoj preinaci se protivi, naglasio da uz visinu tužbenog zahtjeva ujedno osporava utuženi tijek zakonske zatezne kamate na nenovčanu imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege, koja može teći tek od presuđenja do isplate, kao i utuženi tijek zakonske zatezne kamate na povišeni dio tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete, jer u odnosu na isti tuženik niti nije mogao biti u zakašnjenju dok takav povišeni tužbeni zahtjev nije postavljen, predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Punomoćnik umješača na strani tuženika se očitovao na tužbu na način da se pridružio svim navodima tuženika iz odgovora na tužbu te ostalim, tijekom postupka istaknutim navodima tuženika. Slijedom navedenog punomoćnik umješača na strani tuženika je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku izvješća o postupanju policijskih službenika Klasa:NK-210-01//22-01/4592 Urbroj:511-19-33-22- 2 od 28. travnja 2022. godine (list 4 spisa), u presliku fotografija (list 5-6; stranica 42- 50 spisa), u presliku izvoda iz katastarskog plana (list 7 spisa), u presliku izvoda iz posjedovnog lista (list 8 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (stranica 9-16 spisa), u presliku police osiguranja od odgovornosti broj 1307-00056881 (stranica 26 i 71 spisa), u presliku Ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina na području Grada Zagreba u 2022. godini (stranica 28-31 spisa), u presliku plana programa održavanja javnih zelenih površina u Gradu Zagrebu za 2022. godinu (stranica 32-39 spisa), u presliku potvrde Vodoopskrbe i odvodnje (stranica 40-41 spisa), u presliku sudske prakse (stranica 52-58 spisa), u iskaz svjedokinje SH (stranica 72-73 spisa), u iskaz tužiteljice (stranica 73-74 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića (stranica 112-114 spisa) te u presliku liječničke potvrde (stranica 118 spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Među strankama je dakle nesporna aktivna legitimacija, dok je naprotiv sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost, uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i eventualno nastale štete, visina tužbenog zahtjeva te utuženi tijek zakonske zatezne kamate na nenovčanu imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege, kao i utuženi tijek zakonske zatezne kamate na povišeni dio tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete.

7. Prvenstveno treba naglasiti da je punomoćnik tužiteljice podneskom od 19. veljače 2026. godine povisio tužbeni zahtjev, čime je tužba sukladno odredbi članka 191. stavka 1. ZPP-a preinačena, za što je sukladno odredbi članka 190. stavka 3. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da su se punomoćnik tuženika, kao i punomoćnik umješača na strani tuženika, protivili preinaci tužbe. Naime sud je sukladno odredbi članka 190. stavka 3. ZPP-a dopustio preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva, jer osim što tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, s obzirom da su tek provedenim medicinskim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog zahtjeva, već je to ujedno svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Drugim riječima kada sud ne bi dopustio navedenu preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka medicinske struke, tada bi tužiteljica, koja je predložila provođenje dokaza medicinskim vještačenjem upravo iz razloga jer ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem, kao uostalom niti tuženik, umješač na strani tuženika i sud, zapravo bila dovedena u neravnopravni položaj u odnosu na tuženika i umješača na strani tuženika, s obzirom da se dokaz vještačenjem u postupku uvijek provodi nakon zaključenja prethodnog postupka, a što nikako nije bila intencija zakonodavca. Naprotiv upravo zbog ovakvih situacija odredbom članka 190. stavka 2. ZPP-a je propisan izuzetak od pravila da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

