REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-14844/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. FD, zbog prekršaja iz čl. 10.st.1.toč.4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 36/2024), povodom optužnog prijedloga PU Zagrebačke, III Policijske postaje, klasa: 211-07/24-5/9370, urbroj: 511-19-29-24-1 od 22. svibnja 2024.g., nakon provedene glavne rasprave održane dana 03. srpnja 2026. godine u odsutnosti okrivljenika, temeljem čl.183. PZ-a, dana 03. srpnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I.

Okr. FD, sin F, rođ. **.**.1943. godine, državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa],

kriv je

što je dana 08. travnja 2024. godine oko 09:00 sati, u [adresa], počinio ekonomsko nasilje u obitelji na štetu kćerke SD na način da je prilikom odlaska iz kuće u kojoj žive zajedno, ali svatko u svom stanu, lokotom zaključao zajedničku garažu koja se nalazi u prizemlju kuće, a u kojoj se nalazi sat za mjerenje potrošene struje, te ključ zadržao za sebe i otišao sa adrese, čime je kćeri onemogućio korištenje zajedničke imovine,

dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji,

čime je počinio prekršaj iz članka 10.toč.4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članka 22. stavak 1. istoga Zakona,

pa mu se na temelju citiranog propisa,

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 € (slovima: tristo eura).

Temeljem odredbe članka 33.stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 60 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona. Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II. Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona, okrivljenik se oslobađa obveze naknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, III Policijska postaja podnijela je optužni prijedlog klasa: 211- 07/24-5/9370, urbroj: 511-19-29-24-1 dana 22. svibnja 2024. godine, protiv okr. zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je je osporavao prekršaj koji mu se stavlja na teret,. navodeći da nije počinio isti. Opisao je da garažna vrata nisu bila zaključana lokotom, već je lokot samo bio na vratima da se ista ne bi otvarala. Na upit suda, okrivljenik je iskazao da sa kćerkom ne komunicira jer ga ona ne poštuje, te je čak dobio batine od njezinog prijatelja. Na daljnji upit suda, okr. je iskazao da se obiteljska kuća sastoji od prizemlja i kata, a da on koristi dio prizemlja odnosno 35 m2, dok preostali dio prizemlja od 40 m2 i kat koristi kćer SD. Pridodao je da je izgradnju kata financirala SD, a on je napravio termo fasadu cijele kuće. Na upit suda, iskazao je da SD ne živi u navedenoj kući od 2015. godine, jer se odselila u Pulu gdje radi kao profesor na fakultetu. Dogovorio se je sa SD da izgradi kat u cijeloj površini kuće, a da on ima garažu i prednji dio dvorišta i spremišta, te se je ona s time složila. Unatoč tome, SD je mogla koristiti garažu. Na daljnji upit suda, okrivljenik je iskazao da redovito plaća struju za cijelu kuću jer nemaju odvojeno brojilo.

3. U dokaznom postupku Sud je ispitao žrtvu nasilja SD, pročitao je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, pročitana je obavijest 109 a PZ-a, te je izvršen uvid u izvadak iz prekršajne evidencije.

