Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-207/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, po sutkinji Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja PFH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dino Čekada, odvjetnik u Puli, protiv tuženika Općina Medulin, Medulin, Centar 223, OIB: 70537271639, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-296/2023-59 od 29. siječnja 2026., 16. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-296/2023-59 od 29. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
»Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja radi određivanja privremene mjere od 19. siječnja 2026., koji glasi:
"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, koja se sastoji u pravu na mirno uživanje vlasništva, uspostave prijašnjeg zk stanja na predmetnim nekretninama, te radi sprečavanja onemogućavanja dokazivanja i osiguranja prava na pravično suđenje, određuje se:
privremena mjera
Zabranjuje se Općini Medulin, da izravno i/ili posredstvom treći osoba, poduzme, izvede ili započne sa izvođenjem građevinskih i/ili drugih radova, u svrhu promjene podloge, i to uklanjanja i/ili prekrivanja travnate površine, šljunka, zemlje, kamenja i sl. 5
materijala, a kojim radovima se mijenja postojeće stanje stvari, sve na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Zabrana se smatra provedenom, dostavom ovog rješenja Općini Medulin.
II. Nalaže se protivniku osiguranja da se ponaša u skladu sa toč. I. ovog rješenja, pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 10.000,00 EUR, koju će im sud izreći na prijedlog predlagatelja osiguranja.
III. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, koji se pred Općinskim sudom u Puli-Pola, vodi u predmetu pod Posl. P- 296/2023.
IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
V. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju naknade troškove ovog postupka.“«
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredbi ovršnog postupka, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže preinačiti prvostupanjsko rješenje i odrediti predloženu privremenu mjeru, podredno ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Protivnik osiguranja u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi i predlaže istu odbiti.
4. Prvostupanjski sud je na temelju utvrđenja da je predlagatelj osiguranja u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli-Pola broj P-296/2023 podnio tužbu radi brisanja i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u kojoj, u bitnome, tvrdi da su dijelovi nekretnina u vlasništvu tužitelja proglašeni nerazvrstanom cestom pri čemu su nekretnine u vlasništvu tužitelja cijepane te dijelovi tih nekretnina upisani kao nerazvrstana cesta tj. kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika, a koji upis tužitelj smatra nezakonitim jer su Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine [adresa] utvrđene nezakonitim presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, podnio 19. siječnja 2026. prijedlog za određivanje predmetne privremene mjere u kojem tvrdi da je protivnik osiguranja u namjeri izgradnje šetnice u siječnju 2026. na nekretninama koje su predmet ovog parničnog postupka, započeo izvoditi radove na način da je počeo obilježavati „rutu“ iskolčenja te da želi ukloniti dio travnate površine, zemlju, šljunak i kamenje i postaviti armirano-betonsku površinu, a da će izvođenjem takvih radova nastati nenadoknadiva šteta na predmetnim nekretninama, zaključio da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine niti je učinio vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, niti je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pa je pozivom na odredbu čl. 346. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ) i čl. 344. st. 2. OZ odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
5. Prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) koji se na odgovarajući način primjenjuje u ovom postupku na temelju odredbe čl. 21. st. 1. OZ, u vezi odredbe čl. 381. ZPP, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
6. Žalba predlagatelja osiguranja je neosnovana.
7. Odredbom čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. OZ određene su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, i to ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
7.1. Odredbom čl. 2. toč. 1. OZ izraz „tražbina“ označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje, pri čemu su odredbama Ovršnog zakona determinirane privremene mjere radi osiguranja novčane i nenovčane tražbine.
8. Predlagatelj u žalbi ustraje kod navoda iz prijedloga za određivanje privremene mjere u kojem prijedlogu se poziva na okolnosti iz parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli-Pola broj P-296/2023 radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i u kojem postupku tvrdi da nije bilo pravne osnove da se tužitelju oduzme njegovo pravo vlasništva.
9. Polazeći od navedenog sadržaja prijedloga za određivanje privremene mjere kao i sadržaja tužbe podnesene protiv protivnika osiguranja u predmetu P-296/2023, po ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja predloženom privremenom mjerom predlaže osigurati nenovčanu tražbinu koja se odnosi na brisanje zemljišnoknjižnog upisa u zemljišnim knjigama, što u smislu citirane odredbe čl. 2. toč. 1. OZ predstavlja tražbinu trpljenja, pa je u takvim okolnostima prvostupanjski sud pogrešno zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.
9.1. Pri tome valja dodati da je predlagatelj u prijedlogu radi određivanja privremene mjere naznačio osim ove tražbine, naznačio i tražbinu „koja se sastoji u pravu na mirno uživanje vlasništva“ te tražbinu „radi sprječavanja onemogućavanja dokazivanja i osiguranja prava na pravično suđenje“, ali tako navedene tražbine ne predstavljaju tražbine u smislu citirane odredbe čl. 2. st. 1. OZ, jer se ne radi o tražbini na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje.
10. Međutim, u odnosu na drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere iz čl. 346. OZ, a koja se odnosi na vjerojatno postojanje opasnosti da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine odnosno da će nastati teško nadoknadiva šteta, i koja pretpostavka mora biti kumulativno ispunjena sa pretpostavkom vjerojatnosti postojanja tražbine, predlagatelj osiguranja je u prijedlogu za određivanje privremene mjere naveo da je protivnik osiguranja počeo obilježavati „rutu“ iskolčenja te da želi ukloniti dio travnate površine, zemlju, šljunak i kamenje te postaviti armirano-betonsku površinu, a kojim radnjama predlagatelj osiguranja smatra da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine odnosno da će nastati teško nadoknadiva šteta.
10.1. Takvim tvrdnjama, po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje predmetne tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
10.2. Naime, opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje odnosno propuštanja protivnika osiguranja koja su svjesno poduzeta radi otežavanja odnosno sprečavanja ostvarenja tražbine predlagatel ja osiguranja, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja protivnika osiguranja.
10.3. Polazeći od toga da se predloženom privremenom mjerom osigurava tražbina koja se sastoji u brisanju i uspostavi prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, navedene radnje koje prema tvrdnji predlagatelja osiguranja poduzima protivnik osiguranja - započeto označavanje „rute“ iskolčenja, a što predlagatelj ocjenjuje kao želju i namjeru protivnika osiguranja da ukloni dio travnate površine, zemlju, šljunak i kamenje te postavi armirano-betonsku površinu, ne predstavljaju opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje predmetne tražbine koja se sastoji u brisanju i uspostavi prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, niti bi tim radovima nastala nenadoknadiva šteta osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, jer promjena postojećeg stanja na predmetnim nekretninama nije odlučna za ostvarenje predmetne tražbine na trpljenje.
11. Slijedom navedenog nisu ostvareni žalbeni razlozi koje predlagatelj osiguranja ističe u žalbi, niti su ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pa je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP valjalo odbiti žalbu predlagatelja osiguranja i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu, 16. srpnja 2026.
Sutkinja:
Renata Đaković Vranković