8. U odnosu na spornu pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, što su punomoćnik tuženika, kao i punomoćnik umješača na strani tuženika, isticali tijekom postupka, sud je utvrdio slijedeće. Treba naglasiti da je odredbom članka 22. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18, 110/18 i 32/20 – u daljnjem tekstu ZKG-a) propisano da su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture između ostalog održavanje javnih zelenih površina, a to su prema odredbi članka 60. stavka 2. ZKG-a između ostalih zelene površine uz ceste i ulice ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste odnosno ulice i slično, dok se pod održavanjem javnih zelenih površina prema odredbi članka 23. stavka 2. ZKG-a podrazumijeva košnja, obrezivanje i sakupljanje biološkog otpada s javnih zelenih površina, kao i drugi poslovi potrebni za održavanje tih površina. Inače prema odredbi članka 5. ZKG-a jedinice lokalne samouprave su dužne u donošenju i provođenju programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture poštovati javni interes, jer se sukladno odredbi članka 8. ZKG-a komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba i po načelu neprofitnosti. S obzirom da prema odredbi članka 33. stavka 1. ZKG-a komunalne djelatnosti može obavljati trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, zatim služba, odnosno vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave te pravna ili fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji ili ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti, to navod punomoćnika tuženika kako je Grad Zagreb poslove održavanja zelenih površina u Zagrebu, pa tako i predmetne zelene površine na kojoj se nalazi vodomjerno okno, šaht, inače u vlasništvu potrošača Boćarskog kluba Hvidra Trešnjevka, povjerio na održavanje Zagrebačkom holdingu d.o.o. – Podružnici Zrinjevac, nikako ne rezultira time da Grad Zagreb nije pasivno legitimiran, jer je odgovoran za kontinuirano obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno za održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti kako bi se korisnicima komunalnih usluga pružile usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave. Nastavno treba naglasiti kako činjenica da je prema potvrdi Vodoopskrbe i odvodnje (stranica 40-41 spisa) predmetno vodomjerno okno, šaht, koji se nalazi na adresi Ć [adresa] nasuprot kbr. 12. u vlasništvu Boćarskog kluba Hvidra Trešnjevka, evidentiranog kupca vode, čija se potrošnja mjeri vodomjerom ugrađenim u tom vodomjernom oknu, šahtu, nikako ne rezultira time da tuženik nije pasivno legitimiran, već je naprotiv upravo zbog činjenice da se predmetno vodomjerno okno, šaht, nalazi na javnoj zelenoj površini, što je među strankama nesporna činjenica, a proizlazi i iz dostavljenih fotografija (list 5-6; stranica 42-50 spisa) tuženik sukladno odredbama ZKG-a obvezan održavati tu javnu zelenu površinu kako bi ista bila sigurna za korištenje, a što uključuje i poklopac tog vodomjernog okna, šahta, pa je tuženik pasivno legitimiran u ovom parničnom postupku.

9. Iskazu svjedokinje SH (stranica 72-73 spisa), koja je opisujući nastanak predmetnog štetnog događaja, istaknula da je tog dana, a bilo je suho vrijeme, moglo je biti oko „devet, pola deset“ ujutro, šetala svog psa, kao i tužiteljica, s time da su psi bili na podvodcu, da bi u jednom trenutku pas tužiteljice krenuo na jedan „travnati dio gdje inače psi obavljaju nuždu“ te je vidjela da tužiteljica „propada, počela je odmah vikati“, a kada je prišla bliže vidjela je da je tužiteljica propala u „šaht koji se nalazi na toj travnatoj površini, nije propala do kraja, nego do otprilike pojasa“ sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i uvjerljiv te u svim bitnim dijelovima suglasan iskazu tužiteljice. Isto tako sudu je uvjerljiv dio iskaza svjedokinje da je taj šaht, koji se nalazi na travnatoj površini, koja nije bila pokošena, izgledao „siguran“ te je s tužiteljicom komentirala kako je „sreća da neko dijete nije upalo u taj šaht“.