4. U svojstvu svjedoka kao žrtva nasilja u obitelji saslušana je kćer okr. SD. Nakon što je odbila blagodat nesvjedočenja, propisno upozorena iskazala je da sa svojim ocem ne komunicira. Naime, njezin se otac dugi niz godina ponašao nasilnički prema njoj te joj brani život u kući na navedenoj adresi. Upravo zbog nasilja, otac je napustio njihovu obitelj tj. majku i njih djecu, a i dalje se ponaša na nasilnički način prema njoj, govoreći joj da nema pravo živjeti na adresi [adresa]. Dok je bio mlađi, znao je na nju i fizički nasrnuti na način da bi ju gurnuo u ogradu, nazivao je pogrdnim imenima i sl. U svezi nekretnine na adresi [adresa], svjedokinja je iskazala da se ista sastoji od kuće, zajedničkog dvorišta, pomoćnog objekta i garaže. Navedena nekretnina je bračna stečevina njezinih roditelja koja je, nakon rastave, pripala u polovici majci a u drugoj polovica ocu, a isto se odnosi kako na kuću tako i na zajedničko dvorište, pomoćni objekt i garažu. Opisala je da se kuća sastoji od prizemlja i kata, odnosno u naravi se sastoji od tri stana, od čega je stan na katu sama financirala, izgradila i uredila, dok jedan stan u prizemlju koristi njezin otac, a drugi stan u prizemlju je pripadao majci, koja joj ga je darovala sa ostalim njezinim dijelom bračne stečevine. Pridodala je da kuća, pomoćni objekt i garaža nisu bili upisani u gruntovnicu pa je poduzela potrebne radnje, geodetsku izmjeru, arhitektonski elaborat i sve ostalo što je bilo potrebno da bi se navedena nekretnina upisala u gruntovnicu. Iako je etažni elaborat izrađen prema usmenom dogovoru oca i nje, otac istog osporava navodeći da ona nema pravo koristiti garažu i pomoćni objekt niti dvorište, a da su svi stanovi pola, pola, tako da je u tijeku postupak etažiranja kuće. Pripomenula je kako je otac nabavio psa kojeg nije cijepio a istog drži u dvorištu bez nadzora te ga huška na nju, tako da ju plaši psom i sprječava ju u korištenju i održavanju nekretnine. Jednom je prilikom došao radnik iz plinare očitati plinsko brojilo koje se nalazi u njezinom stanu, međutim, zbog psa, nisu mogli niti ući u dvorište, pa je na prijedlog radnika plinare, pozvala policiju. Pridodala je da navedeni pas ima povijest napadanja, a radi se o velikom i nepredvidivom psu. Naglasila je da joj je otac zaključao prostoriju u kojoj se nalazi brojilo za struju, tj. zaključao je garažu, a znao je i isključiti priključak za vodu koji se nalazi u šahtu, tako da u svom stanu ne bi imala vodu, a šaht bi zatvorio lokotom. Zbog takvog onemogućavanja u korištenju svoje nekretnine pokrenula je tužbu za smetanje posjeda, te je po tužbi donijeta sudska odluka da je dužan otvoriti šaht od vode što je i učinio te ga više nije zaključavao. Svojim postupanjem prema njoj, otac joj je onemogućio korištenje njezine nekretnine pa je morala živjeti u podstanarstvu a što joj je stvorilo dodatne životne troškove. Na upit suda, svjedokinja je iskazala da su režije za navedenu nekretninu odvojene, osim struje pa struju plaća okvirno, koliko misli da je potrošila, prema paušalu, a brojilo za vodu imaju odvojeno pa očita svoju potrošnju te unatoč jednom računu za cijelu nekretninu, posebno uplaćuje iznos svoje potrošnje. Pridodala je da je duže vrijeme davala tati gotovinu na ime režija, a prema njegovom traženju, pa je plaćala i potrošnju njegove struje jer ju je on, na taj način ucjenjivao. Na upit suda, svjedokinja je iskazala da se brojilo za struju nalazi u garaži, a njezin je otac nekada stavljao lokot na garažu, a nekada nije. Koliko joj je poznato, u zadnje vrijeme, nije stavio lokot na garažu, ali kako joj je otac prijetio, pustio psa na nju, vikao, psovao i ponašao se na način koji ju je uznemirivao, bilo ju je strah ići do garaže.

5. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika koji je dan nakon propisnih upozorenja a u skladu s čl. 158.st.6. PZ-a, proizlazi da predmetnog dana okr. nije vidio svoju kćer SD, te je iskazao da je postavio lokot na vratima od garaže a da je ključ bio kod njega.

6. Nakon provedenog postupka, a imajući u vidu sve dokaze koji su pred Sudom izvedeni, te vršeći analizu svakog pojedinog dokaza, kao i u njihovoj ukupnosti i povezanosti, cijeneći pritom činjenicu da okr. nije želio sudjelovati u ispitivanju svjedoka niti je iskoristio svoje konfrotacijsko pravo, Sud zaključuje da su u ponašanju okrivljenika ostvareni svi bitni elementi obilježja prekršaja za koji ga se tereti, odnosno da je okr. zaključavanjem zajedničke garaže onemogućio kćeri pristup satu za mjerenje potrošene struje i time počinio prekršajno djelo ekonomskog nasilja u obitelji prema svojoj kćeri, a kako mu se u Optužnom prijedlogu stavlja na teret. Naime, sama obrana okr. pred sudom, suprotna je njegovom iskazu kojeg je dao policiji nakon propisnih upozorenja, a iskaz svjedokinje dan je uvjerljivo, logično i životno te ga je sud cijenio vjerodostojnim. Iz provedenog postupka nedvojbeno proizlazi da su odnosi između okr. i svjedokinje narušeni do te mjere da isti ne komuniciraju, niti između njih postoji prostor za međusobni dogovor i suradnju oko pitanja koja se odnose na zajedničke i međusobno povezane obveze. U takvim okolnostima, onemogućavanjem pristupu brojilu, kao sredstvu kontrole osnovne komunalne usluge, okr. je doveo kćer u položaj da ista ne može samostalno upravljati resursima koji su joj nužni za svakodnevni život, čime je narušio njezinu ekonomsku sigurnost, samostalnost i stvorio joj ekonomsku prisilu te kontrolu nad njom. Slijedom svega navedenog, kako je okr. počinio prekršaj opisan čl.10.toč. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno počinio ekonomsko nasilje prema svojoj kćeri, trebalo ga jeproglasiti krivim i kazniti sukladno čl.22.st.1. citiranog Zakona.

7. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu na istu, kao i prekršajnu nekažnjavanost okr. za obiteljsko nasilje, pa je istom izrekao najnižu novčanu kaznu za opisano djelo prekršaja, smatrajući da će se i ovako izrečenom novčanom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja i utjecati na svijest okrivljenika da više ne čini ovakve niti slične prekršaje, odnosno da zbog straha od neposredne (brze) kazne odustane od protupravnih postupanja.

8. Odluka o troškovima postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka s obzirom da nema primanja, pa bi plaćanjem istih bio doveden u teže materijalne prilike.

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

dana, 03. srpnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Ivana Pavić

Zrinjka Matijević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenik: FD, [adresa],

2. tužitelj: PU Zagrebačka, III. Policijska postaja Zagreb,

3. spis