10. Nastavno iskazu tužiteljice (stranica 73-74 spisa) u dijelu kojim je u bitnom istaknula da je šećući svog psa, koji je bio na podvodcu, susrela SH, koja je također na podvodcu šetala svog psa, s time da je njezin pas krenuo na „livadu“ koja se nalazi nasuprot zgrade u [adresa], inače otvoreno svima, dok se u nastavku te livade nalazi Boćarski klub, pa je također i pas tužiteljice krenuo za njim, da bi u jednom trenutku „propala u šaht koji se nalazi na toj livadi i to do razine pazuha“, uspjela se rukama zadržati, a misli da joj je pomogao i „ruksak koji je imala na leđima“, dok joj je ostatak tijela „visio u šahtu“ te joj je SH pomogla da izađe iz tog šahta. Nastavno dijelu iskaza tužiteljice kako inače šeće svog psa na toj lokaciji pa zna da se na toj „livadi“, travnatoj površini nalazi šaht, koji je izgledao „normalno“, sigurno, ali kada je nogom stala na taj šaht „propala je“, misli da je šaht bio „kao na klackalici“, poklopac šahta se kada je stala nogom „izokrenuo“, pa je propala kroz tu „otvorenu polovicu šahta“ sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i razumljiv. Inače na nogama je imala „ravne tenisice“, hodala je normalnim korakom, a njezin pas, koji je bio na podvodcu ima pet, šest kila, pa ju niti ne može povući. Isto tako sudu je uvjerljiv dio iskaza tužiteljice da je pozvala policiju, jer je htjela upozoriti na ovaj šaht, bio ju je strah da bi „dijete moglo upasti u taj šaht“, ispričala im je što se dogodilo i pitala treba li obavijestiti nadležne službe, ali su joj rekli da ne mora brinuti „da će oni sve srediti“ te je kasnije, kada joj je tijekom dana noga počela „plaviti i naticati“, otišla u bolnicu.

11. Nadalje treba naglasiti da je sud uvidom u presliku izvješća o postupanju policijskih službenika Klasa:NK-210-01//22-01/4592 Urbroj:511-19-33-22-2 od 28. travnja 2022. godine (list 4 spisa) utvrdio da je tužiteljica dana 05. travnja 2023. godine u 9,55 sati obavijestila policiju da je upala u šaht, nakon čega su policijski službenici došli na mjesto događaja u [adresa], kojom prilikom su došli do saznanja da je tužiteljica prilikom šetnje psa upala u poluotvoreni šaht. Isto tako treba naglasiti da je sud odbio kao neosnovan, nepotreban prijedlog za provođenjem dokaza očevidom na licu mjesta, jer osim što među strankama niti nije sporna činjenica da se na zelenoj, travnatoj površini, nasuprot zgrade u [adresa], koja je dostupna svima, nalazi vodovodni šaht, već je isto razvidno i iz dostavljenih preslika fotografija (list 5-6; stranica 42-50 spisa). Nadalje tijekom postupka nije proveden niti dokaz saslušanjem predloženog svjedoka RH, predstavnika Boćarskog kluba Hvidra Trešnjevka na okolnost održavanja tog vodovodnog šahta, jer je taj dokazni prijedlog punomoćnik tuženika istaknuo tek nakon zaključenja prethodnog postupka, a ujedno je sukladno odredbama ZKG-a obveza tuženika održavati javne zelene površine, pa tako i predmetnu javnu zelenu površinu, na kojoj se nalazi vodovodno okno, šaht.

12. Analizirajući provedene dokaze sud je utvrdio da je za nastanak predmetnog štetnog događaja isključivo odgovoran tuženik, jer je propustio održavati predmetnu javnu zelenu površinu, na kojoj se nalazi i vodovodno okno, šaht, evidentiranog kupca Boćarskog kluba Hvidra Trešnjevka, za sigurno i nesmetano kretanje pješaka, dok je naprotiv tužiteljica pri šetnji sa svojim psom, kojeg je držala na podvodcu, primijenila dužan stupanj pažnje, hodala je normalnim korakom, na nogama je imala „ravne tenisice“, a iako je znala da se na toj zelenoj, travnatoj površini, dostupnoj svima, koju zelenu površinu prema navodima punomoćnika tuženika održava Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zrinjevac, nalazi šaht, zatvoren, na kojem se nalazio poklopac, isti je izgledao „normalno“, sigurno, da bi se naprotiv, kada je nogom stala na taj šaht, „izokrenuo“, kao na „klackalici“, zbog čega je propala u taj šaht „do razine pazuha“, uspjela se rukama zadržati, a pomogao joj je i „ruksak koji je imala na leđima“, dok joj je ostatak tijela „visio u šahtu“.

13. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, specijalist kirurg (stranica 112-114 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje lijevog koljena i lijeve potkoljenice, ogrebotine lijeve natkoljenice i potkoljenice te krvni podljev ispod lijevog koljena, koje su utvrđene na dan štetnog događaja u Klinici za traumatologiju KBC „Sestre milosrdnice“. Naime na temelju RTG-a postavljena je sumnja na prijelom gornjeg dijela goljenične kosti, što je CT-om isključeno te je UZV pregledom lijevog koljena utvrđena ozljeda mekog tkiva poznata pod nazivom Morel Lavllee, koja nastaje kada snažna sila djeluje tangencijalno na tkivo i dolazi do smicanja pri čemu se koža i potkožno masno tkivo odvajaju od dubljeg fascijalno mišićnog dijela, pa nastaje šupljina koja se ispunjava krvlju i tkivnom tekućinom. Dakle radi se o ozljedi mekog tkiva bez ozljede koštano zglobnih struktura. Nastavno sudski vještak je ističući da je tužiteljica na pregledu vještaka dana 05. veljače 2026. godine napomenula kako prije ove nezgode nije imala ozljeda niti tegoba s koljenima, što je razvidno i iz preslike liječničke potvrde (stranica 118 spisa), a sada ima dojam da joj je koljeno „nekako nestabilno“ te je pokazala jedva zamjetno udubljenje s medijalne strane lijeve potkoljenice za koje navodi da je nakon ove nezgode, naglasio da je kliničkim pregledom utvrdio slijedeće: inspekcijski nalaz koljena uredan, bez vidljivog otoka i deformiteta koljena, postoji s medijalne strane straga jedva zamjetno udubljenje oko 5 cm promjera neposredno ispod koljena; palpacijski bezbolno, koljena bez izljeva, eutermna, kretnje u oba koljena jednake, fleksija-ekstenzija 130-0-0, nema kliničkih znakova nestabilnosti (varus i valgus test, prednja i stražnja ladica, Lachman, Pivot shift svi negativni). Isto tako sudski vještak je naglasio da je liječenje tužiteljice završeno 19. kolovoza 2022. godine kada je završila s fizikalnom terapijom, s time da u ovom štetnom događaju zadobivene ozljede nisu ostavile oštećenja koja dovode do trajnih posljedica, odnosno nije zaostalo smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice. Međutim tužiteljica je trpila bolove jakog intenziteta u trajanju do 4 dana, srednjeg intenziteta do 10 dana i manjeg intenziteta još do 6 tjedna, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta trajao je ukupno do 3 dana, umjerenog oscilirajućeg intenziteta do 7 dana te slabijeg oscilirajućeg intenziteta do 5 tjedana. Nadalje tužiteljici je nakon predmetnog štetnog događaja tuđa pomoć i njega bila potrebna 2 tjedna po 3 sata dnevno zbog nošenja imobilizacije, mirovanja i otežanog kretanja (prvih tjedan dana je imala tutor longetu) te potom dodatno 6 tjedana, 3 puta tjedno po 2 sata zbog nemogućnosti podnošenja uobičajenog svakodnevnog napora, otežane pokretljivosti, a pomoć se odnosila na nabavku i pripremu hrane, kao i na pomoć pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti uslijed smanjenje funkcionalne sposobnosti.

14. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Igora Stipančića, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, kao i kliničkog pregleda tužiteljice te je logičan i obrazložen, a to tim više što na isti niti stranke nisu imale nikakvih prigovora.

15. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju do 4 dana, srednjeg intenziteta do 10 dana i manjeg intenziteta još do 6 tjedna, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.350,00 eura.

16. Nastavno, s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužiteljice, a u pitanju je tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta trajao je ukupno do 3 dana, umjerenog oscilirajućeg intenziteta do 7 dana te slabijeg oscilirajućeg intenziteta do 5 tjedana, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.050,00 eura.

17. S obzirom da je tužiteljici nakon predmetnog štetnog događaja tuđa nestručna pomoć bila potrebna 2 tjedna po 3 sata dnevno zbog nošenja imobilizacije, mirovanja i otežanog kretanja (prvih tjedan dana je imala tutor longetu), a potom dodatno 6 tjedana, 3 puta tjedno po 2 sata zbog nemogućnosti podnošenja uobičajenog svakodnevnog napora, odnosno otežane pokretljivosti, s time da se pomoć odnosila na nabavku i pripremu hrane, kao i na pomoć pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti uslijed smanjenje funkcionalne sposobnosti, s time da je tužiteljica u iskazu (stranica 73-74 spisa) koji je logičan i uvjerljiv, istaknula da su joj pomoć pružali ukućani, suprug i sin, a pomagala joj je i sestra, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužiteljici za ukupno potrebnih 78 sati tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u zatraženom iznosu od 390,00 eura, odnosno 5,00 eura po satu, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužiteljice, u [adresa], u vrijeme kada je tužiteljici takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

18. Imajući na umu da tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.400,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 390,00 eura, što ukupno iznosi 2.790,00 eura, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 5. ZKG-a, odredbom članka 22. stavka 1. ZKG-a odredbom članka 33. stavka 1. ZKG-a, odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.790,00 eura, dok je naprotiv odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 100,00 eura te je odlučeno kao pod točkom I. i točkom III. izreke presude.

19. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.890,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od dana podnošenja tužbe do isplate, odnosno tekuće od 11. travnja 2023. godine do isplate, sud je utvrdio slijedeće. Naime odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Iako je sudski vještak dr. Igor Stipančić istaknuo da je liječenje tužiteljice završeno 19. kolovoza 2022. godine kada je završila s fizikalnom terapijom, sud je utvrdio da tužiteljica na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon podnošenja tužbe do isplate, jer je danom podnošenja tužbe obveza naknade štete tek dospjela, s obzirom da se tužiteljica prije podnošenja tužbe niti nije obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom. Nastavno treba naglasiti da je tužbenim zahtjevom od 19. veljače 2026. godine povišen tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, ali neovisno o tome tužiteljica na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon podnošenja tužbe do isplate, jer se prema izraženom pravnom stavu Vrhovnog suda RH na sjednici Građanskog odjela broj Su-IV-123/24 od 27. svibnja 2024. godine u slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične i pravne osnove, neprava preinaka, moguća i dopuštena, zastara se prekida podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povišenjem postojećeg tužbenog zahtjeva, a što mutatis mutandis vrijedi i za tijek zakonske zatezne kamate na povišeni dio tužbenog zahtjeva, nepravu preinaku tužbe. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a i odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.790,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 12. travnja 2023. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 100,00 eura na ime naknade neimovinske štete od 11. travnja 2023. godine do isplate, tako i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 2.790,00 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 11. travnja 2023. godine do 12. travnja 2023. godine te je odlučeno kao pod točkom I., točkom II. i točkom III. izreke presude.

20. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 2.214,40 eura, sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava tužbe od 11. travnja 2023. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1.), troška sastava podneska od 31. svibnja 2023. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 05. listopada 2023. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 22. studenog 2023. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 04. lipnja 2024. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr, 8. točka 4.), troška sastava podneska od 11. rujna 2024. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. točka 4.), troška zastupanja na ročištu 07. listopada 2025. godine u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. točka 2.), troška sastava podneska od 17. veljače 2026. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. točka 4.), troška sastava podneska od 19. veljače 2026. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. u svezi s tbr. 7. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 16. lipnja 2026. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), 25% na ime PDV-a u iznosu od 362,50 eura (Tbr. 46.), troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura te troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 75,35 eura. Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a tužiteljici dosudio i zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, odnosno tekuću od 16. srpnja 2026. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

21. Naprotiv zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka i to troška sastava podneska od 19. travnja 2023. godine sud je temeljem odredbe članka 152. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podneskom punomoćnik tužiteljice ispravio omašku pri postavljanju tužbenog zahtjeva, što rezultira time da tužiteljica ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska, već je dužna sama snositi trošak sastava tog podneska. Isto tako zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 23. studenog 2023. godine, podneska od 05. lipnja 2024. godine, podneska od 04. srpnja 2024. godine, zatim podneska od 02. prosinca 2024 godine, podneska od 09. siječnja 2025. godine, podneska od 24. ožujka 2025. godine, kao i podneska od 07. listopada 2025. godine, podneska od 13. studenog 2025. godine, podneska od 05. siječnja 2026. godine te podneska od 14. travnja 2026. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podnescima punomoćnik tužiteljice dostavljao dokaz o uplati predujma i razlike predujma za medicinsko vještačenje, što je bilo nepotrebno, s obzirom da sud informaciju o tome dobiva putem računovodstva suda, odnosno požurivao je izradu nalaza i mišljenja, što je vezano uz sam broj tih podnesaka bilo apsolutno nepotrebno, jer je sud pozivao prvotno određenog sudskog vještaka na izradu nalaza i mišljenja uz upozorenje na izricanje novčane kazne te je istom naložio vratiti spis bez izrađenog nalaza i mišljenja, s time da je ujedno punomoćnik tužiteljice požurivao samo postupanje suda u ovom predmetu, a što je također bilo nepotrebno, jer sud postupa u svakom predmetu, pa tako i u ovom predmetu prema raspoloživim terminima, pa tužiteljica niti ne može osnovano zahtijevati naknadu troška navedenih podnesaka, nego je dužna sama snositi trošak sastava tih nepotrebnih podnesaka. Nastavno zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 04. lipnja 2024. godine, podneska od 11. rujna 2024. godine i podneska od 17. veljače 2026. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od po 200,00 eura, jer je tim podnescima punomoćnik tužiteljice dostavio presliku liječničke potvrde, odnosno požurivao izradu nalaza i mišljenja, što rezultira time da tužiteljica može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tih podnesaka po Tbr. 8. točci 4., dakle kao za neobrazložene podneske, što isti sadržajno i jesu, što je tužiteljici i dosuđeno. Nadalje zahtjev tužiteljice za naknadom troška zastupanja na ročištu 07. listopada 2025. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od 200,00 eura, jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima, pa tužiteljica može osnovano zahtijevati naknadu troška po Tbr. 9. točci 2., a što je tužiteljici i dosuđeno. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

22. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer tužiteljica nije uspjela u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu zahtjev, zbog kojeg dijela tuženiku niti nije nastao nikakav trošak, čiju bi naknadu mogao osnovano zahtijevati, a ujedno tuženik niti nije određeno naveo troškove čiju naknadu zahtijeva. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.

23. Isto tako zahtjev umješača na strani tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer tužiteljica nije uspjela u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva, zbog kojeg dijela umješaču na strani tuženika nije nastao nikakav trošak, čiju bi naknadu mogao osnovano zahtijevati. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VI. izreke presude.

24. Konačno, stopa zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se za razdoblje od 12. travnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 16. srpnja 2026. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 148,90 eura

2. Tuženiku

3. Umješaču na strani tuženika po punomoćniku

U Zagrebu, dana 16. srpnja 2026. godine